Vijenac 852

Likovna umjetnost

Uz izložbu Suvremena hrvatska grafika iz Zbirke Biškupić, Gradski muzej Varaždin, palača Sermage, 30. rujna–8. studenoga

 

Antologija suvremene hrvatske grafike u Varaždinu

Piše Klara Macolić Kuparić

Zbirka Biškupić jedinstven je primjer kolekcionarskog pothvata koji je prerastao okvire prikupljanja umjetničkih djela i postao aktivan oblik potpore umjetničkom stvaralaštvu. Njezina posebnost leži u dugogodišnjem povezivanju kolekcionarstva i nakladništva, zahvaljujući kojem su nastajali novi grafički ciklusi i mape, a hrvatska grafika dobivala priliku za daljnji razvoj i afirmaciju. Takva se djelatnost nadovezuje na dugu povijest grafike kao samostalne umjetničke discipline čija je tehnička raznolikost omogućila razvoj različitih likovnih poetika, dok je cjenovna pristupačnost pridonijela širenju kruga potencijalnih kupaca.

 

Božo Biškupić svojim je kolekcionarskim i nakladničkim djelovanjem dao važan doprinos razvoju i afirmaciji hrvatske grafike / Snimio Andrej Švoger

Upravo su tehnička posebnost i dostupnost grafičkih listova potaknule Božu Biškupića da ih već za studentskih dana počne kupovati i prikupljati. Zbirku Biškupić osnovali su 1964. godine Božo i supruga Ljerka, a ona je ubrzo prerasla okvire kolekcionarstva i usmjerila se prema aktivnom poticanju umjetničkog stvaralaštva. Osobita se pozornost posvećivala tradicionalnim grafičkim tehnikama visokoga, dubokoga, plošnoga i propusnog tiska. Prva grafička mapa Edicije Biškupić, s djelima Matije Skurjenija i predgovorom Vladimira Malekovića, objavljena je 1972. godine. Tijekom više od pola stoljeća nakladničkog djelovanja, u suradnji s više od 120 likovnih umjetnika te brojnim književnicima i kritičarima, ukupno je izdana 141 grafička mapa. Biškupić pritom nije djelovao samo kao nakladnik, nego i kao inicijator novih grafičkih ciklusa, sudjelujući u njihovu osmišljavanju i predstavljanju u kulturnim institucijama diljem Hrvatske i inozemstva.

Razmjere ovog djelovanja pokazuje izložba Suvremena hrvatska grafika iz Zbirke Biškupić, postavljena u palači Sermage Gradskog muzeja Varaždin prema koncepciji autorice i kustosice Elizabete Igrec. Izložba, popraćena opsežnim katalogom, okuplja radove 81 umjetnika koji su sudjelovali u nakladničkim projektima Zbirke Biškupić. Umjesto kronološkoga slijeda, kustosica je djela organizirala prema likovnim poetikama i stilskim obilježjima, oblikujući srodne cjeline autora različitih generacija i umjetničkih usmjerenja.

Tako skupina lirske i asocijativne apstrakcije obuhvaća Nevenku Arbanas, Gordanu Kovačić, Biserku Baretić, Gordanu Bakić i Koraljku Kovač, dok se lirski intimizam i asocijativnost povezuju kroz narativne i figurativne prikaze autora poput Tomislava Buntaka, Ivana Lovrenčića, Svjetlana Junakovića, Josipa Biffela, Vasilija Jordana ili Dragice Cvek-Jordan. Grupi egzistencijalnih, ekspresivnih i gestualnih poetika, u kojoj se odražavaju različita psihološka stanja, pripadaju radovi Nives Kavurić-Kurtović, Slavena Macolića, Dalibora Jelavića, Dubravke Babić, Mire Vuce, Rudolfa Labaša, Zlatka Kauzlarića Atača i Dimitrija Popovića. Srodna dinamična organizacija površine, linijska izražajnost i koloristički kontrasti predstavljeni su zasebno, radovima umjetnika apstraktno-ekspresionističkih tendencija.

Nadrealističke poetike kustosica izložbe prepoznaje u složenim kompozicijama Ivice Šiška i Virgilija Nevjestića, ironiji Zlatka Boureka te snovitosti Miljenka Stančića. Odmaci od stvarnosti očituju se i u metafizičkim prostorima te bezvremenskim ambijentima Zlatana Vrkljana, Matka Mijića, Ivana Posavca, Željka Lapuha ili Ljubomira Stahova, dok su figurativnoj i klasičnoj slikarskoj tradiciji bliži umjetnici poput Munira Vejzovića, Eugena Kokota, Nikole Reisera i Matka Trebotića. Drukčiji pristup donose potpuno reducirane forme, usmjerene na samostalnu izražajnu vrijednost grafike. Na razmeđu figuracije i apstrakcije izdvaja se Frane Paro.

Posebno se ističu autori poput Ante Kuduza ili Hame Čavrka, koji geometrijsku i asocijativnu apstrakciju nadopunjuju spontanim intervencijama. Redukcija Nikole Koydla, Josipa Diminića i Dine Trtovca pokazuje kako lirski pejzažni motiv postaje polazište za apstraktno oblikovanje. Susret geometrije i hiperrealnog, obilježen preciznom organizacijom kompozicije i propitivanjem granica stvarnosti i imaginacije, očituje se u djelima Edvina Dragičevića, Mirana Šabića i Ive Friščića. Zasebnu skupinu čine Boris Demur, Ivan Kožarić, Željko Kipke i Vladimir Dodig Trokut, čiji konceptualni pristupi proširuju tradicionalno poimanje grafičkoga lista, pretvarajući ga u prostor istraživanja inovativnih ideja.

Angažirana i postmoderna figuracija zastupljena je u radovima Zoltana Novaka i Roberta Šimraka. Unatoč različitim likovnim rukopisima, Zlatka Kesera i Miroslava Šuteja povezuje igra kao temeljni pokretač njihova stvaralaštva. Naiva i etnološki osjetljivo pripovijedanje okupljaju autore poput Ivana Lackovića Croate, Matije Skurjenija i Dragutina Trumbetaša. Završnu skupinu čine Josip Botteri Dini, Hrvoje Šercar i Josip Zanki, umjetnici za koje crtež postaje nositelj narativnih, simboličkih i meditativnih sadržaja.

Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji obitelji Biškupić s Gradskim muzejom Varaždin, fundus Galerije umjetnina obogaćen je brojnim umjetničkim djelima. Samo povodom aktualne izložbe Muzeju su darovane pjesničko-grafičke mape Hrvatska 1991., Sonetni vijenac: hommage Tonku Maroeviću i Haiku iz bolnice. Među recentnim donacijama ističe se i mapa List je čovjek koji hoda zrakom: hommage Luku Paljetku, najnovije izdanje Edicije Biškupić, izdvojeno predstavljeno u galeriji Zlati Ajngel.

Varaždinska izložba pruža pregled raznolikosti suvremene hrvatske grafike, ali i otkriva širinu nakladničkog pothvata Bože i Ljerke Biškupić, čiji je početni kolekcionarski interes postupno prerastao u sustavno poticanje umjetničkog stvaralaštva. Grafičke mape nisu samo svjedočanstva pojedinačnih umjetničkih praksi, nego i tragovi suradnji zahvaljujući kojima su djela nastajala, bila predstavljana i ulazila u javne zbirke. Upravo se u spoju umjetničke raznolikosti, nakladničke predanosti i kulturne suradnje očituje trajna vrijednost Zbirke Biškupić i njezin doprinos afirmaciji hrvatske grafike.

Vijenac 852

852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva

Klikni za povratak