Glazbeno-povijesne veze Beča i Đakova

U Hrvatskom centru u Beču 24. rujna predstavljen je roman Svirači čarobnih frula đakovačkog književnika Mirka Ćurića. Ovaj povijesni ljubavno-glazbeni roman otvara dosad manje poznatu vezu između Beča i Đakova. U središtu priče život je skladatelja i tenora Jakoba Haibela, glazbenika koji je djelovao u Beču u vrijeme Mozarta, a posljednje godine proveo u Đakovu kao regens chori đakovačke katedrale, te njegove supruge Sophije Weber, sestre Mozartove supruge Constanze.

Knjigu je predstavio autor Mirko Ćurić

Predstavljanje je održano u suradnji s Ogrankom slavonsko-baranjsko-srijemskim Društva hrvatskih književnika, Đakovačkim književnim krugom, koji je objavio roman, Hrvatskim centrom i Ogrankom Matice hrvatske u Beču. Poseban glazbeni doprinos dao je WISE – Wien International Soloists Ensemble. Sopranistica Tanja Ruždjak, pijanist Stipe Bilić i violinistica Andrea Nikolić izveli su djela iz Haibelova opusa u teško dostupnim i rijetko izvođenim aranžmanima, povezujući glazbeni program s povijesnom pozadinom romana.

Roman je objavljen 2025, a već ove godine doživio je i drugo izdanje. Ćurić je za njega dobio dvije književne nagrade – proglašen je najboljim rukopisom povijesnog romana na književnom natječaju „Knez Trpimir“, a nagrađen je i Nagradom „Martin Nedić“. Djelo spaja povijesne činjenice, dokumentarnu građu i književnu imaginaciju.

Radnja je smještena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Haibel, rođen 1762. u Grazu, bio je skladatelj i tenor te suradnik kazališne družine Emanuela Schikanedera, autora libreta Mozartove Čarobne frule. Nakon Mozartove smrti Haibel i Sophia sele se u Đakovo, gdje su se i vjenčali, a Haibel postaje regens chori đakovačke katedrale. Roman prikazuje složen kulturni i jezični identitet tadašnjeg Đakova, kao i život Sophije i Constanze nakon smrti muškaraca koji su obilježili njihove sudbine.

Ćurić se pritom služio pismima i drugim povijesnim izvorima, među kojima je posebno vrijedno Sophijino pismo Georgu Nissenu, drugom suprugu Constanze Mozart, koje je pronašao i preveo akademik Ante Stamać. Zanimljiv je i povratak Haibela i Sophije u Beč, gdje novu glazbenu epohu obilježava Beethoven.

Za bečku publiku roman je posebno zanimljiv zbog lokaliteta poput Wiedena i Paulanerkirche, povezanih sa Sophijinim životom i Haibelovom obitelji. Priča o Haibelu i Sophiji tako povezuje Beč, europsko glazbeno središte njihova vremena, i Đakovo, u kojem je Haibel pronašao svoje posljednje životno i profesionalno utočište.