Kultura na tromeđi

U Brtonigli, malom atmosferičnom mjestu na sjeverozapadu istarskog poluotoka, nedaleko od Buja i granice sa Slovenijom i Italijom, prije dvije godine otvoren je Kulturni centar „Aleksandar Rukavina“. Njegova je priča neraskidivo povezana s umjetnikom čije ime nosi: Aleksandar Rukavina doselio se u Brtoniglu 1971. godine i staru zgradu bivše klaonice, koju je dobio od tadašnjih vlasti, preuredio u svoj umjetnički atelje. U tom je prostoru živio i stvarao posljednjih petnaestak godina života, a danas se u njemu, nakon obnove i prenamjene, čuva i predstavlja njegov opus. Okosnicu memorijalne galerije čini šezdesetak skulptura sačuvanih u umjetnikovu ateljeu, koje su članovi njegove obitelji dali na korištenje nekadašnjoj Općini Buje, ostvarujući tako Rukavininu namjeru da se njegove skulpture sačuvaju i izlože kao cjelovit opus.

Kulturni centar „Aleksandar Rukavina” povezuje memorijalnu zbirku s kulturnim programima

Tijekom ovoga ljeta, u sklopu programa Aria di Cultura, posjetitelji Kulturnog centra „Aleksandar Rukavina“ mogli su od konca srpnja do sredine kolovoza uživati u grafikama Ede Murtića iz njegove posljednje stvaralačke faze, obilježene monumentalnim platnima prepoznatljivima po snažnoj ekspresiji, apstraktnoj gestualnosti i intenzivnom koloritu, dok su radovi izloženi u galeriji nastali prema njihovim predlošcima. Riječ je o grafikama nastalim u razdoblju od 1998. do 2004. godine, kada Edo Murtić stvara ciklus koji će ugledni francuski likovni kritičar Pierre Restany nazvati Nova apstrakcija. Grafike izložene u galeriji izvedene su tehnikom Digigraphie, u limitiranoj nakladi od 60 primjeraka, i vjerno prenose dojmljivu energiju izvornih djela. Otvaranje izložbe 30. srpnja bilo je obogaćeno koncertom Maka Murtića, skladatelja i saksofonista, unuka Ede Murtića.

Druga izložba ovogodišnjega ljetnog programa Kulturnog centra otvorena je sredinom kolovoza. Riječ je o fotografskoj izložbi talijanskog vizualnog umjetnika i fotografa Davidea Marije Degana (1990), koji se u svom radu bavi socijalnim dokumentarizmom. Rođen na Siciliji, a odrastao u Furlaniji, između dvaju kontrastnih krajolika, mediteranskog i alpskog, Degano je usmjeren na promatranje i propitivanje različitosti identiteta, povijesnog nasljeđa, utjecaja prirodnog konteksta na oblikovanje ljudi i načina življenja, kao i utjecaja kolektivnog nasljeđa na oblikovanje kolektivne svijesti. To su ujedno obilježja njegova aktualnog fotoistraživačkog projekta Sclavanie (2015–2021), predstavljenog izložbom u Brtonigli, koji obuhvaća fotografije snimljene na planinskom području granice između Italije i Slovenije, koje su nekada naseljavali stanovnici slavenskog porijekla, zbog čega je područje i dobilo naziv Sclavania, koji se odnosi na ljude slavenskoga porijekla koji na njemu žive i koji su, unatoč mijenama, sačuvali svoje slavenske korijene. Riječ je o području koje pripada regiji Friuli-Venezia Giulia i jezično je složeno – s talijanskim, slovenskim, furlanskim i njemačkim jezikom u službenoj uporabi.

Posjetitelji su razgledali grafike Ede Murtića iz njegove posljednje stvaralačke faze /

Koncert tršćansko-kraškog kantautora i multiinstrumentalista Tonija Brune / Izvor Kulturni centar „Aleksandar Rukavina” FB

Degano svojim fotografijama, na kojima su uočljivi osjećaj za ambijent, boju, dekor, ljudsko lice i emociju, kao i senzibilnost za osobne i kolektivne terete i obilježja, pamćenje i proživljavanje, uspijeva zadobiti pažnju promatrača te njegovu estetsku, emotivnu i empatijsku podršku. Fotografije svjedoče o opstanku memorije i vezi s prošlošću i precima, kao i drugim oblicima vezanosti uz tradiciju i njezin opstanak u svojevrsnoj poluizoliranosti male zajednice od svijeta, na visoravnima Alpa. Njegove su fotografije mahom većih formata, a nerijetko su i svojevrsna kombinacija, minikolažna igra s umetnutim, dodanim malim crno-bijelim fotografijama dokumentarističkog tipa, koje prikazuju trenutke života te zajednice u prošlosti, otprije stotinu ili nešto manje godina. Tako se u prizor fotografije planina i prirodnih ljepota, kao što su slapovi, ili prizor djece i kupača u dolini umeću i dodaju male crno-bijele fotografije, primjerice prizori okupacije mjesta od strane fašista i nasilja provedenog nad stanovništvom toga kraja u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Osim povijesnog sjećanja i veza s prošlošću i precima, Deganova izložba snažno tematizira i aktualni problem depopulacije tih pograničnih, prirodom i ljepotom impresivnih krajeva, ruralnih u svom načinu življenja, ali i sa stanovništvom koje je sve više osuđeno na samoću, izolaciju i tiho izumiranje. Izložba se stoga može doživjeti i kao svojevrsni apel, pitanje upućeno društvima u cjelini. Ova lijepo posjećena izložba otvorena je uz koncert tršćansko-kraškog kantautora i multiinstrumentalista Tonija Brune, koji pjeva na tršćanskom dijalektu, a njegov se glazbeni izraz prepoznaje u okviru odrednica tršćanske alternativne folk-glazbe. Upravo u tom spoju baštine i suvremenosti, različitih umjetničkih izraza i kultura, Kulturni centar „Aleksandar Rukavina“ uspješno pronalazi svoje posebno mjesto na kulturnoj karti Istre.