56. Varaždinske barokne večeri, 18–29. rujna
U samo dvanaest dana festival je, uz sedamnaest koncerata središnjeg dijela programa u Varaždinu, Trakošćanu i Opeci te dvanaest u bližoj i široj okolici grada i susjednim županijama, ponudio i niz popratnih događanja – koncerte izvan službenog programa, izložbe, radionice i predavanja – obuhvaćenih pod nazivom TotalBaroque. Zahvaljujući angažmanu svojega veleposlanstva u Zagrebu, Kraljevina Belgija pokazala se kao iznimno angažiran i velikodušan partner, predstavljajući se ne samo nizom sjajnih glazbenika i ansambala, nego i – uz nezaobilazno belgijsko pivo i čokolade – drugim više ili manje poznatim aspektima svoje povijesti te visoke i popularne kulture: od izložbe slika Petera Paula Rubensa do izložbe o Štrumpfovima, od izložbe Kingdom of Belgium do izložbe o Adolphu Saxu, tvorcu saksofona.

The Counterpoints u Viteškoj dvorani dvorca Trakošćan
A kroz taj spoj visoke i popularne kulture VBV-ovski brend već dugi niz godina ne samo da evocira razdoblje kojem je festival posvećen, nego ga reinterpretira i kontekstualizira u suvremenosti. Ove je godine sjajnog „sugovornika“ dobio u samom ishodištu različitih programskih koncepata središnjeg dijela festivala – temom neizgovorenom, neproklamiranom, a ipak stalno prisutnom. Sadržajno bogatstvo i raznolikost programa nisu naime bili objedinjeni tek povijesnim glazbalima i visokim standardima poznavanja i primjene povijesne izvođačke prakse, što je uostalom s vremenom postao festivalski standard, kao ni obveznom promišljenošću i zaokruženošću programskog koncepta, nego prije svega istraživanjem glazbeno-društvenog i glazbeno-povijesnog konteksta razdoblja – rekonstrukcijom glazbenih događaja različitih društvenih slojeva i stilskih tijekova te u vezi s time rekonstrukcijom izvođačkih sastava, repertoara i izvora, omogućavajući niz novih uvida, poveznica i perspektiva u sagledavanju poznatog, istodobno otkrivajući i predstavljajući zaboravljene skladatelje, skladbe, glazbala i ugodbe.
Nakon spektakularnog otvaranja nastupom Philippea Jarousskog, jednog od najvećih kontratenora današnjice, uz B’Rock Orchestra iz Bruxellesa te sopranisticu Céline Sheen i Evgenyja Sviridova kao solista na violini te isto tako spektakularnog vatrometa nakon koncerta, krenuo je festival. Tako su subotnja jutra u Trakošćanu donijela dva programa posvećena glazbi koja se izvodila u Händelovo vrijeme u Londonu: pod programskim nazivom Italophilia nizozemski ansambl Counterpoints je, uz talijanska, izveo instrumentalna djela engleskih i njemačkih skladatelja nastala pod utjecajem talijanskog stila, dok se belgijski ansambl RedHerring usmjerio na kantate G. F. Händela u kojima se bojom i rasponom glasa, izvođačkom vještinom i promišljenom interpretacijom istaknula mlada sopranistica Lore Binon.

Otvaranje Varaždinskih baroknih večeri
Otkrivanje manje poznatog vokalnog repertoara bilo je u prvom planu jutarnjih nedjeljnih koncerata u Varaždinu: moteti Giovannija Legrenzija uz 400. obljetnicu rođenja bili su težište programa Camerate Garestin sa solisticama Ivanom Lazar i Ninom Tarandek, a pod programskim nazivom !Ay que me rio de Amor! Ricercar Consort je sa sopranisticom Yetzabel Arias predstavio španjolsku pjesmu 17. stoljeća. Kako repertoarno tako i po instrumentima zanimljiva su bila i dva popodnevna koncerta. I dok je Krešimir Has u okviru ciklusa Hrvatska glazbena baština izveo svih 26 obrada frottola za orgulje iz prve knjige zbirke Frottole intabulate per sonare organi Andrije Motovunjanina na – kako kaže programska bilješka – najstarijim sačuvanim mehaničkim orguljama u Europi (1644) u crkvi sv. Florijana u Varaždinu, belgijski ansambl Les Abbagliati je uz sudjelovanje gajdašice Marieke Van Ransbeeck na musette, francuskim baroknim gajdama, te sopranistice Griet de Geyter, u dvorcu Opeka izveo djela kod nas rijetko izvođenih francuskih skladatelja Josepha Bodina de Boismortiera i Louisa Lemairea. Posebnost ovdje međutim nije bio samo program i same gajde, nego i ugodba glazbala na 396 Hz.
U istu kategoriju, ali u večernjem terminu, mogao bi se uvrstiti i koncert puhačkog ansambla Coloquio 6 sačinjenog od povijesnih instrumenata (2 klarineta, 2 horne i 2 fagota), a koji je predstavio Harmoniemusik – glazbu za puhačke ansamble karakterističnu za 18. stoljeće, sastavljenu od obrada popularnih brojeva iz opera i namijenjenu svečanim prigodama poput banketa, dvorskih svečanosti i okupljanja na otvorenom.
Pod naslovom Combattimenti! ansambl Scherzi Musicali je u scenski dobro osmišljenoj i glasovno usklađenoj izvedbi povezao Monteverdijev dramski madrigal Il combattimento di Tancredi e Clorinda i dramski dijalog L’infortunio d’Angelica Giovannija Felicea Sancesa. Bachovi izvori naziv je programa s kojim je ansambl Clematis uz kontratenora Paula Figuiera predstavio djela Bachovih njemačkih prethodnika – H. Schütza, Davida Pohlea i Franza Tundera te njegovih predaka Johanna Christopha i Johanna Michaela Bacha. Manje izvođena djela J. S. Bacha na programu su imali udruženi domaći ansambli posvećeni ranoj glazbi – Antiphonus pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija i Quinta Essentia pod umjetničkim vodstvom Stjepana Nodila. Uz sudjelovanje solista Mislava Lucića, Franka Klisovića i Krešimira Stražanca, izveli su Bachov motet Jesu, meine Freude i Luteransku misu u g-molu.

Katarina Livljanić s
autorskim projektom
Arijadna živi / Foto agencija Sjever
Varaždinski komorni orkestar sa Stefanom Milenkovićem kao solistom na violini, u programu pod naslovom Osam godišnjih doba, isprepleo je Vivaldijeve koncerte s obradom Piazzollina ciklusa Četiri godišnja doba Buenos Airesa što ju je Leonid Desjatnikov priredio za violinu solo i gudače. Vivaldijeva Godišnja doba našla su se i na programu Zagrebačkih solista, samo uokvirena Händelovim Concertima, op. 6, br. 1 i br. 6. Solist Sreten Krstić tim se koncertom oprostio od varaždinske publike kao umjetnički voditelj Zagrebačkih solista. Osim što im se ove godine preklopio program, ovi su ansambli bili jedini na festivalu koji ne koriste povijesna glazbala ili njihove replike što je u slučaju obaju solista – Milenkovića i Krstića – donijelo još jednu interpretacijsku perspektivu.
Iako su koncerti svih ansambala bili dobro osmišljeni i na visokoj izvodilačkoj razini, tri su se ipak izdvojila. Programom pod nazivom Rosso Veneziano HRBA je povezala i ispreplela ne prečesto izvođene Vivaldijeve koncerte ili pojedine stavke sa sinfoniama, recitativima i arijama iz njegovih opera i oratorija, oživljavajući repertoarne navade talijanskih aristokratskih dvorova kasnog 17. i prve polovice 18. stoljeća. Mladi dio ansambla kojem je povjeren projekt pokazao se pod energičnim vodstvom talijanskog gambista Maura Colantonija te intenzivno prisutne koncertne majstorice Helge Korbar, kao iznimno vibrantan, predan, virtuozan ansambl u kojeg se skladno uklopila Lucija Varšić, mlada sopranistica istančanog smisla za interpretaciju te iznimne boje i sjajne kontrole glasa ujednačena u cijelom rasponu – svakako pjevačica, kao i ansambl, čije vrijeme dolazi.
Barokni orkestar iz Bruxellesa Les Muffatti pod umjetničkim vodstvom Anthonyja Romaniuka predstavio je repertoar Concert Bourgeois – javnih koncerata za građanstvo polovicom 18. stoljeća u Bruxellesu – sačinjen pretežno od skladbi domaćoj publici nepoznatih skladatelja: H.-J. de Croesa, Pierra van Maldere i Ignaza Vitzhumba. Ansambl, kao i njihov umjetnički voditelj, čembalist i solist, osvojio je živom, uzbudljivom, vehementnom, preciznom, u svakom detalju jasno artikuliranom izvedbom.
I na kraju, autorski projekt Katarine Livljanić – Arijadna živi – kojim je glazbeno oživila talijanske prijevode Ovidija u periodu od 14. do 16. stoljeća na temelju istraživanja glazbenog materijala Firentinske camerate te ga s redateljem Olivierom Lexom i u suradnji s Pinom De Vittorijem, uz dotjeranu i besprijekornu vokalnu izvedbu i instrumentalnu pratnju, uobličila u dojmljivu, moćnu glazbeno-scensku izvedbu.
850 - 8. listopada 2026. | Arhiva
Klikni za povratak