Metalni veleposlanici baštine

Svatko od nas na vrhovima prstiju nosi jedinstven biljeg – otiske prstiju koji nas razlikuju od svih drugih ljudi. Koriste ih policijski djelatnici u kriminalistici, a danas ih mi koristimo za otključavanje mobitela, potvrdu identiteta, nerijetko smo se otiskom prsta i potpisivali, no sve do otkrića jednog čovjeka – Hvaranina Ivana Vučetića – otisak prsta nije bio redovna i globalna metoda identifikacije.

Numizmatičke kovanice posvećene Ivanu Vučetiću

 Od Hvara do Argentine, od strastvenog glazbenika do policijskog istražitelja, Ivan Vučetić (1858–1925), pionir je u primjeni sustava klasifikacije otisaka prstiju, čovjek koji je uveo desetoprstno daktiloskopiranje što je već desetljećima važan alat kriminalističke identifikacije u cijelome svijetu.

U sklopu serije Hrvatski inovatori, Hrvatska narodna banka i Hrvatska kovnica novca predstavile su 18. rujna u Moneterri – Muzeju novca HNB-a na Europskom trgu u centru Zagreba nove zlatne i srebrne numizmatičke kovanice Inovacije Ivana Vučetića kojima proslavljaju dio bogate znanstvene baštine Hrvatske i svijeta.

Trajni svjedoci vremena

Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, objasnio je kako je Vučetićev rad bio mnogo više od tehničkog otkrića.

„Predstavljamo ­numizmatičke kovanice posvećene jednom od najznačajnijih inovatora hrvatskog podrijetla, čovjeku čije je otkriće promijenilo kriminalistiku, forenziku i način na koji razumijemo ljudski identitet – Ivanu Vučetiću. On je pridonio razvoju društva u kojem činjenice imaju prednost pred pretpostavkama, a dokazi pred nagađanjima. Njegova inovacija omogućila je da nešto naizgled nevidljivo, sitan uzorak na vršku prsta, postane ključ za otkrivanje identiteta i utvrđivanje istine. Kovanice koje danas predstavljamo trajni su svjedoci vremena, ljudi i ideja koje su obilježile našu povijest. Oni nisu samo sredstvo plaćanja ili kolekcionarski predmet: one su mali metalni veleposlanici naše kulture, znanosti i nacionalne baštine“, istaknuo je Mavriček. 

„Izniman doprinos svjetskoj forenzici“

Tina Smoljanović, voditeljica Službe daktiloskopije i identifikacije iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ kazala je kako je „ovo izdanje vrijedan podsjetnik na njegov izniman doprinos hrvatskoj i svjetskoj forenzici, inovativnost, vizionarstvo te trajan doprinos znanosti“, dok je Ivan Odrljin iz Hrvatske kovnice novca podsjetio kako je „Vučetićev revolucionarni sustav identifikacije osoba s pomoću otisaka prstiju ostavio neizbrisiv trag u globalnim razmjerima“.

Autorica idejnog rješenja i dizajna kovanica Miriam Mazzali izbjegla je očekivani portret Ivana Vučetića te je odlučila njegovu profesionalnu i životnu priču ispričati njegovim motivom i simbolom – samim otiscima palca. U kompoziciju su uklopljeni ime „Ivan Vučetić“ i godina izdanja. Naličje nastavlja istu ideju, ali iz druge perspektive. U nizu anonimnih ljudskih silueta nalazi se jedna čiji se identitet otkriva kroz otisak prsta. Bez prikaza lica, upravo papilarne linije postaju ono po čemu pojedinac izlazi iz anonimnosti.

Dva zlatnika i srebrnjak u prodaji od 24. rujna

Novo izdanje dolazi u tri varijante. Najveći je zlatnik od jedne unce, nominalne vrijednosti 100 eura, mase 31,103 grama. Izrađen je od zlata čistoće 999/1000, otkovan u kvaliteti visoki kovnički sjaj i izdaje se u svega 50 primjeraka. Drugi zlatnik, nominalne vrijednosti 20 eura, težak je 1/8 unce, odnosno 3,888 grama. Također je izrađen od zlata čistoće 999/1000, a njegova je naklada ograničena na 150 primjeraka. Oba zlatnika pripadaju kategoriji investicijskog zlata.

Srebrno izdanje ima nominalnu vrijednost 4 eura i masu jedne unce, odnosno 31,103 grama. Izrađeno je od srebra čistoće 999/1000, u nakladi od 1000 primjeraka.

Zlatnik od 100 eura, zlatnik od 20 eura i srebrnjak od 4 eura otkovani su u kvaliteti visoki kovnički sjaj. Izdanje dolazi u novim elegantnim kutijama s pripadajućom knjižicom i omotom.

Numizmatičko izdanje Inovacije Ivana Vučetića predstavljeno 18. rujna u Moneterri dostupno je u prodaji putem web-trgovine Hrvatske kovnice novca od 24. rujna u 9 sati.

Ivan Odrljin, Tina Smoljanović i Tihomir Mavriček na predstavljanju kovanice / Snimio Branimir Kralj

Podsjetimo, u prvom broju Vijenca u 2026. tema broja bila je upravo bogata znanstvena, profesionalna karijera Ivana Vučetića, ali i njegova građanska – iseljenička – biografija. O tome je i na predstavljanju detaljno govorila i Tina Smoljanović, voditeljica Službe daktiloskopije i identifikacije iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“.

Hrvatski izumitelj koji je svijetu donio pravdu

Vučetić je sa samo dvadeset i šest godina emigrirao s bratom u Argentinu  gdje je koncem 19. stoljeća počeo raditi u Središnjem policijskom uredu u La Plati te godinu dana kasnije postao voditelj Odjela za identifikaciju i statistiku. Istražujući metode tog vremena, učio je brojne nedostatke u primjeni antropometrije koja je ljude razlikovala po tjelesnim mjerama te stvorio vlastiti sustav otisaka koje je razvrstavao po skupinama dajući im klasifikacijske oznake. Svoj sustav bazirao je na četiri osnovna tipa preuzeta od Galtona (luk, unutarnja petlja, vanjska petlja i krug), a kombinacijom brojeva i slova dobio je više od milijun jedinstvenih klasifikacijskih formula.

Njegova metoda razlikovala se od ostalih po tome što je bila sustavna, matematička, praktična i univerzalno primjenjiva. Već 1891. osnovao je Službu za identifikaciju u La Plati i formirao prvi svjetski registar. Nije prošlo dugo, argentinska je policija nakon prvog uspješno istraženog slučaja, počela primjenjivati njegov sustav. Riječ je bila o ubojstvu djece, za koje je majka optužila svoga ljubavnika, no po krvavom otisku otkriven je prvi počinitelj – majka. Metoda se kasnije proširila i u drugim zemljama Južne Amerike i svijeta.

No, tu priči nije bio kraj: Vučetić je putovao po svijetu proučavajući svoju metodu i analizirajući njezinu primjenu pa je tako stigao i u Kinu i mnoge druge, u ta doba egzotične zemlje. Njegov znanstveni doprinos primjenjuje se više od jednog stoljeća na svim meridijanima. Policijska akademija u Argentini nosi njegovo ime, kao i dvorana u sjedištu Interpola, a u rodnom Hvaru 2023. godine otvoren je Ivan Vučetić Museum of Mystery, čime je odana počast izumitelju koji je promijenio tijek forenzičke povijest i ispisao novu povijest kriminalističke struke. Sada je Vučetić dobio i svoju kovanicu koja će pronaći mjesto u zbirkama brojnih hrvatskih i inozemnih kolekcionara. (G. L.)

Članak nastao u suradnji
s Hrvatskom kovnicom novca