35 GODINA POŠTANSKIH MARAKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Kad je u rujnu 1991. u optjecaj puštena prva poštanska marka suvremene hrvatske države, namijenjena zračnoj pošti na relaciji Zagreb – Dubrovnik, rijetki su u njoj vidjeli tek potvrdu plaćene pristojbe. Za mnoge je predstavljala papirnatoga glasnika o hrvatskom identitetu u vrijeme kad je naša zemlja vodila jednu od svojih mnogih povijesnih bitki za opstanak. Danas je hrvatska poštanska marka neprekinuti ljetopis nacionalne povijesti. Taj ljetopis podjednako dokumentira političke prekretnice, sportske pobjede i važne obljetnice, kreirajući narativ o prirodnoj i kulturnoj baštini, umjetnosti te znanosti.
Tijekom 35 godina, Hrvatska pošta tiskala je više od 1600 poštanskih marki, a mnoge od njih nastale su u suizdanjima s drugim državama ili kao odgovor na međunarodne teme. Oblikovatelji maraka bili su cijenjeni umjetnici, najbolji dizajneri, slikari, grafičari, fotografi. Standardiziranom pravokutnom obliku tiskanom u ofsetnom tisku danas konkuriraju inovativni oblici i materijali, čemu svjedoče mirisne marke, marke s fosforescentnim premazom koji svijetli u mraku, srcolike i okrugle marke. Riječima akademkinje Željke Čorak: „Listanje 35 godina izdanja hrvatskih poštanskih maraka ispunjava nas zadovoljstvom i ponosom. One su naprosto prekrasne. (…) Kako smo najbolje mogli, predstavili smo najbolju Hrvatsku.“

Prva poštanska marka suvremene hrvatske države iz 1991.

Prigodna marka na temu gastronomije

Prigodna poštanska marka u obliku srca

Dječja poštanska marka s
temom prijateljstva

Blok s markama Božur iz 2010.
Obljetnička marka puštena u optjecaj
na Dan marke 9. rujna 2026.


Marke iz serije Prirodne ljepote Hrvatske s motivima Slavonije i otoka Galešnjaka

Prigodna PUMed poštanska marka
Likovna i estetska dimenzija o kojoj govori Željka Čorak nipošto nije slučajnost jer format od svega nekoliko centimetara za svakog autora predstavlja stvaralački izazov. Da mu je hrvatska filatelija uspješno odgovorila, dokazuje i ukupno 38 međunarodnih nagrada za najljepšu marku ili najbolji dizajn koje je Hrvatska pošta dosad osvojila. Najnovija nagrada stigla je u srpnju ove godine, kada je prigodna marka Borba protiv klimatskih promjena – globalna suša iz 2025. osvojila nagradu za kreativnost na natjecanju Premio Internazionale d’Arte Filatelica u talijanskom Asiagu.
Ipak, krenimo redom. Tijekom posljednja tri i pol desetljeća, različite tematsko-motivske preokupacije pronašle su svoj vizualan izraz u ovoj specifičnoj, možemo reći, mikroformi. Unutar bogatog korpusa ističe se motiv dolaska Hrvata na antičko mediteransko tlo. Tu je i podsjetnik na priznanje kojim je 879. godine, posredstvom pape Ivana VIII., hrvatska ranosrednjovjekovna kneževina postala međunarodno priznati subjekt. U istom je formatu zabilježeno sklapanje personalne unije s Mađarskom iz 1102. te propast Austro-Ugarske Monarhije 1918. Tu su i značajni datumi ponovnog rađanja, poput proglašenja neovisnosti, Dana državnosti, primanja Republike Hrvatske u Ujedinjene narode. Na markama su i protagonisti novije povijesti, poput prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ali i anonimnih pojedinaca koji su Hrvatskoj darovali svoje živote.
U povodu ove obljetnice, Hrvatska pošta ističe kako je uložen velik trud da se od poštanske marke stvori proizvod koji simbolizira hrvatsku državnost, našu samostalnost u svjetskoj zajednici naroda, a koji je ujedno i minijaturno umjetničko djelo te predmet sakupljanja filatelista diljem svijeta. „Na našim poštanskim markama zapisani su važni povijesni događaji, prirodna i kulturna baština – od flore i faune, prirodnih ljepota, turizma, književnosti, umjetnosti, arhitekture, spomeničke baštine, sporta… Od sakralne tematike, etnografske baštine, hrvatskih izuma pa sve do modernih, globalnih tema, kao što su popularna kultura i zaštita okoliša“, kazala je Edita Gregurić Cvenić, članica Povjerenstva za izbor motiva te grafičkih i likovnih rješenja poštanskih maraka.
Iako svaka marka nosi vlastitu vrijednost, s obzirom na tematsku i motivsku raspodjelu neke su posebno zanimljive. Tako se izdvajaju marke s QR kodom u povodu 20. obljetnice izdavanja maraka, marka u povodu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, koja je posebna zbog korištenja infracrvene tehnike, zatim nekoliko mirisnih, okruglih i srcolikih maraka, hologramske marke povodom 25 godina poštanskih maraka RH, desetak maraka nastalih u suradnji sa stranim poštanskim operatorima (tzv. zajednička izdanja), digitalne kriptomarke, te najnovija, obljetnička „zlatna“ marka. Spomenute kriptomarke dizajnirane su kao kombinacija analognog i digitalnog: poštanska marka može se odlijepiti s podloge i koristiti za plaćanje poštarine, dok digitalni dio ostaje za korištenje na blockchainu.
Naša sugovornica Edita Gregurić Cvenić naglašava kako ove godine iz bogatog programa izdvajaju, uz obljetničku marku Dan marke – 35. godina izdavanja poštanskih maraka RH, koja je puštena u optjecaj 9. rujna, marke posvećene okruglim obljetnicama HRT-a i Hrvatskih voda, zatim marke posvećene turizmu grada Samobora te zajedničko izdanje sa Španjolskom na temu tradicijskih mediteranskih brodica. „Seriju Hrvatska glazba posvetili smo Alfiju Kabilju i Krunoslavu Cigoju, a Hrvatski sport Dragutinu Šurbeku i Veljku Rogošiću. Godinu ćemo završiti sa serijom Moderna arhitektura i dizajn u kojoj ćemo ovjekovječiti svima dobro poznatu limenku za bombone 505 s crtom te limenku za šampon Neva Shampoo“, navodi. U sljedećoj godini u planu im je istaknuti obilježavanje 35. obljetnice međunarodnog priznanja RH, dok će u seriji Popularna kultura izići karikature Ota Reisingera. Proslavit će i 200 godina Hrvatskoga glazbenog zavoda, 250. obljetnicu Križevačke biskupije te 75. obljetnicu Društva prijatelja dubrovačke starine. „U najprodavanijoj seriji Europa prikazat ćemo uličnu umjetnost naših poznatih muralista, serija Hrvatski turizam ovjekovječit će ljepote Komiže, a marka PUMed (zajedničko izdanje poštanskih operatora Mediteranskih zemalja) tradicionalnu keramiku s otoka Iža. Veliki Tabor, Trakošćan, dvorac Opeka i Sv. Križ Začretje krasit će seriju Dvorci Hrvatske, a posljednju seriju maraka u 2027. godini, Hrvatsku likovnu umjetnost, posvetit ćemo radovima Zlatka Boureka i Zvonimira Lončarića Ribe.“
Usporedno s umjetničkim sazrijevanjem, razvila se i domaća kultura sakupljanja. Filatelisti nisu tek pasivni promatrači prošlosti, nego aktivni sudionici u očuvanju cjelokupne nacionalne memorije. Ta emotivna i identitetska vrijednost osobito dolazi do izražaja u spomenutim zajedničkim izdanjima s drugim državama. Kad Hrvatska dijeli isti vizualni motiv na marki s Austrijom, Španjolskom, Vatikanom, time ucrtava svoj vlastiti kulturni krug u širi europski i svjetski kontekst.
U želji da poštanske marke budu atraktivan dio međunarodne filatelističke ponude, Hrvatska pošta od 1998. organizira izbor najljepšeg izdanja prigodnih maraka, a ne zaboravlja niti mlađe generacije. Tako se već 29 godina provodi nagradni natječaj Kreiraj marku bajnu…, kojim se u osnovnim školama bira pobjednički dječji rad koji se potom pretače u poštansku marku. Također, organizirane su dječje filatelističke radionice, dok su mnoga izdanja pozicionirana na društvenim mrežama, kako bi ostale upisane i u virtualnom svijetu. Iako je Hrvatska pošta svjesna realnosti u kojoj digitalizacija smanjuje broj klasičnih pisama, u poštanskoj marki i dalje prepoznaje neprocjenjiv kulturni medij. „Iako je zbog ubrzanog razvoja digitalizacije u optjecaju sve manje pismovnih pošiljaka, poštanske marke nisu samo sredstvo za frankiranje pošiljaka, stoga će one, nadamo se, u budućnosti opstati kao dio povijesnog, kulturnog, društvenog i državotvornog identiteta svake države, pa tako i Lijepe Naše“, zaključila je Gregurić Cvenić.
Upravo se na toj razdjelnici između fizičkog i digitalnog hrvatska poštanska marka uzdiže kao svojevrstan most. Putovanje koje je prije tri i pol desetljeća započelo jednom skromnom sličicom, danas se nastavlja u virtualnim prostranstvima, a hrvatske marke i dalje fiksiraju našu opstojnost u vremenu. Jer, dok god njezini motivi putuju, bilo na papiru ili kroz digitalne medije, poštanska marka ostaje tihi svjedok vremena koji, unatoč tehnološkim mijenama, nikada neće u potpunosti prestati komunicirati sa svijetom.
Članak nastao u suradnji
s Hrvatskom poštom
849 - 24. rujna 2026. | Arhiva
Klikni za povratak