Tjeskobna saga o Trbušančanima

Pod osebujnim i metaforički intoniranim naslovom Velike nevolje objavljena je iznimna i životodajna proza Martina Grgurovca koji je vrsni narator, pripovjedač po vokaciji. Njegova nadahnuta saga o Šokcima i Šokadiji osmišljena hedonističkim žarom u bajkovitim domišljanjima i raskošnim promicanjem života koji je nepatvorena radost začinjena svakovrsnim „uživancijama“ kao dobrodošla suprotnost globalnim i unificiranim uzusima „velikog svijeta“.

Izd. Privlačica d.o.o., Vinkovci, 2026.

Martin Grgurovac, ustrajni zanesenjak i istinski ljubitelj i poznavatelj šokačkog načina života objavio je 2005. izvrsnu knjigu Zanovijetanja i najavio svoju privrženost Šokcima i njihovu gotovo mitsku osebujnost koja ih čini posebnima. Tako će 2023. objaviti knjigu Trbušančani IV. Republika koja je nadahnuta sjećanjem na Trbušančane kad su bili „centar svijeta“. Ranije objavljenim knjigama Trbušančani I. (2014), Trbušančani II. (2016), Trbušančani III. Bit će skoro Propast svijeta (2019) otkriva se začudan svijet. Te su knjige osmišljene kao kronike, kao autobiografski zapisi a osebujni likovi u „milom ataru“ autentični su, neuniformirani, uvjerljivi i ponositi. Odlikuje ih kreativno kazivanje i autentičan govor u fabuliranju dinamičkih, životvornih epizoda stvaralački obogaćeni zavičajnom ikavicom.

Nadahnuti pripovjedač Martin Grgurovac svoje je Velike nevolje popratio simboličnim podnaslovom Trbušanački armagedon. Ta stara i nova pripovijedanja o Trbušančanima posvećena su „Svojima i svomu narodu!“. Knjiga ima 4 poglavlja: O Trbušančanima, Propast svijeta, Emigracija i Republika. Uvodni dio O Trbušančanima ironijski je naglašen rečenicom: „Svaka sličnost je namjerna i ni slučajno nije slučajna.“ Nostalgično-ironijska percepcija naglašava umiranje: „Polagano, natenane / Srećom ne svi. / Ostali su oni bez kojih ove priče ne bi ni bilo.“ A pričanja, fabuliranja, kazivanja u ovoj knjizi ima napretek: „O živima i neživima i o prostoru u kojem žive kroz silne vjekove.“ Posebno je naglašeno kazivanje o „dugovječnosti Žave Trbušanca“ i „montiranom procesu Države protiv Đurice Bjegovića i Trbušančana, i pokoja riječ o propasti svijeta“. Cjelovitom doživljaju pridonosi atmosfera zlovremena, demistificiranja stvarnosti i farsičnost obmana. Tragikomična opčinjenost životom otvara paradokse zla i vizije dobra. A sve to u potrazi za istinom. U atmosferi „zlovremenosti“ niču priče o nevoljama zla i varljivim opsjenama dobra.

Tjeskobnu sagu o Trbušančanima karakteriziraju dinamični psihološki konflikti u kojima je naglašena živost i trajnost jezika. U pokretljivim, živahnim opisima i slikama zbiva se povezanost ljudskih egzaltacija u samosvojnoj arheologiji osjetilnog. Usprkos proturječnostima svijeta i opsjenarskim priviđenjima nazire se svjetlost eutonije: duševna čvrstoća i snaga u fokusu nepresušne kozmičke energije. Hoće li nas novopridošla umjetna inteligencija povesti tragom novog života kojem su se uputili Šokci i Šokice u romanu Martina Grgurovca Velike nevolje?

„O Grgurovčevu šokačkome mikrokozmosu kao zrcalnom odrazu makrokozmosa svijeta“ pisao je urednik Velikih nevolja Tomislav Žigmanov.