Od tehnosvijeta do hrvatske filozofske baštine

U organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva i Grada Cresa održana je 34. međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Dani Frane Petrića. U trideset i četiri godine potvrdili su se kao jedna od najznačajnijih znanstvenih manifestacija u ovom dijelu Europe, njegujući interdisciplinarni dijalog o aktualnim problemima čovječanstva i istraživanje lika i djela renesansnog filozofa Crešanina Frane Petrića (1529–1597) te drugih hrvatskih filozofa.

Frane Petrić, rad Marije Ujević Galetović, ispred Creskog muzeja / Izvor Wikipedia

Pokrovitelji su bili predsjednik RH Zoran Milanović, Primorsko-goranska županija i Končar Elektroindustrija d. d., a suorganizatori Hrvatsko bioetičko društvo i Fakultet hrvatskih studija. Sudjelovali su sudionici iz 14 zemalja. Program je obuhvatio simpozije Tehnologija – tehnika – tehnosvijet (20–23. rujna) i Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu (23–26. rujna).

Simpozij je javnim predavanjem Umjetna inteligencija – prilika ili opasnost? otvorio Marko Kos, predsjednik Programskog odbora. Na svečanom otvaranju 21. rujna u hotelu Kimen govorili su Stjepan Radić, predsjednik Društva i Organizacijskog odbora, gradonačelnik Marin Gregorović i predstavnici turizma i Županije.

Plenarna predavanja održali su Marcus Knaup (The Price of Fire: From Prometheus to Modern Techno-Worlds) i Željko Radinković (Od postava do algoritma: Heideggerova filozofija tehnike i problem transklasičnih tehnologija), a simpozij je zaključio Gašper Pirc predavanjem Parallel Worlds: Selfhood, Community, and the Ethics of Online Existence.

U sekcijama je Franjo Mijatović govorio o Foucaultovim tehnologijama sebstva, Eva D. Bahovec o ženama i tehnologiji, Martina Ivanović i Boško Pešić o Sloterdijkovu humanizmu, Dejan Donev o unapređenju čovjeka, Ivan Platovnjak o kršćanskoj duhovnosti, a Ivana Knežić i Jakov Kalajžić o prirodnome i umjetnome u novoplatoničkoj perspektivi. O umjetnoj inteligenciji izlagali su Josip Markotić, Sandra Muratović, Roman Šimunović, Ernest Ženko, Tomaž Grušovnik, Katarina Gamberger, Elmana Cerić, Tomislav Zelić i Alen Tafra. Ana Jeličić i Nevena Aljinović govorile su o pravnim i algoretičkim implikacijama u kaznenom pravosuđu, Slobodan Sadžakov o etici i novim tehnologijama, Dževad Zečić o teoriji kaosa, a Daniela G. Camhy, Arto Mutanen i Dafne Vidanec o znanju, odgovornosti i metodologiji. Političke i društvene dimenzije otvorili su Ivica Kelam i Darija Rupčić Kelam kritikom TESCREAL ideologije, Lino Veljak i Mihael Vrbanc raspravom o budućnosti tehnike, Tomislav Bunoza i Marijan Krivak pitanjem digitalnoga jastva, a Patricia Dutković i Marijana Kolednjak tehnološkim protezama čovječanstva.

Daniel G. Oprean, Saša Horvat i Corneliu C. Simuţ zastupali su filozofiju religije, Valentino Findrik transhumanizam, Luka Perušić moralnu obzirnost prema umjetnim bićima, Jan Defrančeski ekološku kritiku, Duga Mavrinac dekarbonizaciju i nuklearnu ambivalentnost u Istri, a Damian Srša utjecaj tehnologije na moral. Melita Jerolimov obradila je tehnologiju u neoliberalizmu, Nikola Bogićević slučaj Ellul i Kaczynski, a Paula Rem diskurs o tehnologiji. Rodne, epistemološke i estetičke aspekte umjetne inteligencije razmatrali su Natalie Nenadic, Matea Čendeš, Marija Glasnović Kamenović i Steven S. Gouveia, socijalnu ontologiju Ivan Dodlek, a metafiziku instrumentalnog uma Boško Pešić. Umjetnost i tehnologiju povezali su Vlatko Ilić, Vojislav Klačar, Divna Vuksanović i Goran Rem. Pavao Žitko, Nevia Raos i Željko Šarić izlagali su o rosminijevskoj ontologiji, tehnocenu i univerzalnom darvinizmu, a Iris Broman i Antonija Mijatović o istraživanju hobotnica. Paulo Rašica govorio je o physisu i nomosu, Darko Kovačić o bioetici, Michael George o društvenoj odgovornosti, a Mateja Pevec Rozman o phronesisu.

Predstavljena su nova izdanja: Milan Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike: znanost i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata; Luka Perušić, Tehnoznanost; Divna Vuksanović, Melanholija mašina: filozofski ogledi o veštačkoj inteligenciji; Predrag Finci, Estetsko u promijenjenom svijetu; Bernard Harbaš, Osjetilnost kulture; Marijana Kolednjak, Emocije i etika: filozofska perspektiva Marthe Nussbaum i Daniel Bučan, U prividu: ogledi i skice.

Drugi simpozij otvoren je 23. rujna u Palači Moise javnim predavanjem o. Ljudevita Maračića Antun Marcello de Petris, provincijal, general reda i biskup u Novigradu istarskom, s osobitim osvrtom na njegovu oporuku. Programski odbor činili su predsjednik Ivo Džinić i tajnik Jakov Erdeljac.

Loreta Kovačević i Ana Popović govorile su o kulturno-umjetničkim društvima, Ana Aračić o kulturnoj baštini u Slavoniji, Damir Kukić o kulturnom turizmu, a Ivan Perkov o kulturi sjećanja. Zvonimir Komar i Livia Pavletić govorili su o Arnoldovoj pedagogiji, a Rózsa Bertók i Zsófia Bécsi usporedile su obrazovanje učitelja u Mađarskoj i Hrvatskoj. U sekciji o etici, feminizmu i tehnici sudjelovali su Natalie Nenadic, Eva D. Bahovec i Luka Perušić, a umjesto Hrvoja Jurića ranije su izlagali Dževad Zečić o povijesti logike u Bosni i Hercegovini, Lucijan Mofardin o neutralnosti znanosti i Mislav Kukoč o utopiji i eshatonu. Poseban blok bio je posvećen Tkalčićevoj filozofiji stvaralaštva. Jan Defrančeski, Tin Fresl i Lea Mraz govorili su o biografiji, filozofiji stvaralaštva i ontologiji zbivanja, a Tomislav Škrbić, Hrvoje Potlimbrzović, Ivana Reljanović i Ivan Smiljanić o egzistencijalizmu, indukciji, školi i filozofiji povijesti.

Ivana Delić izlagala je o oblikovanju znanja o Indiji, Josip Periša o Vetranovićevoj Suzani čistoj, Monika Jurić Janjik o glazbi u Sretnome gradu i Utopiji, a Klara Ćavar i Marija Džinić o kanonskopravnoj izobrazbi. Damir Kukić govorio je o simuliranju medijskih sloboda, Goran i Paula Rem o kafe kulturi osamdesetih, Petra Budimir-Bekan o društvenim mrežama, a Ivo Džinić o hrvatskoj mitološkoj baštini. Posljednje izlaganje, o psihologizmu, održao je Hrvoje Potlimbrzović.

Izostao je Hrvoje Jurić, dugogodišnji sudionik čija je prisutnost postala prepoznatljivim dijelom Dana. Ovogodišnji Dani povezali su tehnosvijet i hrvatsku filozofsku baštinu te pokazali kontinuitet manifestacije koja otvara prostor raspravi o aktualnim izazovima i istraživanju hrvatske baštine u europskom kontekstu.