Budućnost šuma počiva na znanju, struci i održivom gospodarenju

Kako očuvati šume i njihovu bioraznolikost u vremenu sve izraženijih klimatskih promjena, a istodobno osigurati održivo gospodarenje i razvoj drvne industrije? Dekan Josip Margaletić govori o ulozi Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, o važnosti terenske nastave i povezivanja teorijskog znanja s praksom, ali i o potrebi da se javnosti približe provjerene informacije o šumama i načinu njihova pomlađivanja. Posebno upozorava na posljedice klimatskih ekstrema, koji sve snažnije utječu na šumske ekosustave, te ističe važnost očuvanja prirodnog bogatstva Hrvatske. Njegova je vizija institucija koja će, oslanjajući se na dugu tradiciju i znanstveni rad, biti međunarodno prepoznata i spremna odgovoriti na izazove budućnosti. Razgovarali smo povodom obilježavanja 128 godina Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije 23. listopada.

Snimila Sandra Šimunović / PIXSELL

Ove godine Fakultet šumarstva i drvne tehnologije obilježava 128 godina visokoškolske nastave šumarstva. Kako izgleda ta povijest?

Svakako je 128 godina visokoškolske naobrazbe u Hrvatskoj stručnjaka iz domene šumarstva, uz 78 godina visokoškolske nastave u drvnoindustrijskom sektoru, respektabilna brojka. Temelj svega su postulati održivog gospodarenja, a mi se znamo pozvati na određene sentence pokojnog akademika Dušana Klepca o vrijednosti i važnosti šuma i u kojem pravcu zapravo naša struka treba ići i kojh se uzusa treba držati. Cilj je obilježavanja Dana Fakulteta na neki način sjetiti se onoga što je bilo, dati pregled onoga što je sada i imati jasnu viziju u kojem pravcu Fakultet kroči, da ne skrene s tog ustaljenoga cilja koji je definiran vizijom svih uprava, zakonima struke, ali i znanstveno-istraživačkim radom.

Koliko su studijski programi usklađeni s tržištem rada?

Studijski programi prema bolonjskom procesu mogu se mijenjati gotovo svake godine. Mi smo reviziju svojih nastavnih planova i programa, zapravo kompletnog poslovanja, imali krajem prošle kalendarske godine. Provjere vrši mjerodavno povjerenstvo sastavljeno od znanstvenika i nastavnika iz nekoliko zemalja, a posljednji su rezultati apsolutno zadovoljavajući i prihvatljivi. To je dopusnica za rad institucije, a ključni dokument u reakreditaciji jest donošenje strategije za desetogodišnji period. Okrećemo se prema studijima na engleskom jeziku, ali i povezivanju i kreiranju studija, poput studija urbanog šumarstva koji bi se provodio u Češkoj, Hrvatskoj i Italiji. 

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije 23. listopada obilježava 128. rođendan

Kolike su kvote na studijskim programima?

Za prijediplomski studij šumarstva 85, za drvnu tehnologiju 65 i za urbano šumarstvo 55 studenata. I jesu li te kvote popunjene? Prošle smo godine imali u potpunosti popunjenu kvotu na šumarstvu, 98 % na drvnoj tehnologiji, a na urbanom šumarstvu oko 70  %. Ove godine bilježimo 87 % popunjenosti prijediplomskog studija šumarstva, urbano šumarstvo je popunjeno 83 %, a 77 % je popunjen studij drvne tehnologije. Ovi podaci rezultat su dugotrajne i dugogodišnje promidžbe koju redovito provodimo kroz više različitih aspekata na način da približimo naš fakultet srednjoškolcima, da pokušamo stvoriti jasnu sliku što znači studirati šumarstvo.

Što terenska nastava znači za studente Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije?

Vijeće Fakulteta na početku svake akademske godine donosi plan terenske nastave. Naši studenti na terensku nastavu odlaze fakultetskim autobusom. Cijela se terenska nastava financira vlastitim sredstvima Fakulteta, a osim navedenih, odvija se i na nizu drugih lokacija u dogovoru s našim kooperantima poput Hrvatskih šuma i privatnih posjednika. Terensku nastavu prolaze svi studenti, uključujući domene šumarstva, urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, ali i studenti s Drvnotehnološkog odsjeka koji svoje upoznavanje s proizvodnim procesima obavljaju u proizvodnim pogonima poduzeća s kojima imamo ugovore. Sve što studenti nauče u teoriji i prođu kroz laboratorijske vježbe, na terenskoj nastavi imaju priliku vidjeti u
praksi.

Na kojim lokacijama Fakultet provodi terensku nastavu?

Pet je nastavno-pokusnih šumskih objekata na različitim klimatogenim zajednicama šuma u Hrvatskoj. Na poluotoku Kalifrontu na otoku Rabu imamo objekt u kojemu su najljepše šume hrasta crnike na svijetu. Objekt Zalesina u Gorskom kotaru donosi iskustva u šumama brdsko-planinskog kraja, jele i bukve. Objekt Lipovljani na području Lonjskog polja ima nizinske šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Objekt kojim se prezentira gospodarenje kontinentalnim bukovim šumama smjestio se u središnjem dijelu Parka prirode Papuk i to je naš nastavno-pokusni šumski objekt Velika. Posljednji je Zagreb, što obuhvaća nekoliko mikrolokacija oko Zagreba, od Sljemena do Parka Maksimir koji je oko 70 % u vlasništvu Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Koja je razlika između urbanog šumarstva i šumarstva?

Puni naziv urbanog šumarstva glasi: urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Urbano je šumarstvo namijenjeno ozelenjavanju urbanih sredina. Urbane se sredine trebaju osmisliti tako da boravak ljudi u njima bude što ugodniji i pristupačniji, jer je važnost biljaka i drvenastih vrsta iznimna za čitav spektar javnozdravstvenih aspekata čovjeka. Sad zadiremo u vrijednost koja se zove općekorisne funkcije šuma, jer obično kada govorimo o koristi šuma, mislimo na drvni materijal. On je veličanstven, on je neizostavan, on je veliko bogatstvo, ali on nije primaran.

Kako se gospodarsko iskorištavanje šuma može pomiriti s očuvanjem bioraznolikosti i zaštitom okoliša?

Nijedan zahvat u šumama ne može se učiniti bez postupanja prema Zakonu o šumama. Svaka šuma pripada određenoj gospodarskoj jedinici čiji se plan gospodarenja prostorom donosi za desetogodišnji period. Taj plan verificira stručno povjerenstvo resornog ministarstva, nakon čega se može postupati. To je zakonitost gospodarenja u svim šumama, gdje je egzaktno propisano što se i koliko može i mora učiniti na određenom prostoru.

Što je po vašem mišljenju potrebno da se razbiju zablude, primjerice o pomlađivanju šuma, koje postoje u hrvatskom društvu?

Samo pristup i omogućavanje stručnjacima šumarima da iznose podatke koji su istiniti, točni, provjereni i odobreni od strane resornog ministarstva. Kada biste radili određeni zahvat u šumi koji je izvan tih planova, kršili biste zakon, a za to postoje teške sankcije. Stoga je jako važno da mjerodavne osobe progovaraju o tim pitanjima, kako bi javnost bila upoznata s onime što na ovim prostorima zaista postoji. Jedno od najvećih bogatstava koje smo unijeli u EU jest bioraznolikost šumskih ekosustava od Jadranskog mora do Dunava i Drave.

Što mislite o potencijalu Hrvatske u drvnoj industriji?

Hrvatska neminovno ima potencijal za drvnoindustrijski sektor. Mislim da je cilj svake drvne industrije oplemenjivanje proizvoda. Dakle, proizvodnja i finalizacija proizvoda od drva kroz razne glavne subjekte drvnoindustrijskog asortimana. Dalje je stvar poslovanja određenih subjekata.

Kako u vašim očima izgleda budućnost hrvatskih šuma?

Budućnost hrvatskih šuma bit će zahtjevna zbog toga što se mora prilagoditi gospodarenje šumskim ekosustavima novim uvjetima kojima svjedočimo u zadnjih 15 godina. Npr. klimatskim ekstremima koji su izuzetno izraženi, samo ću podsjetiti da su 2023. godine našu zemlju poharala dva–tri velika nevremena gdje su zabilježene vjetroizvale koje se mjere u milijunima kubika drvne mase. Takve su sile prirode strašne, jer kada dođete na teren i vidite jedan hrast starosti 110–120 godina koji je pretvoren u hrpu čačkalica, to je strašno. 

Što biste kao dekan voljeli ostaviti u nasljeđe budućim generacijama?

Volio bih ostaviti iza sebe respektabilnu, međunarodno prepoznatu instituciju. Financijski neovisnu, s jasno zacrtanim uzusima ponašanja u svim aspektima poslovanja i sudjelovanja u suočavanju s aktualnim izazovima gospodarenja šumskim ekosustavima u svijetu i Europi. Za tako što treba mnogo truda, no djeluje motivirajuće kada institucija ima tako dugu povijest i već postignute brojne rezultate.