Vijenac 850

Aktualno

9. MEDITERANSKI FESTIVAL KNJIGE, SPLIT, 23–27. RUJNA

Split na valovima riječi

Piše Vesna Aralica

Na ovogodišnjem festivalu sudjelovalo je 90 nakladnika, a knjige su živjele kroz susrete s autorima, razgovore i panele o aktualnim društvenim i književnim temama, dok su radionice za djecu, mlade i odrasle čitanje pretvarale u iskustvo koje se dijeli, istražuje i stvara

Liber est libertas! nepisano je geslo svakoga festivala knjige. Ovogodišnji, deveti po redu Mediteranski festival knjige, najveći knjižarsko-književni događaj u Dalmaciji, svečano je otvoren 23. rujna u Velikoj dvorani Športskoga centra Gripe u Splitu. Patricija Horvat, (ko)urednica festivalskoga programa, u pozdravnoj je riječi istaknula identitetski karakter MFK najavivši prije toga raznovrstan petodnevni program za sve ljubitelje pisane riječi.

Vizualnim identitetom Festivala organizatori su ove godine u cijelosti odali počast rano preminuloj Andriani Škunca, „pjesnikinji Otoka“ i fotografkinji, čijim je pjesmama u interpretaciji Patricije Horvat uveličano otvaranje Festivala. Prigodne govore održali su Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK, Tomislav Šuta, gradonačelnik Grada Splita, Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Ministrica je istaknula važnost knjige kao medija koji donosi slobodu duha te podsjetila sve okupljene na uspješne aktivnosti kulturnog resora kojim se kontinuirano ostvaruje zacrtana strategija poticanja čitanja (kampanja 15 po 15; otvaranje 30 novih knjižnica i iniciranje brojnih natječaja za potporu nakladnicima i knjižarima; pokretanje Kulturne iskaznice za mlade), a samim time i učvršćuje temelj obrazovanja i intelektualnoga razvoja. Stoga je ovogodišnje festivalsko izdanje za djecu i mlade osmislilo čak 60 literarnih, filmskih i likovnih radionica.


Najveći knjižarsko-književni događaj u Dalmaciji u Športskom centru Gripe

 

Najiščekivaniji gost 9. Mediteranskog festivala knjige, Jo Nesbø, dočekan je ovacijama

Na sajmu se mogla kupiti i knjiga O podrijetlu i zgodama Slavena procijenjena na 8.000 eura / Snimio  Ivo Čagalj / PIXSELL

Devedeset nakladnika i kreativan primjer promidžbe

Već prvoga dana Festivala nemoguće je bilo ne zamijetiti,  u cjelokupnoj sajamskoj atmosferi pozitivnog šušura, predstavljačku atrakciju izdavačke kuće Julius, kreativan primjer promidžbe djela s tematikom filozofske i povijesne fikcije, u kojoj su neumorno sudjelovali mladi hrvatski autori Ivana Julius i Ivan Baran, ujedno i izdavači, odjenuvši se za tu prigodu u povijesne kostime. No to nije sve: njihov štand rese prigodni straničnici, izrađene lutke koje prikazuju likove iz njihovih romana, imitacije nakita iz nekih davnih stoljeća i primjerci e-knjiga.

Razgovor s njima otkriva iznenađujuće činjenice: mladi Vukovarac Ivan Baran svjedoči kako piše od svoje 12. godine, a samostalno objavljuje od 16. i otad živi isključivo od pisanja. Šarmantna Ivana Julius, koja u svojim romanima oživljava hrvatske legende, njihovo sudjelovanje na MFK-u opisuje slikovito kao igru u pješčaniku, na tragu uobičajena europskoga kulturnog, tj. knjiž(ev)nog turizma, koji u Hrvatskoj, nažalost, još nije u potpunosti afirmiran.

Impozantnim brojem nakladnika (njih čak 28!) posebno se istaknuo štand Splitskog kantuna (zajednice samostalnih autora i izdavača) koji je rezultat poduzetničkoga nerva sestara Bošković. Ulijeva nadu, kao što je i Dragan Kovačević u prigodnome obraćanju na svečanosti otvaranja istaknuo kako interes za knjigu i čitanje kontinuirano raste, što uostalom potvrđuje i prošlogodišnja brojka od 26.000 posjetitelja i sajamska slika ovogodišnjega Festivala s 50 izlagača i čak 90 nakladnika.


Štand Naklade Julius bio je prava atrakcija / Snimila Vesna Aralica

Među brojnim knjigama istaknula se i jedna posebno vrijedna na štandu zagrebačkog Antikvarijata Biblos: O podrijetlu i zgodama Slavena (De origine successibusque Slavorum) Vinka Pribojevića iz 1594, čija je redovna antikvarna vrijednost procijenjena na 8.000 eura, a tijekom festivala u dvorani Gripe mogla se nabaviti s popustom za 6.400 eura. Na istom štandu moglo se kupiti i knjigu Marka Marulića Opera di Marco Marulo da Spalato circa l’institutione del buono e beato vivere za 2.000 eura.

Festivalska srijeda protekla je u znaku hommagea Veljku Barbieriju, o čijim su kulinarskim pustolovinama i književnome radu razgovarali Siniša Vuković i ugledni chef Hrvoje Zirojević. Okončana je promocijom proznoga prvijenca Monike Herceg, afirmirane pjesnikinje i dramatičarke. Predstavivši autoricu kao jednu od književnih perjanica suvremenoga feminizma, Kruno Lokotar (urednik festivalskog programa i moderator predstavljanja) autoričin je roman Ovdje počinje šuma (izd. Fraktura) opisao kao djelo čiji su konteksti provincija, siromaštvo i transgeneracijske traume. Dokument djeteta koje odrasta u nasilju provodni je motiv ove dijalektno obojene proze o Banovini 1980-ih i ratnome izbjeglištvu 1990-ih, koja u sebi nosi snažan pečat, kako i sama autorica navodi, usmene predaje i naslijeđenih obrazaca ukorijenjenih u patrijarhalnom svjetonazoru.

Što mladi misle o knjizi i čitanju

Drugi dan MFK započeo je velikim izazovom za učenike 3. i 5. razreda koji su u velikome broju, u pratnji svojih učitelja, veselo utrčali na podij i spremno se regrutirali za sudjelovanje na prvome dječjem panelu Velike riči malih ljudi, pod moderatorskom palicom Kate Bošković, urednice dječjeg programa. Zanimljivo je bilo čuti što djeca misle o knjizi i čitanju: bez obzira na to što je većina njihovih ruku bila u zraku na upit o nečitanju (pogotovo tijekom ljeta), više su interesa iskazali za pisanje kao aktivnost u kojoj bi mogli uživati.

Iz bogata festivalskog programa za djecu i mlade svakako treba izdvojiti susrete s autorima edukativnih slikovnica i ilustratorima (Ladom Tomšič, Antonijom Ćosić, Iris Marinović, Zrinkom Posavec, Majom Šimleša), ali i s dvjema autoricama književnosti za mlade – Vjekoslavom Huljić i Marijanom Radmilović. U sklopu projekta Čitanje u fokusu srednjoškolci su preuzeli središnji dio promocije knjige uglednog talijanskog književnika Danielea Mencarellija. Pod moderatorskom palicom Vlatke Kolarović i Maje Šimleša mladi su iznijeli svoja zapažanja o nagrađenome autorovu romanu Sve traži spas koji govori o aktualnoj temi mentalnoga zdravlja.

Festivalski petak ostat će upamćen po zgusnutu rasporedu promocija u poslijepodnevnim i večernjim terminima, no vrhunac dana bilo je predstavljanje djela iz Splitskoga kantuna. Tanja Mravak, u ulozi moderatorice, i Siniša Škarica, glazbeni urednik i producent, posjetiteljima su približili monografiju Oliver – Sve nježne riječi svijeta, svojevrsnu enciklopediju opusa Olivera Dragojevića, kapitalno djelo iz pera Zorana Curića (također nazočna) koje nudi jedinstven i iscrpan uvid u glazbeni opus, autorstvo i ostavštinu pjevača s kojim su živjele i odrastale generacije. Pred velikom pozornicom tražilo se i mjesto više za susret sa Želimirom Perišem koji je na osebujan i duhovit način govorio o svojemu novom romanu Gvb – spoznaja ljepote u potpunoj slučajnosti, prvoj knjizi iz serijala Riječi u izdanju Frakture, određujući ga kao „komediju o apokalipsi današnjice“.

Katja Grcić, nagrađivana dramska autorica, esejistica i pjesnikinja, privukla je pozornost (mahom) ženske publike knjigom Ljubavi, pripremi se (izd. OceanMore), kojom tematizira aspekte ranjivosti, riječima moderatora Nebojše Lujanovića, „u maniri žanrovske polifonije“.


Dječji panel Velike riči malih ljudi


Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je knjigu kao medij koji donosi slobodu duha / Snimio Zvonimir Barišin / PIXSELL

Nedjeljno poslijepodne bilo je rezervirano za razgovor o budućnost tiskanih časopisa u vremenu u kojemu se sadržaj sve više seli na ekrane. Alen Marić, grafički urednik Kàko magazina i novinar Siniša Vuković razgovarali su o tome kako danas održati tiskani časopis živim i relevantnim, koliko se mora oslanjati na svoje digitalne ekstenzije u promociji i komunikaciji s publikom, kako se aktualnosti prate u tiskanim medijima, a kako u digitalnim te kako promjene utječu na časopise, njihovu publiku i čitanost.

Ovacije za Joa Nesbøa

Ovogodišnji MFK omogućio je mnogim autorima da se susretnu sa svojim sadašnjim i budućim čitateljima: Marinku Koščecu, Dadi Batinić, Borisu Dežuloviću, Tanji Stupar Trifunović, Nebojši Lujanoviću, Đurđici Čilić, Igoru Čoki, Jasenu Boki i Lorni Stemberger Marić. Novost je Festivala i interaktivni Knjiški speed date, namijenjen punoljetnim ljubiteljima knjige i druženja. U tu ih je avanturu povela novinarka Antonija Ćosić.

Najiðèekivaniji gost 9. Mediteranskog festivala knjige, norveðka knjiþevna zvijezda i svjetski majstor krimiãa o detektivu Harryju Holeu, Jo Nesb, doèekan je ovacijama predzadnjeg dana na velikoj pozornici oko koje nije bilo slobodnog mjesta. Osim na Festivalu, gdje je predstavio roman Završni kadar, s 14. nastavkom svojega kriminalističkog omnibusa, prodanim u više od 60 milijuna primjeraka, sudjelovao je i na panelu Adriatic Blues Meets Nordic Noir – Tajne uspjeha dobrih adaptacija u Hrvatskome domu Split gdje je u društvu oskarovca Danisa Tanovića i producentice Katarine Prpić razgovarao o filmskim adaptacijama književnih djela.

Nakon sadržajna i zanimljiva petodnevnog programa ostaje nam tek vidjeti kakvu će mrižu libar isplesti za jubilarno 10. izdanje Mediteranskog festivala knjige u Splitu.

Vijenac 850

850 - 8. listopada 2026. | Arhiva

Klikni za povratak