Slavlje riječi u vremenu raspršenosti

U vremenu u kojemu se suvremena ljudska komunikacija sve češće svodi na telegrafske formule digitalnih medija, a jezik u javnom prostoru tretira primarno kao puki instrument brze izmjene i funkcionalne primjene informacija, četvrto izdanje Festivala jezika 2026. ponudilo je prijeko potreban prostor za dubinsko promišljanje, estetsku revalorizaciju i sveobuhvatan stručni dijalog. Održana 25. rujna u prostorima I. gimnazije u Zagrebu, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Glavne uprave za pismeno prevođenje, ova je manifestacija povodom Europskog dana jezika (26. rujna) još jednom potvrdila svoj status važnog događaja u našem kulturnom, znanstvenom i obrazovnom prostoru.

Jedna od ključnih značajki
4. Festivala jezika bila je njegova izražena dijaloška narav i potpuna otvorenost

Ovogodišnje izdanje Festivala nadilazilo je okvire klasičnih akademskih simpozija te se izravno usmjerilo prema vitalnim tokovima suvremene jezične stvarnosti. Cjelodnevni program obuhvatio je iznimno širok splet stručnih predavanja, interaktivnih radionica, tematskih kvizova u učionicama i dvoranama te predstavljanja na štandovima u auli gimnazije. Raznolikost i dinamičnost programa ogledala se u spoju najrazličitijih formata poučavanja i zabave. Posjetitelji su tako mogli testirati svoje znanje u tematskim i pub kvizovima, rješavati zagonetke u popularnim escape room radionicama na stranim jezicima, ali i slušati stručna predavanja: od tema posvećenih prevodilačkim karijerama u institucijama EU sve do analiza suvremenih internetskih trendova i dijalekata. Na tome su se mjestu susreli predstavnici brojnih stranih veleposlanstava, kulturnih instituta, visokoškolskih ustanova i fakulteta, osnovnih i srednjih škola, kao i prevoditelji, književnici te stručnjaci iz područja jezikoslovlja.

Središnji tematski blok bio je posvećen pitanju jezične memorije, umijeću prevođenja i suvremenim jezičnim prožimanjima u dobi globalizacije. Kroz seriju nadahnutih izlaganja i stručnih panela otvoren je širok spektar pitanja o tome kako se nacionalni jezični identitet nosi s izvanjskim pritiscima te kako suvremena književnost odgovara na te izazove. Izlaganja stručnjaka jasnom su argumentacijom ukazala na činjenicu da jezik nije fiksni spomenik koji treba konzervirati pod staklenim zvonom, nego živ i dinamički sustav koji se transformira u stalnom dodiru s društvenim promjenama.

Praktični i radionički dio programa pružio je dubinski uvid u fizionomiju jezika kao temeljnog mosta prema drugim kulturama. Prevodilačke radionice i prezentacije simultanog prevođenja iznova su osvijetlile sam proces prevođenja ne samo kao tehničku vještinu prenošenja značenja, nego kao duboko etički, intelektualni i stvaralački čin. Ujedno, raznovrsni interaktivni sadržaji posvećeni mlađim naraštajima podsjetili su na važnost očuvanja lokalnih govora i dijalektalne baštine, ali i na potrebu razumijevanja šireg višejezičnog konteksta u kojem svakodnevno živimo.

Jedna od ključnih značajki Festivala jezika 2026. bila je njegova izražena dijaloška narav i potpuna otvorenost. Raznovrsno osmišljeni sadržaji omogućili su izravnu komunikaciju između lingvističke struke i šire zainteresirane javnosti, dok je cjelodnevno strujanje posjetitelja kroz aulu I. gimnazije posvjedočilo o postojanom interesu za kulturu riječi, pismenost i višejezičnost.

Festival jezika 2026. još je jednom uvjerljivo ukazao na nezamjenjivu ulogu jezika u suvremenom društvu. U svijetu brze i često površne izmjene informacija, ova je manifestacija ponudila jasan uvid u to da jezik nije tek puki medij za prijenos jednostavnih poruka, nego temeljni nositelj kulturnog identiteta, povijesne memorije i međusobnog razumijevanja.