Novi izazovi za lektore

Suvremeni migracijski procesi uvelike mijenjaju demografsku, gospodarsku i kulturnu sliku Europe, a ti se globalni procesi posljednjih godina snažno reflektiraju i na Republiku Hrvatsku. Više nije riječ o sporadičnim i izoliranim dolascima, nego o širim i sustavnim društvenim kretanjima koja pred domaće institucije stavljaju dosad nepoznate izazove. Unutar tog dinamičnog konteksta jezik se više ne može promatrati isključivo kao apstraktan lingvistički sustav ili tradicijska vrijednost. Naprotiv, on se percipira kao prvi i najvažniji alat društvene integracije i oblikovanja novih, hibridnih identiteta. Upravo je ta problematika bila u središtu pozornosti 18. Stručnoga i znanstvenoga savjetovanja za lektore hrvatskoga kao inoga jezika (SIH), koje je 3. i 4. srpnja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu okupilo vodeće domaće i inozemne stručnjake. Organizaciju ovog renomiranog skupa potpisuje Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, središnja nacionalna ustanova koja već desetljećima sustavno razvija metodologiju poučavanja hrvatskog jezika za strance te sudjeluje u znanstvenom opisivanju i propisivanju hrvatskog jezika kao inog te u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih.

Posebno važan segment rasprave bio je posvećen fenomenu povratnih migracija u vidu potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne i Sjeverne Amerike, Australije i europskih zemalja koji dolaze u domovinu svojih predaka

Ana Grgić i državni tajnik Mladen Barać

Dvodnevni skup Učenje jezika u suvremenim migracijskim i društvenim okolnostima pokazao je da se posao lektora i predavača hrvatskog kao inoga jezika (HIJ) danas nalazi na povijesnoj prekretnici. Nastavne strategije koje su desetljećima funkcionirale u radu sa studentima slavistike ili potomcima hrvatskih iseljenika više nisu dovoljne za rad s novim, iznimno heterogenim skupinama polaznika. Skup je stoga diferencirao dva različita migracijska smjera koja trenutačno utječu na hrvatsku svakodnevicu, a to su radne i obrazovne migracije. Svaki od tih smjerova zahtijeva specifične lingvističke pristupe, prilagođene kurikulume te nove nastavne materijale koji teže primjeni u svakodnevnom životu. Skup je otvorio državni tajnik iz Ministarstva demografije i useljeništva RH Mladen Barać koji je, kao i više puta dosad, iskazao punu podršku radu Croaticuma te najavio daljnju podršku resornog Ministarstva kroz stipendiranje učenja hrvatskog jezika i kulture hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Pozvana predavanja održali su akademkinja Jasna Čapo, Drago Župarić-Iljić, Lucija Šimičić i Ina Ferbežar koji su otvorili važna pitanja o poučavanju hrvatskog kao inog jezika u suvremenim migracijskim i društvenim okolnostima.

Posebno važan segment rasprave bio je posvećen fenomenu povratnih migracija u vidu potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne i Sjeverne Amerike, Australije i europskih zemalja koji dolaze u domovinu svojih predaka. Riječ je o polaznicima koji učenje jezika započinju s golemim motivacijskim kapitalom. Mnogi od njih nasljedni su govornici, odnosno kroz obiteljski kontekst barataju arhaizmima i/li lokalnim idiomima, ali ne i hrvatskim standardom. Nastava za potomke iseljenika stoga nije samo učenje gramatike, nego i osjetljiv proces upoznavanja sa svojim identitetom, a ponekad i iskustvo suočavanja s jazom između idealizirane slike pradomovine i izazova u stvarnosti.

S druge pak strane, priljev velikog broja stranih radnika iz kulturno i jezično udaljenih sredina na hrvatsko tržište nametnuo je potrebu za brzim i učinkovitim jezičnim opismenjavanjem. Lektori i stručnjaci na skupu upozorili su na činjenicu da klasični tečajevi jezika ne zadovoljavaju potrebe radnika koji se u vrlo kratkom vremenu moraju aktivno uključiti u radne procese. Naglasak je stoga stavljen na razvoj metoda ubrzanog opismenjavanja na hrvatskom pismu i jeziku te na hitno uvođenje i usvajanje specifične stručne terminologije. Kroz brojna izlaganja prikazani su konkretni primjeri iz prakse i prijedlozi novih priručnika koji kombiniraju vizualne elemente i usko specijalizirane rječnike. Drugi se dio odnosio na obrazovne migracije, odnosno sve veći broj stranih studenata koji u sklopu programa razmjene poput Erasmusa ili cjelovitih studija na engleskom jeziku odabiru hrvatska sveučilišta. Ova skupina polaznika ima drukčije motive i akademske potrebe, no i njihova je integracija ključna za međunarodnu prepoznatljivost hrvatskog visokog školstva. Istaknuto je da učenje jezika za akademske građane mora biti neraskidivo povezano s usvajanjem kulturnog koda, povijesnog konteksta i društvenih vrijednosti zemlje domaćina.

Na temelju 80-ak prijavljenih izlaganja zaključeno je da problematika učenja hrvatskog jezika za strance više nije tek jedna od sporadičnih tema akademske zajednice nego važno političko i gospodarsko pitanje. Croaticum je ovim skupom još jednom potvrdio svoju društvenu odgovornost, ponudivši smjernice za buduće obrazovne strategije. Dodajmo kako su tijekom SIH-a uz brojne jezikoslovne, glotodidaktičke i kulturološke teme predstavljena i nova jezikoslovna izdanja i projekti te rad lektorata hrvatskoga jezika na sveučilištima u Rosariju, Krakovu, Rimu i Varšavi.