Povijest zdravstva i medicine kao zrcalo mijena Križevaca

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima objavio je 2024. medicinsko-historiografski pregled Povijest zdravstva: Križevci, grad i okolica. Kulturno-povijesne slike autora Franje Husinca, križevačkog kirurga. Premda se ova knjiga bavi poviješću zdravstva i medicine grada Križevaca i njegove šire okolice, kao i ljekarništvom i liječništvom, jasno je da se kroz medicinu, zdravstvo i zdravlje stanovništva razotkrivaju sociološke, kulturološke, političke i druge prilike tog prostora. I sam autor, u predgovoru ove bogate i sadržajne knjige, navodi kako povijest medicine nije samo povijest nauke i skup biografija istaknutih liječnika, nego i povijest zdravstvenih prilika koja mora biti regionalna jer svaka sredina živi u specifičnim uvjetima. Potvrđuju to i njegovi Križevci: još u 11. stoljeću prvi su „liječnici“ bili augustinci i franjevci koji su stanovništvo liječili u svojim samostanskim odjelima za pomoć oboljelima i to najviše ljekovitim travama koje su uzgajali u samostanskim vrtovima. Čak dvije stotine godina stanovništvo križevačkog kraja svoje je zdravstvene tegobe liječilo tzv. narodnom medicinom, a najpoznatiji narodni (nadri)liječnici bila su braća Niemčić. Ipak, osnivanjem Križevačke kapetanije 1538. Križevci postaju vojno središte, pa u njih dolaze liječnici, a prvi kirurg bio je Ivan Adam koji je u ovaj grad došao još 1667. godine. Prvi školovani liječnik u Križevcima bio je dr. Tadej Quarengo, a od tada do danas u gradu rade školovani liječnici.

Izd. OMH u Križevcima, 2024.

U ovoj knjizi objavljena je i do sada javnosti nepoznata građa, poput zapisa pavlinskih redovnika, o narodnoj medicini, ali i brojni drugi sistematizirani dokumenti, fotografije i bilješke koji svjedoče o jednom, rijetkom, medicinskom kontinuitetu: dolaskom dr. Qaurenga otvorena je i prva privatna gradska ljekarna Alojzija Sartorija, te kasnije i Zbor liječnika zaslugom liječnika Frana Gundruma koji je od 1894. radio u Križevcima i popularizirao medicinu kao pravi zdravstveni prosvjetitelj.

Opsežna i studiozna, ova knjiga donosi, gotovo iz desetljeća u desetljeće, pregled i proces razvoja medicine i zdravstva u Križevcima – od borbe protiv epidemije kuge, prodora medicine u najšire društvene slojeve, kurativnu i palijativnu skrb, pa sve do osnutka prvog Bakteriološkog zavoda 1901, u ta doba jedinog takvog na prostoru jugoistočne Europe. Prateći povijest zdravstva, pratimo ustvari kolektivne promjene: od medicinske skrbi u vremenima ratovima, podizanja prvih zdravstvenih ustanova, dolaska školovanih liječnika i „mikrorevolucija“ što ih oni svojim znanjima provode, pa do promjena u samoj medicini, dijagnostici, svijesti o globalnom, odnosno, javnom zdravlju.

Knjiga Franje Husinca, čitali je kao zaljubljenik u križevački kraj, povijest ili samu medicinu, vrijedno je, višeslojno i važno historiografsko djelo koje ne samo da je osvijetlilo specifičnu medicinsko-zdravstvenu pozadinu, nego je upravo kroz nju progovorilo o životima ljudi toga kraja, od srednjeg vijeka do danas.