Izdvaja Željka Somun
Što i koliko znamo o Lastovu, o njegovoj čarobnoj ljepoti i netaknutoj prirodi? Ovaj zbornik radova renomiranih domaćih i stranih stručnjaka rasvjetljava specifičnost Lastova i povijesni razvoj tog najudaljenijeg naseljenog hrvatskog otoka. Svježim multidisciplinarnim pristupom otočkoj baštini obuhvaća antičko doba, odnose s Dubrovačkom Republikom i moderno doba. Od antičkih pomorskih ruta, važnog strateškog položaja lastovskog arhipelaga, složenih političkih, gospodarskih i društvenih veza s Dubrovnikom, do izazova novije povijesti na Jadranu.

Izd. HAZU, Zavod za
povijesne znanosti u Dubrovniku, 2026.
Autori uočavaju kako izoliranost nije nužno nedostatak, nego može biti pokretač razvoja autentičnog identiteta, autonomije i običaja. Ovu će knjigu zavoljeti svi povjesničari, istraživači, arheolozi, otočani, svi zaljubljenici u Lastovo i u Jadran. Lastovo je otok po mjeri čovjeka željna susreta s netaknutom prirodom. Čitajmo ga, posjetimo ga; prirodu čuvajmo netaknutom!
Pisac Arian Leka i redateljica Driada Dervishi 31. srpnja uprizorili su lirski vijenac proizašao iz Lekine poetske knjige Slijepa karta za utopljenike. Sve se odigralo ondje gdje se sve uvijek i događa, na pozornici ljudske sudbine, na uzanu žalu uz more koje vazda prijeti i obećava; na šetalištu Taulantia u Draču, na 35. godišnjicu velikog egzodusa, u sjećanje na one koje je more prekrilo valovima, ali ne i zaboravom.

Plakat za predstavu
Kako Mare nostrum postaje Mare monstrum i Mare mortuum dočaralo je dvoje glumaca i dvanaest građanki, jer riječ i jest o običnim sudbinama, malima i važnima, a žensko iskustvo kudikamo je bremenitije. Zašto smo onomad otišli? Zašto i opet odlazimo? Odgovor znamo i mi: Ne odlaziš kad ti je dobro! Arian Leka, poetikom koja nadilazi granice žanrova, uz dokument i filozofsku refleksiju, svoju je knjigu pretočio u dramaturšku verziju za pozornicu gdje je moćan tekst praćen tradicionalnim višeglasnim pjevanjem.
Bartholomew Ryan, irski filozof s lisabonskom adresom, glazbenik i pisac, veliki je štovatelj i poznavatelj lika i djela portugalskog pjesnika Fernanda Pessoe.

Izd. Reaktion Books,
Glasgow, 2024.
Napisao je izvanredno uspješan i koncizan prikaz života i djela zasanjanog i fragmentiranog pjesnika puna proturječja i ponora. Mladi Pessoa napisao je „Budite umnoženi poput svemira“. Pridržavajući se vlastita naputka, upustio se u osmišljavanje stotine vlastitih fikcionalnih alter ega, svojeg mnogoglavog čudovišta, umnogostručene vlastite osobe, nazvavši ih heteronimima. Ryan nas vodi kroz pjesnikove mlade dane, razotkrivajući pjesnika-filozofa i pionira portugalskog modernizma, uranjajući u samo ishodište univerzuma Pessoinih heteronima, uvjerljivo rasplećući revolucionarne koncepte identiteta. Nadamo se da bismo ovu knjigu uskoro mogli čitati i na hrvatskome.
850 - 8. listopada 2026. | Arhiva
Klikni za povratak