Vijenac 852

Hrvati izvan RH

4. Susret hrvatske nacionalne manjine u Novalji

Baština nije muzej

Piše Petar Bilobrk

Hrvati iz Srbije predstavili su se u Novalji kao jedna od najorganiziranijih hrvatskih zajednica izvan domovine – s razvijenim ustanovama i bogatom kulturom, ali i s otvorenim pitanjima političkoga položaja, financiranja i opstanka

Novalja se u posljednje četiri godine profilirala kao sve prepoznatljivije mjesto susreta matične domovine s Hrvatima koji žive izvan njezinih granica. Nakon što su se ondje 2023. predstavili Hrvati iz Mađarske, 2024. Hrvati iz Crne Gore, a prošle godine moliški Hrvati iz Italije, četvrti Susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine, održan od 9. do 11. listopada, bio je posvećen Hrvatima u Republici Srbiji. Tri dana programa – izložba, okrugli stol s trima tematskim panelima, međunarodna znanstveno-stručna konferencija, folklorni nastupi s predstavljanjem gastronomske baštine te misno slavlje – zamišljena su tako da se zajednica predstavi cjelovito: kroz povijest i suvremeni položaj, jezik i kulturu, ustanove i medije.

Susret su organizirali Grad Novalja, Institut za istraživanje migracija i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, uz suorganizaciju Ministarstva vanjskih i europskih poslova i pod pokroviteljstvom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Knjiga na početku

Prikladno je što je susret otvorila knjiga. Prve večeri ovogodišnjih Susreta predstavljena je nakladnička djelatnost Hrvata u Srbiji, ponajprije izdanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) i Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ iz Subotice. Uz profesionalne ustanove, najbogatiju izdavačku djelatnost ima KD „Ivan Antunović“, koje je dosad tiskalo oko 120 publikacija. Izdaje mjesečnik Zvonik i godišnjak Subotička danica. Hrvatsko akademsko društvo tiska Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obrađuje prošlost i sadašnjost. Od 2002. godine do danas tiskano je 17 svezaka rekao je v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako.

Stručni suradnik ZKVH-a Branimir Kopilović kazao je da je Zavod tiskao više od 70 publikacija i četiri nosača zvuka.

„Za kraj, izdvojio bih knjigu Hrvati u Srbiji u prošlosti i sadašnjosti, autora Marija Bare, Katarine Čeliković i Jasminke Dulić“, kazao je Kopilović.

Davor Bašić Palković podsjetio je da je Hrvatska riječ u dvadeset i dvije godine nakladničkoga rada objavila 86 naslova – brojka koja za razmjerno malu manjinsku zajednicu svjedoči o ozbiljnoj i ustrajnoj kulturnoj politici.

Živa baština

Drugi dan Susreta započeo je u Kulturnom centru Gozdenica otvorenjem izložbe Živa baština – nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji, koju je predstavio Branimir Kopilović, stručni suradnik ZKVH-a. Naslov izložbe mogao bi poslužiti i kao moto cijeloga susreta: baština o kojoj se govorilo u Novalji nije arhivska zbirka, nego praksa koja traje dok je ima tko nositi.

Okupljene su pozdravili Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, i državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Frane Tokić, koji je naglasio važnost očuvanja jezika, kulture i tradicije te potpore hrvatskoj zajednici u Srbiji. Večer su glasovima iz bačkoga Podunavlja obogatile Kraljice Bodroga, ženska pjevačka skupina KUDH-a Bodrog iz Monoštora.

Panel-rasprava

Prvi panel, o institucionalnom i političkom okviru hrvatske zajednice u Srbiji, bio je i najizravniji. Sudionici su se složili da je pristupanje Srbije Europskoj uniji u interesu tamošnjih Hrvata, jer bi Srbija tada morala ispuniti obveze koje je preuzela u području manjinskih prava, što je istaknula ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj. Milan Bošnjak kazao je da Hrvatska u okviru pregovora o Poglavlju 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji, inzistira na provedbi bilateralnog sporazuma o zajamčenim mandatima u predstavničkim tijelima.

 

Kraljice Bodroga, ženska pjevačka skupina KUDH-a Bodrog iz Monoštora

„Republika Hrvatska ima međuvladine mješovite odbore s četiri države. S Mađarskom to odlično funkcionira, suradnja je započela i s Crnom Gorom, a dobro ide i sa Sjevernom Makedonijom. Jedino Međuvladin mješoviti odbor između Hrvatske i Srbije ne funkcionira. Čekamo izaslanstvo Republike Srbije i u tim ćemo razgovorima na stol staviti brojna otvorena pitanja.“

Predsjednica saborskoga Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić bila je oštra: reciprociteta u financiranju srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, prema njezinoj ocjeni, nema, pa hrvatska zajednica u usporedbi ne dobiva „ni mrvice“. Darko Sarić Lukendić iz Hrvatskoga nacionalnog vijeća potvrdio je da u Srbiji nema dobre volje za primjereno financiranje manjinskih organizacija iz državnoga, pokrajinskoga ili drugih izvora, ali i da je posljednjih godina, zahvaljujući inicijativama hrvatske Vlade, učinjen velik iskorak. Najavio je i nove programe – potporu hrvatskim poljoprivrednicima u Srbiji te projekt socijalne skrbi za starije i potrebite – koji pokazuju da se pitanje opstanka više ne svodi samo na kulturu.

Najviše je pozornosti izazvao zamjenik hrvatskoga veleposlanika u Beogradu Ivan Zeko-Pivač, koji je naglasio da Hrvatska ostaje prisutna među pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, ali i da dio izazova zajednica mora rješavati vlastitim angažmanom. Osvrćući se na političku participaciju, upozorio je na stanje u stranačkom organiziranju Hrvata.

„Zajednica će u određenim okolnostima rješenja morati tražiti unutar same sebe. Kada je riječ o političkoj participaciji, stožerna stranka Hrvata u Srbiji trenutačno je u paralizi. Ne treba se bojati izbora jer je legitimno propitivati postoji li potpora članstva ili ne. To su dva ključna pitanja koja će sama zajednica morati riješiti“, kazao je Zeko-Pivač.

Josip Bako, Branimir Kopilović i Davor Bašić Palković - Hrvatska riječ u 22 godine objavila je 86 naslova

Kultura: inat, ponos i nova dvorana

Drugi panel bio je posvećen kulturnim i identitetskim odrednicama. Josip Bako, v. d. ravnatelja ZKVH-a, jedine profesionalne ustanove u kulturi vojvođanskih Hrvata, upozorio je da kapaciteti Zavoda postaju nedostatni za sve zahtjeve te da kulturna infrastruktura hrvatske zajednice zaostaje za onom drugih manjina, primjerice jer nema profesionalnoga kazališta. Ipak, govorio je o vremenu nade: ima mladih i školovanih ljudi, istraživačkoga posla napretek, a uskoro će se u zgradi Zavoda otvoriti nova dvorana Antun Gustav Matoš.

Anita Đipanov Marjanović iz KUDH-a Bodrog govorila je o četrdesetak udruga kulture koje usprkos depopulaciji i slabljenju zanimanja za tradiciju opstaju zahvaljujući inatu i ponosu. Povjesničar Darko Gavrilović kao ključne odrednice hrvatskoga identiteta u Srbiji izdvojio je jezik, običaje, obitelj i vjeru, upozorivši da bez institucionalne povezanosti s Hrvatskim nacionalnim vijećem i udrugama sve to može ostati tek u krhotinama. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas predstavio je programe Matice – Malu školu hrvatskoga jezika i kulture, ljetnu i zimsku školu folklora, Dane hrvatskoga pučkog teatra i Seminar stvaralaštva u Tavankutu – te leksikografsku suradnju, od Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina do Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Najavio je i 31. Forum hrvatske nacionalne manjine, koji će se 27. studenoga u Zagrebu baviti stvaralaštvom mladih.

Mediji: vidljivost izvan zajednice

Treći panel bavio se ulogom medija, koji zajednicu ne samo da informiraju, nego i čuvaju njezin jezik. Ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić upozorila je da Hrvata u medijima većinskoga naroda gotovo da i nema, a kad se pojave, to je uglavnom u negativnom kontekstu. Zato Hrvatska riječ ulaže u nove formate – emisije i podcaste na YouTubeu, društvene mreže i TV studio Matica, ostvaren uz potporu programa prekogranične suradnje s Hrvatskom. Uz nju, važnu ulogu imaju hrvatski programi Radiotelevizije Vojvodine. Iz Hrvatske su stigle konkretne najave: ravnatelj Hine Siniša Kovačević najavio je osnivanje podredakcije za praćenje Hrvata izvan Hrvatske, HRT svoj program Glas Hrvatske želi učiniti vidljivijim na društvenim mrežama, a najavljena je i edukacija hrvatskih manjinskih novinara na HRT-u u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika.

Znanost: četrnaest pogleda

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija okupila je istraživače iz Hrvatske i Mađarske, koji su u četrnaest izlaganja zahvatili teme iz povijesti, jezika, identiteta i demografije. Radovi će biti objavljeni u zborniku koji bi trebao biti predstavljen iduće godine u Novalji.

Pjesma, ples i misa

Hrvati iz Srbije predstavili su se i onime što se ne da prenijeti referatom: plesom, pjesmom, tamburom, nošnjom i kuhinjom. Nastupili su tamburaši HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice, folkloraši HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora i Kraljice Bodroga, a predstavljena je i gastronomska baština.

Susret je posljednjeg dana, u nedjelju, nastavljen misnim slavljem u crkvi sv. Katarine koju je predslavio preč. Tomislav Lasić, kancelar Biskupskoga ordinarijata Srijemske biskupije, a pučkim duhovnim napjevima uveličale su je Kraljice Bodroga. U propovijedi je Lasić poručio da baština ne smije postati muzej: živa je samo ako se prenosi mlađima i dijeli s drugima. Teško da je itko u tri dana bolje sažeo smisao novaljskih susreta.

Ovogodišnji Susret hrvatske nacionalne manjine završio je večernjim programom i predstavljanjem zbornika radova Moliški Hrvati – jezik, kultura i identitet koji je nastao kao rezultat međunarodnoga znanstveno-stručnoga skupa održanoga u listopadu 2025. na 3. Susretu hrvatske nacionalne manjine u Novalji.

Grane istoga stabla

Hrvatska zajednica u Srbiji nije jednoobrazna. Bunjevci, Šokci, srijemski Hrvati, Hrvati u Banatu i Beogradu nose različita sjećanja na podrijetlo i različite mjesne govore, a ipak se prepoznaju kao grane istoga stabla. Kad bi se ta raznolikost htjela sažeti u simbol, poslužila bi tri kamena – iz srednje Bosne, s rijeke Bune i iz hrvatskoga Podunavlja – koji podsjećaju odakle su krenuli preci današnjih Srijemaca, Bunjevaca i Šokaca, i koji svi zajedno pripadaju istom hrvatskom krajoliku.

Novalja je pokazala da takav susret može biti više od protokola: mjesto na kojem se otvorena pitanja izgovaraju glasno, a baština se pokazuje živom. Ostaje da se ono što je ondje najavljeno – od početka funkcioniranja mješovitoga odbora do Hinine podredakcije – ostvari prije petoga susreta.

Vijenac 852

852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva

Klikni za povratak