Slovake i Hrvate povezuju kultura i zajednički korijeni

S predsjednikom Matice slovačke Marijanom Gešperom razgovarali smo povodom njegova posjeta sestrinskoj Matici hrvatskoj u svibnju.

Kakvi su vaši dojmovi s posjeta Hrvatskoj u svibnju kada ste posjetili i prijateljsku Maticu hrvatsku?

Posjet našoj sestri – Matici hrvatskoj, povijesno trećoj utemeljenoj slavenskoj matici, ostavio je na mene iznimno pozitivne dojmove. Cijenim srdačan doček, otvorenost i iskren interes za produbljivanje slovačko-hrvatske suradnje. Susreti su potvrdili da naše narode povezuje uzajamna bliskost, kultura, povijest i zajednički korijeni. Vjerujem da ćemo uspjeti ostvariti zajedničko predstavljanje naših književnosti i kultura u Zagrebu i Martinu, o čemu smo se tijekom posjeta međusobno dogovorili.

U Hrvatskoj djeluje 16 podružnica Matice slovačke s centralom u Našicama. Koje sve aktivnosti provode? Zašto je centrala u Našica?

Slovačke matice u Hrvatskoj samostalne su organizacije i nisu organizacijske jedinice Matice slovačke u Martinu. Imaju vlastitu strukturu i rukovodstvo, ali nadovezuju se na istu slovačku ideju konstituiranu 1863. godine. Matica slovačka u Hrvatskoj osnovana je 14. lipnja 1992. godine te su postupno nastajale mjesne organizacije u Iloku, Jakšiću, Jelisavcu, Josipovcu, Jurjevcu, Lipovljanima, Markovcu, Miljevcima, Međuriću, Osijeku, Radošu, Rijeci, Soljanima, Zagrebu, Zokovom Gaju i najnovija u Beketincima. Od 1998. godine djeluje Savez Slovaka u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Našicama, koji okuplja slovačke matice u Hrvatskoj. Općina Našice postala je sjedište krovnih organizacija Slovaka u Hrvatskoj iz razloga što je u njezinoj okolici koncentrirana velika većina slovačkih naselja u Hrvatskoj. U Našicama sjedište ima i Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj, a od 2010. godine i Slovački kulturni centar Našice. Možemo ih promatrati kao mlađe kćeri Matice slovačke. Njihova je misija bezvremenska – očuvanje slovačke kulture, slovačkog jezika, tradicije, književnosti i povijesno pamćenje. Organiziraju folklorne nastupe, književne večeri, izložbe, znanstvene manifestacije, jezične aktivnosti, izdaju publikacije te prije svega rade s djecom i mladima. Slovaci, pretežito ratari, dolazili su na područje Hrvatske prije više od dvjesto godina. Danas u Republici Hrvatskoj živi približno 3500 Slovaka.

Matica slovačka dulje od 160 godina djeluje kao jedna od najvažnijih kulturnih i nacionalnih ustanova slovačkog naroda. Povodom 160. obljetnice MS izdali ste veliku monografiju  Pamäť národa. Matica slovenská v dejinách a obrazoch 1863 – 2023. Kako u monografiji definirate ulogu Matice slovačke kroz povijest i koja je njezina uloga u današnjem društvu?

Publikacija Pamäť národa. Matica slovenská v dejinách a obrazoch 1863 – 2023 spada među najznačajnije izdavačke poduhvate Matice slovačke u posljednjim desetljećima. Nastala je kao spomen-publikacija uz 160. obljetnicu osnutka Matice, ali istodobno i kao reprezentativna slikovno-tekstualna monografija koja obuhvaća cjelokupnu njezinu povijesnu priču – od 1863. godine sve do danas. Riječ je o najopsežnijoj matičnoj spomenici koja je do sada objavljena. Ima 384 stranice velikog formata A4, sadrži više od 600 povijesnih i suvremenih fotografija, a na njezinoj je pripremi surađivalo više od 50 autora, što je u slovačkom nakladničkom okruženju iznimno postignuće. Približno dvije trećine publikacije posvećene su suvremenom djelovanju Matice slovačke – njezinim znanstvenim odjelima, izdavačkoj kući, regionalnim aktivnostima, mjesnim ograncima, interesnim i znanstvenim odborima te kulturnim projektima. Riječ je o prvoj velikoj monografiji koja sustavno mapira život Matice sve do današnjih dana – to je knjiga o Matici kao instituciji sjećanja slovačkog naroda, ali istodobno i o sadašnjosti te o njenoj budućnosti. Upravo tako se možemo i karakterizirati. Mi nismo samo i jedino sjećanje naroda, nego i moderno organizirana institucija koja njeguje sjećanje naroda, čiji je glavni cilj očuvanje nacionalno-kulturne baštine i zaštita slovačkog nacionalnog identiteta.

Kako je Matica slovačka ustrojena, koje sve institucije uključuje i koliko ima članova?

Matica slovačka najstarija je nacionalna kulturna, znanstvena i izdavačka ustanova Slovaka, utemeljena 4. kolovoza 1863. godine. Privremeno ju je ukinuo mađarski polufeudalni režim 1875. godine, da bi se nakon nastanka čehoslovačke države (28. do 30. listopada 1918) obnovila 1. siječnja 1919. godine. Od tog prekretnog trenutka kontinuirano djeluje na polju znanosti i kulture sve do danas. Trenutačno okuplja više od 26.000 članova koji djeluju u 504 mjesna ogranka u svim regijama Slovačke. Upravo mjesni ogranci predstavljaju njezinu najveću snagu, jer kulturni život ne nastaje samo u glavnim gradovima, nego prije svega u pojedinačnim općinama i selima. Uz njih, na dobrovoljnoj osnovi djeluju i sveslovački interesni te znanstveni odbori, od kojih neki imaju tradiciju dugu više od stoljeća.

Važan dio organizacijske strukture čine profesionalne znanstvene i stručne jedinice poput Znanstvenog središta, Slovačkog povijesnog zavoda, Slovačkog književnog zavoda, Arhiva, Muzeja za Slovake u iseljeništvu, Središta za nacionalne odnose, Informacijskog središta, Članskog središta te mreže koju čini više od dvadeset domova Matice slovačke u regijama Slovačke.

U matičnoj strukturi djeluje Izdavačka kuća, uredništva časopisa Slovenské národné noviny (Slovačke narodne novine), Slovenské pohľady (Slovački pogledi), Slovensko – Národné spektrum (Slovačka – Nacionalni spektar), Slovanský obzor (Slovenski obzor), Kultúra slova (Kultura riječi), Historický zborník (Povijesni zbornik), Slováci žijúci v zahraničí (zbornik Slovaci u iseljeništvu). Nadalje, tu su i jedinice poput Tehničko-investicijskog odjela, Financijsko-ekonomskog odjela te Fundusa narodnih nošnji Matice slovačke. Svaka od njih ispunjava specifične zadatke u znanosti, kulturi, izdavaštvu, radu s iseljeništvom ili regionalnom razvoju, ili pak djeluje kao potporni odjel.

Organizacijska struktura omogućuje Matici slovačkoj povezivanje znanstvenog istraživanja, kulturnih aktivnosti, regionalnog života i suradnje sa Slovacima koji žive u inozemstvu. To je model koji je po svom opsegu u Slovačkoj jedinstven. Jedina smo javnopravna ustanova koja ima neovisan i samoupravni status, te svake četiri godine Matičini delegati sami na glavnoj skupštini biraju izvršna i nadzorna tijela. Njezino je djelovanje uređeno Zakonom br. 68/1997 Zb. o Matici slovačkoj i Statutom Matice slovačke, koji se donosi na generalnoj skupštini Matice slovačke.

Možete li nam reći više o aktualnim aktivnostima MS i o tome kako nastojite približiti svoje projekte mlađim generacijama?

Jedan je od naših prioriteta pokazati da Matica slovačka nije samo čuvar povijesne baštine, nego i modernizirana kulturno-znanstvena ustanova koja odgovara na potrebe suvremenog doba. Svake godine organiziramo stotine manifestacija – od znanstvenih konferencija, seminara, predavanja i izložbi, preko festivala i književnih susreta, pa sve do spomen-svečanosti i raznovrsnih regionalnih kulturnih događanja. Posebnu pozornost posvećujemo mladoj generaciji. Putem omladinskog interesnog odbora Mladá Matica (Mlada Matica), u kojemu sam i sâm započeo svoje djelovanje u Matici, omogućujemo mladim matičarima da samostalno realiziraju kulturne i društvene aktivnosti. Matica slovačka ušla je u treće stoljeće svojega postojanja sa sviješću da njezino povijesno poslanje ostaje aktualno. Mijenjaju se samo sredstva, ne i cilj. Njime ostaje razvijanje slovačke kulture, jezika, obrazovanja i povijesnog pamćenja kao vrijednosti koje povezuju prošlost s budućnošću slovačkog naroda. Više možete saznati na YouTube kanalu TV MATICA.

Što sve ulazi u djelatnost Arhiva Matice slovačke u Martinu – ravnatelj arhiva je Pavol Madura koji je ujedno autor spomenute monografije.

Arhiv Matice slovačke pripada među najznačajnije specijalizirane javne arhive u Slovačkoj. Njegovo je glavno poslanje prikupljanje, zaštita, stručna obrada i dostupnost dokumenata koji se odnose na povijest Matice slovačke, značajne ličnosti slovačkog nacionalnog života te slovačkog iseljeništva. Tradicija arhiva seže izravno do osnutka Matice 1863. godine. Danas arhiv upravlja sa 72 arhivska fonda, približno 1000 dužnih metara arhivskih dokumenata pohranjenih u 8500 arhivskih kutija, opsežnim zbirkama fotografija, osobnim fondovima istaknutih pojedinaca, dokumentima više od 1200 aktivnih, ali i neaktivnih mjesnih ogranka Matice, kao i jedinstvenim zbirkama o životu Slovaka u iseljeništvu.

U najdragocjeniju arhivsku građu ubraja se original Statuta Matice slovačke iz 1862. godine, koji ima status nacionalnog spomenika kulture. Arhiv Matice slovačke ujedno je i važno znanstveno-istraživačko i prezentacijsko središte. Svake godine pruža usluge istraživačima i iz inozemstva, organizira izložbe i dane otvorenih vrata te objavljuje stručne publikacije. Na njegovu je inicijativu, primjerice, pokrenuta edicija Povijest mjesnih ogranka Matice slovačke, u okviru koje su već objavljene monografije više mjesnih odbora. Značajan projekt arhiva od 2020. godine bila je i izgradnja Knjižnice Matice slovačke, nakon što je 2000. godine iz sastava Matice izdvojena Slovačka nacionalna knjižnica.

Visokoobrazovana i iskreno domoljubna ličnost poput biskupa Strossmayera u današnjoj Europi iznimno nedostaje / Književnost je jedan od najboljih načina da se svijetu predstavi unutarnji život naroda, njegova povijest, vrijednosti i način razmišljanja / Isticanjem života i djela značajnih ličnosti koje povezuju naša dva brojčano mala, ali stara slavenska i europska naroda, želimo graditi mostove suradnje

Možete li nam predstaviti i Muzej slovačkog iseljeništva koji djeluje u okviru MS?

Muzej iseljeništva Matice slovačke (KMMS) ima posebno poslanje u odnosu na Slovake koji žive izvan domovine, a istodobno se aktivno bavi stručnom suradnjom sa slavenskim maticama. Riječ je o znanstvenom odjelu koji realizira niz programa i manifestacija na području arhiviranja, dokumentiranja, istraživanja i prezentacije kulture Slovaka u inozemstvu. U najznačajniju izložbenu djelatnost pripada stalni postav posvećen životu i djelu književnika Jozefa Cigera Hronskog u njegovoj kući u Martinu. Od 1971. godine objavljujemo znanstveni godišnjak Slováci žijúci v zahraničí (Slovaci u iseljeništvu) čiji je cilj predstaviti najnovija istraživanja vezana uz iseljeničku problematiku. U Martinu je tek nedavno, 1. kolovoza 2026, održan Međunarodni festival Slovaka u iseljeništvu na kojemu su nastupali Slovaci iz pet zemalja, između ostalog, predstavili su nam se i Slovaci iz Matice slovačke u Iloku. Još od 2007. godine u Martinu organiziramo kongrese matica i institucija slavenskih naroda, a ujedno od 2020. godine na različitim jezicima objavljujemo i slavistički stručni časopis Slovanský obzor koji nudi pregled aktivnosti slavenskih matica i kulturnih ustanova.

Izdajete časopis Slovenské pohľady, jedan od najstarijih slovačkih književnih časopisa utemeljen 1846. Koje su glavne teme i pitanja kojima se bavite u časopisu?

Časopis Slovenské pohľady (Slovački pogledi) drugi je najstariji kontinuirano izdavani časopis u Europi. Danas izlazi kao dvobroj jednom u dva mjeseca, a iz njegova naziva proizlaze i njegove temeljne teme, budući da se službeno zove Slovački pogledi na književnost, umjetnost i znanost. Uredništvo nastoji očuvati kontinuitet sa starijom generacijom, ali istodobno pruža priliku novim, mlađim autorima i početnicima u potrazi za novim književnim talentima i znanstvenim radnicima. U posljednje vrijeme uredništvo znatno jača znanstveni i društveno-kritički temelj časopisa, čije je poslanje oduvijek bilo reflektirati aktualno doba. Općenito se može reći da su Slovački pogledi kulturno-književni časopis koji spaja umjetničko stvaralaštvo sa stručnim studijama i publicistikom. U tom kontekstu nudimo zajednički slovačko-hrvatski broj časopisa Slovački pogledi, u kojemu bi se predstavila hrvatska književnost i kultura, uključujući međusobne povijesne i suvremene dodirne točke obaju naroda.

Objavljujete li više klasike slovačke književnosti ili suvremene autore?

Izdavačka kuća Matice slovačke danas je usmjerena prije svega na djela suvremenih slovačkih autora. Istodobno, međutim, osjećamo odgovornost prema književnoj baštini. Klasična djela ne objavljujemo samo kao jednostavna reizdanja starih tekstova. Naprotiv, nastojimo donositi nove obrade koje će umjeti pronaći put do današnjeg čitatelja. Primjer za to su izdanja slovačke narodne književnosti, bajki Pavla Dobšinskoga ili povijesnih predaja, koje nadopunjuju nove ilustracije i moderan jezični pristup.

Možete li nam predstaviti monografiju Zdenke Sojkove o Ljudovitu Šturu, predvodniku slovačkog nacionalnog preporoda u 19. stoljeću?

Skvitne ešte život (Procvjetat će još život) biografski je roman češke slavistice Zdenke Sojkove koji približava život, djelo i povijesno značenje Ljudovita Štura. Autorica povezuje provjerene povijesne činjenice s pitkim književnim stilom, stvarajući tako zaokruženu sliku jedne od najvažnijih ličnosti slovačkog nacionalnog preporoda. Knjiga ujedno prikazuje društvene i političke prilike u Slovačkoj u 19. stoljeću te predstavlja spoj povijesne točnosti i književne privlačnosti. Godine 2024. Matica slovačka počela je izdavati novu „kolekcionarsku“ ediciju djela Ljudovita Štura. Publikacije su po pravilu dopunjene stručnim studijama i napomenama. Starý a nový vek Slovákov (Staro i novo doba Slovaka, 2024) novo je kritičko izdanje rukopisa iz 1841. godine u kojemu autor razmatra povijest Slovaka, njihovo podrijetlo i nacionalni razvoj. Náuka reči slovenskej (Nauk jezika slovačkoga, 2024) prvi je put objavljen 1846. godine kao sustavan opis novokodificiranog standardnog slovačkog jezika. Nárečja slovenskuo alebo potreba písaňja v tomto nárečí (Slovačka narječja ili potreba pisanja na tom narječju, 2025) novo je izdanje ključnog jezikoslovnog djela iz 1846. godine u kojemu Štur obrazlaže potrebu kodifikacije standardnog slovačkog jezika na temelju srednjoslovačkog narječja.

Velika monografija Matice slovačke  Pamäť národa 1863–2023.

Fotomonografija Matice slovačke sa središnjicom u Martinu na naslovnici

Časopis Slovački pogledi drugi je najstariji izdavani časopis u Europi

Na susretu u Matici hrvatskoj rekli ste da među Slovacima još uvijek žive sjećanje i zahvalnost banu Jelačiću i biskupu Strossmayeru  koji su pomagali slovačku borbu za opstanak. Možete li nešto više reći o tome?

Točno, u Matici čuvamo uspomenu na suradnju naših nacionalnih velikana. Nažalost, u današnjem materijalističkom i komercijaliziranom dobu javnost ima samo djelomične informacije. U 19. stoljeću Slovaci su bili u znatno težem položaju od braće Hrvata. Za razliku od formalne postojanosti Kraljevine Hrvatske u sklopu Kraljevine Ugarske, Slovačka nije imala političku autonomiju, administrativne granice, visoko školstvo, niti zastupljenost u središnjim tijelima ugarske države. Tijekom Slovačkog ustanka 1848/49. Slovaci su oblikovali prve moderne i cjelovite nacionalno-političke i socijalno-revolucionarne programe te su se borili za svoja nacionalna prava. Ban Josip Jelačić pružio je Slovacima značajnu političku i vojnu potporu, sudjelovao je u naoružavanju slovačkih dobrovoljaca te stao u njihovu zaštitu pred mađarskim revolucionarima predvođenima Lajošom Košutom. U Slovačkom ustanku borila su se i braća Česi i Moravljani (Moravci), a značajnu materijalnu pomoć pružili su i srpski dužnosnici, posebice knez Mihajlo Obrenović. Slovačke ustaničke snage zadržale su na sjeveru zemlje znatan dio mađarske vojske, čime smo pomagali hrvatskom oslobodilačkom pokretu. Biskup Josip Juraj Strossmayer bio je iznimna ličnost koja je pozdravila i aktivno poduprla nastanak ne samo Matice slovačke u Martinu 1863. godine, nego i Matice slovenske u Ljubljani 1864. te mnogih slavenskih matičnih, kulturnih i institucionalnih aktivnosti. Takva visokoobrazovana i iskreno domoljubna ličnost u današnjoj Europi iznimno nedostaje.

Matica hrvatska objavila je 2020. zbornik o slovačkom biskupu Stjepanu Moysesu koji je 22 godine proveo u Zagrebu, a bio je i prvi predsjednik Matice slovačke utemeljene 1863.

Povijest Hrvata i Slovaka u 19. stoljeću prepleće se znatno snažnije nego što to danas često osvješćujemo. Njezin je najizrazitiji simbol biskup Štefan Moyses. Rodom iz slovačkog sela Veselé, djelovao je u Zagrebu kao profesor, kanonik i cenzor tiska. Aktivno je podupirao hrvatski nacionalni pokret i bio među suosnivačima Matice ilirske. Nakon povratka u Slovačku postao je banskobistrički biskup te 1863. godine prvi predsjednik Matice slovačke. Njegov je autoritet znatno pridonio vladarovu odobrenju njezina osnutka. Izuzetno je važna bila njegova suradnja s evangeličkim biskupom Karolom Kuzmanjijem, prvim potpredsjednikom Matice slovačke u povijesti. Pridonijeli su ujedinjenju slovačkih katolika i evangelika, što je postalo temelj nacionalnog opstanka Slovaka. U budućnosti možemo spojiti snage pri izdavanju zajedničke monografije posvećene Štefanu Moysesu. Ne zaboravimo ni Slovaka Bogoslava Šuleka, koji je aktivno djelovao u Matici hrvatskoj.

U kolikoj su mjeri Hrvati i Slovaci te naše dvije Matice surađivali kroz povijest?

Suradnja Slovaka i Hrvata nastavila se i u 20. stoljeću, iako u širem čehoslovačko-jugoslavenskom kontekstu, koji je znatno utjecao na modernu povijest obaju naroda. Danas su Slovačka i Hrvatska ponovno bliske jedna drugoj – povezuje nas članstvo u EU, a Hrvatska je dugoročno najomiljenija odmorišna destinacija Slovaka. Slično je i s našim maticama. Njihovi međusobni kontakti nikada nisu bili prekinuti, mijenjao se samo njihov intenzitet. U veljači 2024. godine predstavnici Matice slovačke i Matice hrvatske susreli su se u Ljubljani povodom 160. obljetnice osnutka Matice slovačke. Matica hrvatska aktivno se uključila već u prvi Kongres matica slavenskih naroda održan u Martinu 2007. godine. Značajan je bio posjet slovačkih matičara sjedištu Matice hrvatske 2018. godine. Nedavno smo ponovno imali priliku posjetiti Maticu hrvatsku u Zagrebu. Uvjeren sam da je došlo vrijeme da suradnju sistematiziramo i za nju stvorimo redovitu platformu.

Kako napreduju radovi na prenamjeni odmarališta na Pelješcu u kojem će se održavati ljetne škole za Slovake u Hrvatskoj?

Radovi na Kulturno-edukativnom centru u Orebiću uspješno su završeni te je centar svečano otvoren u proljeće ove godine uz sudjelovanje najviših dužnosnika Hrvatske i Slovačke, uključujući predsjednika Slovačke Republike Petra Pellegrinija. Riječ je o jedinstvenom projektu Saveza Slovaka u Hrvatskoj koji je nastao uz potporu hrvatske države kao trajna osnova za obrazovne, kulturne i aktivnosti Slovaka u dijaspori i iseljeništvu.

Slovačka književnost posljednjih godina bilježi uspjehe izvan granica zemlje, a raste i interes za prijevode slovačkih autora. Primjerice, Matica hrvatska objavila je 2024. hrvatski prijevod romana Demokrati Janka Jesenskoga. Koje slovačke autore, suvremene ili klasike, vi smatrate posebno važnima za međunarodnu promociju slovačke kulture?

Slovačka je književnost danas dio šireg europskog kulturnog prostora i drago mi je što interes za slovačke autore postupno raste. Književnost je jedan od najboljih načina da se svijetu predstavi unutarnji život naroda, njegova povijest, vrijednosti i način razmišljanja. S povijesnog stajališta ne može se zaobići Lj. Štur, koji je položio temelje modernog slovačkog kulturnog identiteta, potom Pavol Orsag Hviezdoslav, Martin Kukučin, Janko Jesenský. Od suvremenih autora važno je predstaviti širok spektar slovačkog stvaralaštva – od dječje književnosti do moderne proze i poezije. Svaka generacija donosi novi pogled na slovačko iskustvo. Izdavačka kuća Matice slovačke primarno nije usmjerena na prijevode na strane jezike. To područje sustavno podupiru specijalizirani programi, primjerice putem Slovačkog književnog centra. Naša je zadaća prije svega stvarati kvalitetna slovačka izdanja. Veoma nas raduje što je 2024. godine objavljen hrvatski prijevod romana Demokrati J. Jesenskoga, koji je bio aktivan član Matice slovačke. Upravo takvi projekti dokazuju kako prijevod književnog djela omogućuje bolje uzajamno razumijevanje među narodima. Roman Demokrati bezvremensko je djelo, aktualno i danas.

Na kraju, kako gledate na budućnost slovačke kulture i hrvatsko-slovačkih odnosa?

Slovačko-hrvatska kulturna suradnja u posljednjim se desetljećima razvijala i zahvaljujući autohtonim manjinama koje žive u objema državama. I Slovačka i Hrvatska suočavaju se sa sličnim izazovima, kao što su zabrinjavajuća demografska kriza, odlazak stanovništva u inozemstvo i pritisak globalizacije na očuvanje nacionalne kulture. Međusobne odnose povezuje kulturna bliskost i nastojanje za njihovim daljnjim jačanjem. Jedan od najznačajnijih pisaca slovačkog realizma Martin Kukučin (pravim imenom Matěj Bencúr) djelovao je u Selcima na Braču kao liječnik te će u skorije vrijeme ondje biti uređena spomen-soba Martina Kukučina. Isticanjem života i djela značajnih ličnosti koje povezuju naša dva brojčano mala, ali stara slavenska i europska naroda, želimo graditi mostove suradnje i vjerujem da će obje Matice tome znatno pridonijeti.