Romansirana biografija Ivana Česmičkog

Ogranak Matice hrvatske u Novoj Gradiški predstavio je 28. kolovoza u novogradiškom Domu kulture romansiranu biografiju Stazama Ivana Česmičkog autorice Vjekoslave Bagarić.

Biografiju Ivana Česmičkog predstavili su Morana Plavac, Josip Jagodar i autorica Vjekoslava Bagarić

Knjiga progovara o životu ovoga velikana hrvatskoga humanizma i latinizma čije djelovanje istražuju hrvatski i mađarski povjesničari. Poput Marka Marulića, Jurja Šižgorića, Antuna Vrančića i drugih, Česmički je bio inkorporiran u zapadnoeuropski književni krug svojim životom. Školovan u Ferrari kod glasovitog učitelja Guarina Guarinija, postaje vrstan retoričar i pjesnik latinist s izvrsnim poznavanjem grčkoga jezika. Upravo je iz tog razloga prevodio i Homera, Platona i Pitagoru povezujući tako antiku s renesansom. Izučivši u Padovi kanonsko pravo, put će ga odvesti na Budim, na dvor kralja Matije Korvina kojemu postaje savjetnikom i diplomatom od povjerenja. Doskora će ga kralj imenovati i pečujskim biskupom. Svestranost i ambicije da bude jedan od najboljih učenih ljudi u Srednjoj Europi na području retorike, kulture i pjesništva razvidne su njegovu latinskom pjesništvu gdje je ostavio briljantan trag pišući elegije, epigrame i panegirike.

Na početku susreta, pozdravivši goste i publiku, predsjednik OMH u Novoj Gradiški Zrinko Kapetanić dao je riječ autorici koja je najavila goste predavače: predsjednika OMH u Slavonskom Kobašu Josipa Jagodara koji je govorio o povijesnom kontekstu Česmičkijeva djelovanja u vrijeme Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, te Moranu Plavac, profesoricu hrvatskoga i mađarskoga jezika na Visokoj školi u Baji u Mađarskoj, koja je predstavila Česmičkog kroz hrvatsko-mađarske veze i Česmičkog u knjizi Vjekoslave Bagarić.

„Autorica na temelju povijesnih izvora rekonstruira život Ivana Česmičkog prateći njegov život od rođenje u srednjovjekovnoj utvrdi Česmici, školovanje u Italiji, život i karijeru na dvoru kralja Matije Korvina na Budimu, odlazak u rat protiv Osmanlija, urotu i bijeg na Medvedgrad te smrt u trideset osmoj godini života u srednjovjekovnoj medvedgradskoj utvrdi“, istaknula je Morana Plavac.