U čast znanstvenoj izvrsnosti

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 9. listopada održan je dvojezični međunarodni simpozij Hispanski svijet onkraj svojih granica: doticaji, prijenosi i dosezi u čast profesorici emeriti Mirjani Polić Bobić, jednoj od najistaknutijih hrvatskih hispanistica čiji je akademski rad presudno pridonio razvoju hispanskih studija i jačanju kulturnih veza između Hrvatske i hispanskog svijeta. Znanstveni skup organizirali su Katedra za španjolski jezik i Katedra za hispanske književnosti Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionici znanstvenog skupa s profesoricom emeritom Mirjanom Polić Bobić / Izvor Filozofski fakultet u Zagrebu

Na skupu je sudjelovalo 26 stručnjaka za hispanske književnosti, sa Sveučilišta u Zagrebu i s inozemnih sveučilišta i znanstvenih institucija: Academia Chilena de la Lengua, Debreceni Egyetem, Eötvös Loránd Tudományegyetem, Szegedi Tudományegyetem, Universitatea de Vest din Timișoara, Universitat Autònoma de Barcelona, Universidad de Guadalajara, Universidad de Navarra, Universidad de Salamanca, Universidad Rey Juan Carlos, Università degli Studi Guglielmo Marconi – Roma, Univerza v Ljubljani, Univerzita Palackého v Olomouci.

Skup je tematski bio podijeljen na šest sesija, od kojih je pet održano na španjolskom, a jedna na hrvatskom jeziku.

U drugom svjetlu i drugim očima

Prva sesija, Akademski put profesorice emerite Mirjane Polić Bobić: život posvećen hispanistici, bila je rekapitulacija slavljeničina znanstvenog i profesorskog rada. Uvodne su govore održali njezini kolege s matičnog fakulteta i sveučilišta: docentica Gordana Matić, prodekan za poslovanje Hrvoje Stančić i pročelnik Odsjeka za romanistiku Petar Radosavljević. Profesor emeritus i akademik August Kovačec u svojem govoru Uz 75. rođendan profesorice emerite Mirjane Polić Bobić predstavio njezin iznimno vrijedan i bogat akademski put. Istaknuo je njezin doprinos hispanistici u Hrvatskoj, osam autorskih knjiga, brojne znanstvene radove, leksikografski rad te prijevode brojnih književnih djela na hrvatski jezik. Maja Zovko s Odsjeka za romanistiku potom je na španjolskom jeziku govorila o profesoričinim najistaknutijim znanstvenim radovima objavljenima u časopisima diljem svijeta te o njezinu znanstvenom, nastavničkom, uredničkom i prevoditeljskom djelovanju. Posebno je istaknula nagrade i priznanja koje je Mirjana Polić Bobić dobila tijekom karijere: Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Priznanje Senata Sveučilišta u Zagrebu za uvođenje i koordinaciju Poslijediplomskog specijalističkog studija konferencijskog prevođenja, Priznanje III. međunarodnog kongresa „Nuevos Horizontes de Iberoamérica“ za istraživanje hispanskih kultura (Universidad de Mendoza, Argentina), godišnju Nagradu za znanost HAZU, odličje Komendatorice Reda Izabele Katoličke i dr.

Skup je održan u Vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu

U drugoj sesiji, U drugom svjetlu i drugim očima: nova čitanja kanona i klasika, četiri su govornika predstavila svoja nova istraživanja u području hispanskih književnosti: María Ángeles Pérez López predstavila je dosad zanemarenu liriku pjesnikinja Generacije ‘27, Javier de Navascués tematizirao je mit o Araukancu u poemi Canto general Pabla Nerude, Zsuzsanna Csikos analizirala je prikaz lika Malinche u prošlosti i u današnjim književnim i umjetničkim djelima, a Antonio Huertas Morales mit crnih djevica u djelu La transparencia del tiempo Leonarda Padure.

U trećoj sesiji, Zbilje novoga svijeta kroz vrijeme i književnost, riječ je bila većinom o prikazu neuobičajenih i od stereotipa udaljenih oblika života, uglavnom života žena, u književnosti prošlih stoljeća ili u znanstvenom diskursu. Beatriz Ferrús Antón govorila je o novohispanskoj, tj. meksičkoj književnosti, Marija Uršula Geršak predstavila je paragvajska istraživanja Branislave Sušnik, Gabriella Menczel izlagala je o recentnoj ženskoj poeziji u Amazoniji. Sesiju je zaključila Gordana Matić drukčijom temom: govorila je o specifičnostima basne devetnaestostoljetnog meksičkog pisca J. J. Fernándeza de Lizardija. 

Znanstveno nasljeđe i doprinos profesorice emerite Mirjane Polić Bobić

Sesija naslovljena Nastavnički i urednički rad, historiografija i prevođenje: posveta ostavštini profesorice emerite Polić Bobić održana je na hrvatskom jeziku. Tomislav Galović govorio je koncepciji uređivanja časopisa Matice hrvatske Hrvatska revija koju Mirjana Polić Bobić provodi od 2012. godine kao glavna urednica časopisa. Govorio je o njezinu doprinosu promociji hispanske kulture putem Revije i o njezinu uredničkom radu na knjizi Tomislav, Croatia’s First King, prvome izdanju Matice hrvatske na engleskom jeziku. Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić govorio je o profesoričinu istraživanju i objavljivanju sačuvanih zapisa hrvatskih misionara u Novome svijetu. Andrea-Beata Jelić predstavila je istraživanje Odrednice čitanja književnih tekstova na španjolskom jeziku kod hrvatskih studenata hispanistike koje je provela s Anom Ćavar i Anom Gabrijelom Blažević. Marta Richter govorila je o slavljeničinu radu na uspostavi i dvadesetogodišnjem vođenju poslijediplomskog specijalističkog studija konferencijskog prevođenja, posebice o ulozi kolegija iz kulture i civilizacije na tom studiju.

Iznimna predanost

U sesiji Hispanske književnosti i hispanistika bez granica: dijalozi i razmjene, u kojoj je bilo riječi o povezanosti hispanskog svijeta s drugim kulturama, Humberto Ortega-Villaseñor i Patricia Štambuk Mayorga govorili su putem videoveze. Humberto Ortega Villaseñor govorio je o odnosu uvijek prezastupljenih pisanih izvora u filološkim i svim humanističkim istraživanjima nauštrb znaka, crteža i sličnih izvora koji nose poruke pretkolumbovskih kultura, dočim je Patricia Štambuk Mayorga govorila o slavljeničinim prijevodima čileanskoga klasika 20. stoljeća Nicanora Parre. Branka Kalenić Ramšak, osvrćući se na dijalog Cervantesa, Borgesa i Piglie, čitanje je opisala kao kreativni čin. Jasmina Markič u svojemu je izlaganju objasnila problematiku prevođenja sa španjolskog na slovenski jezik na primjeru romana Isabel Allende. Zaključno je Ilinca Ilian govorila o recepciji djela Jorgea Luisa Borgesa s posebnim naglaskom na ulogu Mirjane Polić Bobić u prevođenju toga pisca na hrvatski jezik i o njezinim radovima u kojima je tumačila pojedine probleme i rješenja vidljive u prijevodu sabranih djela argentinskog pisca na hrvatski jezik.

Posljednja sesija naslovljena Onkraj svih granica: oblikovanja identiteta u suvremenoj književnosti propitkivala je načine na koje suvremena književnost prikazuje čovjekov identitet. Daniel Nemrava otvorio je sesiju temom animalistike u suvremenoj argentinskoj književnosti. Dóra Bakucz govorila je o temi umjetne inteligencije i pitanju može li ona zamijeniti čovjeka. Giueppe Gatti Riccardi dao je pregled čileanske kratke priče 21. stoljeća. Tomislav Brlek kao zadnji govornik usporedio je neke aspekte književnoga djela Julia Cortázara i Bioya Casaresa.

Na kraju skupa svi su sudionici podijelili svoje iskustvo rada s profesoricom Polić Bobić. Dugogodišnji suradnici i bivši studenti istaknuli su njezinu iznimnu predanost te istraživački rad. Zahvalili su joj na njezinu značajnu utjecaju na njihov životni put.