Duhovi zemlje Sibile Petlevski bit će buduća mjera inovativnosti i estetske vrijednosti

Među najznačajnije autore suvremene hrvatske proze, dobitnike prestižnih književnih nagrada, upisuje se i dobitnica ovogodišnje Nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ Sibila Petlevski za roman ­Duhovi zemlje (Sandorf, Zagreb, 2026). Hrvatska književnica ­svjetskog ugleda, dramatičarka, urednica, znanstvenica, izvedbena umjetnica, prevoditeljica, sveučilišna profesorica i akademkinja u svojoj bogatoj književnoj karijeri ima više od 25 knjiga različitih žanrova, prevedenih na desetak svjetskih jezika. Doktorica je filoloških znanosti, redovita profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te članica L’Académie Mallarmé i L’Académie Européenne de Poésie. Dobitnica je godišnje Nagrade „Vladimir Nazor“, Nagrade Poeteka Međunarodnog festivala poezije (2005) i Nagrade „Petar Brečić“ za doprinos teorijskoj dramaturgiji. Njezina drama Eisgeneral nagrađena je u europskoj selekciji Berliner Festspiele TT Stückemarkt (2005). Roman Vrijeme laži (2009) osvojio je 2010. tportalovu književnu nagradu za najbolji hrvatski roman. Ove godine velikim priznanjima pridodaje i Nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“ za novoobjavljeni roman.

Proglašenje dobitnice nagrade održano je 15. listopada u Zaboku:
Matko Abramić, Sibila Petlevski, Ivica Matičević i Tina Marušić

Peteročlano Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Ivica Matičević (predsjednik) i prošlogodišnji laureat Robert Međurečan, Antun Pavešković, Sofija Keča i Ingrid Lončar (članovi) jednoglasno je odlučilo dodijeliti Nagradu (povelja, statua i novčani iznos) Sibili Petlevski za impozantan i opsežan polifonijski roman-sagu na čak 650 stranica. Knjiga je spoj povijesne metafikcije i magičnog realizma koji kroz kulturu sjećanja povezuje prostore i svjetove suvremene Bolivije i Zagreba iz razdoblja NDH. Okosnicu radnje čini stvarna povijesna veza i emigracija s otoka Brača u Boliviju, a u središtu su radnje antifašističke junakinje, sestre Rajka i Zdenka Baković. U knjizi višeglasno progovaraju mnogobrojni likovi, od stvarnih povijesnih do mitskih te je ona svojevrstan spomenik žrtvama društvenih nepravdi i zaboravljenim ličnostima iz mračnih povijesnih razdoblja.

Na ovogodišnji su natječaj pristigla čak 82 naslova, a u užem je izboru bilo 5 knjiga: Treće noći Mihaele Gašpar, Dolinar Marka Gregura, Ovdje počinje šuma Monike Herceg, Kafić Dan Dorte Jagić i Duhovi zemlje Sibile Petlevski.

U obrazloženju Nagrade predsjednik Povjerenstva Ivica Matičević ističe: „Napose je ovo roman o hrabrosti žena u mračnim vremenima te o majčinstvu kao jedinom obliku otpora i znanja o svijetu koje se prenosi dalje kad sve drugo bude uništeno i zaboravljeno. Njime se nastavlja rad na životnom dokumentu i projektu koji Sibila Petlevski suvereno vodi, uređuje i ispisuje od trilogije Tabu i Točke poraza, u kojoj se europsko nasilje već ogledalo u sudbini domorodačkih zajednica i u kojoj je pravo književnosti da govori u ime žrtava već bilo izboreno, ali s prostorom koji je za našu prozu nov: u Duhovima zemlje hrvatska se tragična povijest Drugog svjetskog rata čita u usporedbi s kolonijalnim nasiljem na drugom kontinentu, od prisilnoga rada u srebrnim rudnicima Potosíja do današnjih koncesija. Povjerenstvo je jednoglasno ocijenilo da pred nama stoji roman koji epskom snagom, razvedenom građom, pripovjednim umijećem i moralnom ozbiljnošću nadilazi okvir jedne književne godine i postaje umnogome buduća mjera inovativnosti i estetske vrijednosti. Zato ćemo svaki put kada u centru Zagreba hodamo kroz Prolaz sestara Baković, znati da je njihova sudbina umrežena s tolikim stradanjima pravednih i dobrih ljudi na svim stranama svijeta. Možda ćemo baš zato i mi postati barem malo bolji.“

Svečana dodjela Nagrade tradicionalno će se održati 24. listopada u prostoru Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku.