U Starome Gradu 23. listopada svečano je otvoreno Šetalište akademika otoka Hvara. Održani su i I. Dani akademika otoka Hvara u sklopu projekta Desetljeće akademika otoka Hvara (2025. – 2035.), dugoročne interdisciplinarne inicijative posvećene istraživanju, očuvanju i revitalizaciji iznimne znanstvene, kulturne i umjetničke baštine otoka.

Bruno Bušić u Parizu
U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu održan je znanstveni skup Bruno Bušić – život i djelo, povodom 48. obljetnice njegova ubojstva, na kojem su brojni znanstvenici i Bušićevi suvremenici predstavili nova saznanja o njegovu životu, političkom djelovanju i idejama. Skup je obuhvatio 16 znanstvenih izlaganja, utemeljenih na izvornoj arhivskoj građi i korespondenciji, a tematski je bio podijeljen na Bušićevo djelovanje u domovini i za vrijeme hrvatskog proljeća, mreže suradnje u hrvatskoj političkoj emigraciji, nadzor jugoslavenskih tajnih službi i okolnosti njegova ubojstva te njegove političke ideje i mjesto u hrvatskoj historiografiji. Posebnu vrijednost skupu dala su osobna svjedočanstva njegovih suvremenika, koja su omogućila neposredan uvid u njegov život i djelovanje.
U Zagrebu je 13. listopada u hotelu Westin održan 10. Međunarodni energetski forum INTERENEF, u organizaciji Atlantskog vijeća Hrvatske i Instituta za europske i globalizacijske studije, posvećen temi Energetski i prehrambeni suverenitet u doba deglobalizacije. Forum je okupio predstavnike diplomacije, državnih institucija, energetskog i prehrambenog sektora, gospodarstva, akademske zajednice i sigurnosnog sektora iz Hrvatske i inozemstva, koji su raspravljali o izazovima energetske i prehrambene sigurnosti u uvjetima geopolitičkih napetosti, poremećaja opskrbnih lanaca i sve veće ovisnosti o strateškim resursima. Poseban naglasak stavljen je na povezanost energetske neovisnosti, poljoprivredne proizvodnje i dugoročne otpornosti društva, kao i na važnost osiguravanja stabilne opskrbe energijom i hranom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Hrvatska je tijekom 2026. godine predsjedala neformalnom skupinom devet južnih država članica Europske unije, poznatom kao MED9, koju uz Hrvatsku čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.
Na susretu je donesena i Splitska deklaracija / Snimila Ivana Ivanović / PIXSELL
Predsjedanje je bilo usmjereno na jačanje suradnje među mediteranskim državama te zajedničko suočavanje s ključnim europskim i globalnim izazovima, uključujući sigurnost, energetsku neovisnost, migracije, depopulaciju ruralnih područja, razvoj umjetne inteligencije, zaštitu okoliša i održivo upravljanje vodnim resursima. Posebna pozornost posvećena je odnosima sa susjednim regijama i provedbi Pakta za Sredozemlje. Na 13. summitu skupine MED9 u Splitu 7. listopada usvojena je Splitska deklaracija u kojoj devet članica poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica.
851 - 22. listopada 2026. | Arhiva
Klikni za povratak