Otpornost kulturne baštine u središtu europskog susreta u Zagrebu

U Zagrebu je od 7. do 9. listopada održan 20. European Heritage Heads Forum (EHHF), godišnji susret čelnika europskih institucija nadležnih za kulturnu baštinu. Ovogodišnje izdanje bilo je posvećeno otpornosti baštine na suvremene izazove, s naglaskom na prevenciju, pripravnost, upravljanje rizicima te učinkovit odgovor i oporavak nakon kriznih situacija. Predstavnici 27 zemalja razmijenili su iskustva i primjere dobre prakse u zaštiti kulturnih dobara, razmatrajući organizacijske, stručne i zakonodavne preduvjete za djelovanje u izvanrednim okolnostima. Pozornost je posvećena digitalizaciji i dokumentiranju baštine kao važnim instrumentima njezina očuvanja, dostupnosti i razmjene znanja. Među sudionicima su bili i predstavnici Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije koji su se Forumu pridružile prvi put. Rasprave su obuhvatile osposobljavanje stručnjaka za brzu reakciju u krizama. Središnji dio susreta održan je 8. listopada u Muzeju Mimara, koji je nakon završene konstrukcijske, cjelovite i energetske obnove otvorio vrata europskim baštinskim stručnjacima. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa obnovi i međunarodne suradnje, podsjetivši na iskustva Hrvatske nakon pandemije i potresa 2020. godine.

Sudionici 20. European Heritage Heads Foruma, godišnjeg susreta čelnika europskih institucija nadležnih za kulturnu baštinu u Zagrebu / Izvor Ministarstvo kulture i medija RH

Zahvaljujući angažmanu konzervatora, restauratora, projektanata i izvođača, za hitne mjere zaštite i konstrukcijsku obnovu iz Fonda solidarnosti Europske unije osigurano je 487 milijuna eura. Uz sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna obnovljena je ili je u završnoj fazi obnove 511 zgrada kulturne, javne i sakralne namjene, ukupne vrijednosti 1,7 milijardi eura. Ministrica je upozorila i na važnost upravljanja rizicima, koje je nakon potresa dodatno osnaženo zakonodavnim promjenama i osnivanjem posebnog sektora unutar Ministarstva kulture i medija. Istaknula je suradnju s međunarodnim organizacijama poput ICCROM-a, UNESCO-a i ICOMOS-a te ulaganja u energetsku obnovu kulturnih ustanova, arhivsku infrastrukturu i uspostavu e-Konzervatorskih podloga.

Susretom je predsjedao ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, naglasivši kako Zagreb i središnja Hrvatska mogu predstaviti rezultate šestogodišnjeg procesa obnove. O upravljanju rizicima govorio je i Xavier Romão, potpredsjednik Međunarodnog znanstvenog povjerenstva ICOMOS-a za spremnost na rizike i docent Sveučilišta u Portu.

Drugoga dana predstavljena su iskustva zaštite i upravljanja kulturnim dobrima upisanima na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. O hrvatskim primjerima govorile su ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić. Alexandra Warr iz organizacije Historic England, jedna od osnivačica EHHF-a, osvrnula se na razvoj Foruma i njegovu ulogu u povezivanju europskih baštinskih institucija. Na završetku sjednice predsjedanje je preuzeo Kimmo Levä, glavni ravnatelj Finske agencije za kulturnu baštinu.

Dio programa činili su stručni obilasci obnovljenih i još aktivnih gradilišta kulturne baštine. Sudionici su posjetili zagrebačku katedralu, jedan od najsloženijih europskih projekata poslijepotresne obnove, te Atelier Meštrović, obnovljen prema načelu Build Back Better, uz očuvanje njegovih arhitektonskih vrijednosti i izvorne namjene. U Petrinji i Sisku upoznali su se s obnovom povijesnih gradskih jezgri i kulturnih dobara stradalih u potresu, pod stručnim vodstvom konzervatorice Ivane Miletić Čakširan. Program je zaključen posjetom obnovljenoj Gradskoj munjari u Sisku, primjeru industrijske baštine koja je prenamjenom postala suvremena zvjezdarnica. Zagrebački susret potvrdio je važnost europske stručne suradnje u razvoju otpornijih sustava zaštite kulturne baštine, a hrvatska iskustva obnove nakon potresa poslužila su kao konkretan primjer povezivanja konzervatorskog znanja, institucionalne koordinacije i pristupa očuvanju baštine. (Redakcija)