Jaki smo toliko koliko je jak najmanji među nama

Živopisni gradić u dolini rijeke Une Hrvatsku Kostajnicu mnogi vežu u prvom redu uz tradicionalnu manifestaciju Kestenijada koja se održava drugoga vikenda u listopadu (ove godine od 9. do 11. listopada). No bogata kostajnička baština svjedoči i o povijesnoj važnosti toga pitoresknog, ali gospodarski osiromašenog mjesta. Danas su to ostaci ostataka nekad prelijepog gradića priljubljenog uz obalu Une. Uvijek na vjetrometini Kostajnica je, izložena ratovima i sukobima, toliko puta spaljena, porušena, raseljena… U Domovinskom ratu još više i bezumnije… A iza svih razaranja Kostajničani su se dizali, prkosili i vraćali gradu koji vole jer su zlatna srca, a značaja tvrda… Zato jedna mirna, idilična Kostajnica živi u kolektivnoj memoriji ljudi, ponosnih, gostoljubivih i domoljubnih, ljudi koji otkrivaju, prepoznaju i spašavaju od zaborava ono dragocjeno što je sastavni dio kostajničkog identiteta.

Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici to je prepoznao i organizirao manifestaciju kojoj je cilj očuvanje, promicanje i prezentacija bogate povijesne i kulturne baštine kostajničkog kraja. Stoga su 2024. godine 1. Dane kostajničke baštine posvetili graditeljskoj baštini koje, nažalost, nema. Upravo je to i bio naslov izložbe – Kostajnica koje nema. Slikom i riječju podsjetili su na barokne građevine do temelja srušene, Napoleonove zgrade te vrijednu sakralnu baštinu koju su obilježili prigodnim informativnim panoima i lecima. 2. Dane kostajničke baštine pod imenom Besjede o Djedu posvetili su prirodnoj baštini, kostajničkom brdu Djedu. Uz vrlo zanimljiv prikaz njegove strateški važne uloge u povijesnom i prostornom razvoju grada Kostajnice, dan je prikaz flore i faune Djeda te prikaz života i rada književnika i učitelja Davorina Trstenjaka, čije ime nosi kostajnička osnovna škola, a koji je Kostajnici dao deset svojih najboljih godina. U Kostajnicu je, kao pristaša i prijatelj Ante Starčevića, došao po kazni, ali je poslije rekao: „Zavolio sam je više nego ijedno drugo mjesto!“. O tome najbolje svjedoče njegova brojna djela. Od Djeda je, napornim radom, stvorio park, šetalište koje je dika gradu Kostajnici!

Bogata kostajnička baština svjedoči i o povijesnoj važnosti toga pitoresknog, ali gospodarski osiromašenog mjesta na granici / Izvor TZP Banovina-Pounje

Stari grad iz 13. stoljeća

Ovogodišnji 3. Dani kostajničke bili su posvećeni Starom gradu, utvrdi iz 13. stoljeća, jedinstvenoj po svom smještaju na otoku između Une i Unčice. Prvi pogled na Unsku dolinu je Stari grad, zadnji pogled pri odlasku iz Kostajnice je – Stari grad! Na svim kostajničkim razglednicama, crtežima, slikama je – Stari grad. On je kostajnički simbol, ali i mnogo više od toga. Njegove zidine, neprolazne ljepote, kriju višestoljetnu povijest stradanja naroda Kostajnice, Pounja i Banovine.

Stari grad izvorno je plemićki grad koji se s vremenom mijenjao najprije u kaštel, a zatim utvrdu. U 13. i 14. stoljeću gospodari ovog, tada plemićkog grada bili su knezovi Kostajnički: Dionizije i sinovi Petar i Ivan Kostajnički. Smrću Ivanova sina Nikole gasi se loza knezova Kostajničkih, a Stari grad prelazi u ruke knezova Lipovečkih, pa susedgradskog gospodara Ladislava Tota u čije ime u prvim desetljećima 15. stoljeća upravljaju kaštelani. Smrću Ladislava kostajnički kaštel dolazi u posjed moćne obitelji Frankopan. Budući da su prodori Osmanlija bili sve češći, kostajnička utvrda je od 1525. u posjedu tada najsnažnije obitelji Zrinski koji je nazivaju glavom i vratima čitave kraljevine Hrvatske (caput et collum totius regni Croatiae). I bila je Kostajnica tada važna i prevažna… Hrabro se ovdje branila Europa od najezde Osmanlija. Zrinski su njezini gospodari sve do pada Kostajnice pod tursku vlast 1556. godine. Pod turskom vlašću Kostajnica ostaje 132 godine (1556–1688). Zrinski su bili njezini posljednji vladari: Nikola III. Šubić Zrinski (Zrin, 1489–Zrin, 1534); Ivan I. Zrinski (Zrin, oko 1510–Vinodol kod Hrastovice, 1541) i Nikola IV. Šubić Zrinski, sigetski junak (Zrin, 1508–Sziget, 7. rujna 1566).

Srednjoškolci s prof. Damirom Ducićem u svojeručno
rađenim kostimima pred starom gimnazijom

Razlog više da se ovogodišnji Dani kostajničke baštine posvete Starom gradu, koji Kostajničani nazivaju i Zrinskim gradom, 460. je obljetnica Sigetske bitke u kojoj je junački poginuo posljednji i najpoznatiji njegov vladar, Nikola IV. Šubić Zrinski. Ogranak je stoga započeo 3. Dane kostajničke baštine otkrivanjem spomen-ploče posljednjim vladarima kostajničke utvrde 17. rujna. Svečanom činu otkrivanja spomen-ploče, odajući slavu Zrinskima i pružajući snažnu potporu maloj kostajničkoj sredini i Ogranku MH, nazočili su: Damir Zorić, predsjednik MH, Ivica Nuić, glavni tajnik MH, Goran Galić, glavni urednik Vijenca, i Jelena Gazivoda, voditeljica Ureda komunikacija i medija MH. Ploču su zajedno otkrili Damir Zorić i Dalibor Bišćan, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, u pratnji Tihomira Babića, zamjenika predsjednice OMH u Hrvatskoj Kostajnici i Filipa Babića, tajnika Ogranka.

Predsjednica OMH u Hrvatskoj Kostajnici Marija Krupić na svečanosti otvaranja manifestacije

Kiša je omela daljnji tijek programa koji se nije mogao nastaviti u Starom gradu pa je nastavljen u prostoru stare kostajničke gimnazije, zgrade koju je 1873. dao sagraditi Anton Mollinary, austrougarski general uz potporu Ivana Trnskoga, zgrade koja čeka obnovu kako bi postala središnje mjesto kulture u gradu.

U pozdravu koji je okupljenim Kostajničanima uputila Marija Krupić, predsjednica Ogranka, istaknuta je važnost baštine kao dijela kostajničkog identiteta. Iskazala je ponos i zahvalnost što je 3. Dane kostajničke baštine počastio svojim dolaskom sam vrh Matice hrvatske. Uz goste iz Središnjice MH svečanosti su prisustvovale i Sanja Grković, voditeljica Fototeke kulturne baštine u Ministarstvu kulture i medija RH i osobna izaslanica ministrice Nine Obuljen Koržinek, te Jadranka Galiot, voditeljica Odjela za dokumentaciju kulturne baštine iz Uprave za arhive, knjižnice i muzeje u Ministarstvu kulture i medija RH.

Marija Krupić nadalje je istaknula: „Kostajnička baština svjedoči o nekadašnjoj važnosti grada Kostajnice koji je tko zna koliko puta u svom vijeku zastenjao (Davorin Trstenjak). Ratovi tijekom stoljeća, progonstva stanovništva, rušilaštvo i bezumlje ostavili su rane, vidljive i danas. Prodana je Kostajnica toliko puta, jednom davno Lusthaller ju je prodao za 2000 dukata Turcima, a u novije vrijeme prodali su je oni kojima je smetalo njezino hrvatsko ime. Ali njezini ljudi uvijek su joj se vraćali jer su je – voljeli!“

Jedna od deset najstarijih fotografija u Fototeci Ministarstva kulture i med

ija RH; Hrvatska Kostajnica, Drveni most preko Une i Stari grad u pozadini; autor Julije Hühn, 1867; Stari grad u Hrvatskoj Kostajnici danas/ Izvor Fototeka Ministarstva kulture i medija RH

Govoreći o Starom gradu, Marija Krupić spomenula je prije deset godina realiziran srednjoškolski projekt Stazama Zrinskih po Hrvatskom Pounju kroz koji su učenici i njihovi profesori povezali povijesno značajna mjesta u Pounju: slavni i stradalnički Zrin, junačko Gvozdansko i ponosnu Hrvatsku Kostajnicu. Sva ova mjesta obilježena imenom Zrinskih pričaju svoju priču, ponosnu i domoljubnu. Osvrnula se i na dugotrajnu obnovu Starog grada koja se od 1966. odvijala pod nadzorom Hrvatskog restauratorskog zavoda, a nakon Domovinskog rata trajala je do 2013, te je zahvalila Gradu, Županiji, Ministarstvu kulture i medija, Matici hrvatskoj, Gradskoj knjižnici, SŠ Ivana Trnskog, Klesarstvu Šarić iz Majura i sudionicima programa.

„Hvala još jednom i našem predsjedniku Matice hrvatske Damiru Zoriću koji prepoznaje i uvažava napore kostajničkih matičara kako bi svoj grad i njegove vrijednosti prezentirali i afirmirali na kulturnoj karti Hrvatske!“ Da je tomu tako, govori i podatak da će se u Hrvatskoj Kostajnici održati Komunikološka škola Matice hrvatske koja će okupiti najbolje studente novinarstva te stručnjake za medije.

Četrnaesta Komunikološka škola Matice hrvatske namijenjena ponajboljim studentima komunikologije i novinarstva, nakon prošlogodišnje u Čakovcu, održava se u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici i Odjelom za medije MH. Ove je godine tema: Od neprilike do prilike: komunikacija u kriznim vremenima, a bit će održana uz financijsku potporu HEP-a od 26. do 29. X.

Stoljećima na braniku domovine

Uime grada domaćina nazočne je pozdravio gradonačelnik Dalibor Bišćan koji je zahvalio gostima na dolasku, a zatim se skupu obratio Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske. U svom govoru istaknuo je važnu ulogu Hrvatske Kostajnice u očuvanju hrvatske opstojnosti i nacionalnog identiteta.

Goran Galić, gl. urednik Vijenca, Tihomir Babić, potpredsjednik OMH; Damir Zorić, predsjednik MH; Dalibor Bišćan, gradonačelnik; Jelena Gazivoda, PR MH; Ivica Nuić, glavni tajnik MH; Filip Babić, tajnik OMH

„Stoljećima ovaj mali pogranični grad stoji na braniku domovine, od vremena kada su Zrinski bili gospodari kostajničke utvrde i branili Hrvatsku kao predziđe kršćanstva od turskih osvajača, pa do novije povijesti i Domovinskog rata. Jaki smo toliko koliko je jak najmanji među nama – a to su za Republiku Hrvatsku upravo mjesta popust Hrvatske Kostajnice. Zato se ovdje vraćamo, da podržimo vaš plemeniti rad“, istaknuo je i dao je punu podršku Ogranku MH u Hrvatskoj Kostajnici i njihovim nastojanjima za očuvanje i prezentaciju kostajničke baštine.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa, koji je scenski osmislila Marija Krupić, sudjelovali su profesor Damir Ducić koji je nadahnuto izveo monolog Nikole IV. Šubića Zrinskoga i Sara Račić, kostajnička gimnazijalka, koja je monologom sjajno prikazala sudbinu Katarine Zrinske, neokrunjene hrvatske kraljice i mučenice. Oboje su nastupili u prigodnim povijesnim kostimima, a kroz monolog su se obratili suvremenicima snažnim porukama. Program je uspješno moderirala Ines Konjevod, profesorica hrvatskoga jezika u Srednjoj školi Ivana Trnskoga.

Slijedila je projekcija kratkog dokumentarnog filma Stazama Zrinskih po Hrvatskom Pounju, s ciljem prikaza starih, oronulih, važnih, a zaboravljenih povijesnih utvrda Gvozdansko i Zrin. Film je pokazao put nekim novim mogućnostima koje pounjski kraj ima. Prekrasan ugođaj na kraju programa stvorili su prigodnim koncertom gitarist Tomislav Ivšić i mezzospranistica Tihana Herceg Ivšić, profesori sisačke Glazbene škole „Fran Lhotka“.

Kostajničani su pokazali veliko zanimanje za svoju baštinu

Gitarist Tomislav Ivšić i mezzospranistica Tihana
Herceg Ivšić, profesori sisačke GŠ „Fran Lhotka“

Izložba povijesnih fotografija

Program 3. Dana kostajničke baštine nastavljen je 18. rujna otvaranjem izložbe Fotografijom kroz povijest kostajničkog Starog grada autorice Marije Krupić. U svome obraćanju autorica je istaknula da je povijest kostajničkog Starog grada prikazala koristeći fotografije Fototeke Ministarstva kulture i medija RH i zbirku fotografija koju je uredio pok. Vladimir Kodžić, Kostajničanac. Svoju zbirku dao je na korištenje sugrađanima. Fotografije Gjure Szabe, Grete Jurišić, Kreše Miolčića, Vladimira Ivančića, Nikole Šolića nastale su na terenu, a neke su presnimke starih razglednica ili crteža koje znakovito svjedoče o jednom periodu u povijesti Staroga grada. Sve su fotografije snimljene analognim klasičnim fotoaparatima. 

Izložbu je otvorila Sanja Grković, voditeljica Fototeke kulturne baštine u Ministarstvu kulture i medija RH i izaslanica ministrice Nine Obuljen Koržinek. Naglasila je da „autorski, odnosno kolekcionarski sukus izložbe čine dva imena: prvo je ono Gjure Szabe, čovjeka koji je bio okosnicom nacionalne kontinentalne konzervatorske službe tijekom drugog, trećeg i četvrtog desetljeća prošlog stoljeća te koji je kao pasionirani proučavatelj naših starih, povijesnih plemićkih gradova, Kostajnicu intenzivnije pohodio između 1913. i 1916. godine, a potom i krajem dvadesetih godina 20. stoljeća, ukazujući ne samo riječju nego i slikom, fotografijom na iznimnu slojevitost i vrijednost ovog grada na povijesnom braniku kršćanstva. Drugo je ime uvaženog Kostajničanina, liječnika te posvećenog fotokolekcionara Vladimira Kodžića, zahvaljujući čijem predanom radu, uz onaj Gjure Szabe i ostalih autora zastupljenih izložbom, danas imamo privilegij svjedočiti kostajničkom Starom gradu kroz protekla desetljeća, pa i stoljeće i više.“ Emotivno se, govoreći o svojim kostajničkim prijateljstvima, prisjetila: „Na početku moje karijere, kada sam kao privatnu donaciju konzervatorskoj fototeci, koja mi je povjerena na brigu, primila ovu, sada već 160 godina staru fotografiju Starog kostajničkog grada, autora Julija Hühna, iz 1867. godine, nisam ni slutila da ću je praktički na kraju svog radnog vijeka predstaviti i promicati upravo u podneblju gdje je nastala i u ovoj svečanoj izložbenoj prigodi. Željela bih pridodati i naglasiti da ova fotografija Starog kostajničkog grada čini skupinu od deset najstarijih i najvrednijih fotografija u našoj konzervatorskoj fototeci…“ Tim je riječima, uime ministrice Nine Obuljen Koržinek, proglasila izložbu otvorenom.

Nastavak 3. Dana kostajničke baštine slijedio je u Hotelu Central, sagrađenu početkom 20. stoljeća u secesijskom stilu, u vrijeme „zlatnog doba“ Kostajnice kad je sagrađen najveći dio gradskog središta. U secesijskoj glavnoj dvorani hotela 18. rujna održana su zanimljiva predavanja kojima su nazočili srednjoškolci i brojni zainteresirani građani. Predavači su bili stručnjaci čiji se istraživački i konzervatorski rad temeljio na izučavanju starih utvrda i njihovoj obnovi: Krešimir Regan s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i povjesničar umjetnosti i arheolog i konzervator savjetnik Drago Miletić, sudionik u obnovi Starog grada u Hrvatskoj Kostajnici.

Kako je tekla obnova Staroga grada

Regan je istaknuo kako je upravo kostajnička utvrda bila jedna od najvažnijih utvrda čitave Banovine i Donjeg Pounja. Unski prometni pravac već je u antičko vrijeme bio glavna prometna spona panonskog prostora i istočne jadranske obale, a ni u srednjem vijeku nije izgubio na važnosti te je i u tom periodu ostao ključna prometna veza Slavonije i Ugarske s Hrvatskom i Dalmacijom. S prvim prodorima Osmanlija u Banovinu mijenja se i geostrateška pozicija Starog grada u Hrvatskoj Kostajnici, koji za vladavine Zrinskih u prvoj polovici 16. stoljeća postaje važnim dijelom njihova protuosmanskog sustava. Osmanlijama je od prvog značajnog napada na zrinsko Pounje 1540. godine do njegova osvajanja početkom 1578. godine trebalo nešto manje od četrdeset godina da ga u potpunosti stave pod svoju kontrolu. Taj podatak jasno svjedoči o dobro promišljenoj politici utvrđivanja zrinskog Pounja kroz četiri glavne obrambene zone. Prvu liniju činile su unske utvrde Novi, Lišnica, Dobra Njiva, Svinica i poslije 1521. godine Kostajnica, a drugu liniju Gvozdansko, Pedalj, Gorička, Zrin i Prekovršac. Upravo zbog ovakvog rasporeda zrinskih utvrda u dvije linije obrane nije pad unskih utvrda automatski doveo do pada čitavog vlastelinstva, nego je njegova druga linija obrane izdržala osmanski pritisak još dvadesetak godina.

U hotelu Central 12. rujna održan je i okrugli stol Heroji obrane Kostajnice 1991, a snimka se može pogledati na sljedećoj poveznici: www.youtube.com/watch?v=-RZ0bljmaPI.

Drago Miletić ponudio detaljan i bogat slikovni prikaz obnove, ispričao je mnoštvo zanimljivih detalja i problema s kojima su se kao konzervatori susretali. Uz njega je na Danima kostajničke baštine bila bliska suradnica na obnovi Marija Valjato Fabris. Miletić je uokvirio svoje izlaganje godinom 1908, kada je osnovan odbor za obnovu Staroga grada koji donosi temeljne smjernice za obnovu, i godinom 2011, kada je obnova potpuno završena, a Stari grad predan na upravu gradu Hrvatska Kostajnica. U tom periodu vrlo su značajne godine 1957, kada je Stari grad upisan u Registar spomenika kulture, i 1966, kada radove na obnovi preuzima Hrvatski restauratorski zavod. Oskudno financiranje dodatno otežava izvođenje građevinskih radova. U tom je vremenu izvođač vrlo zahtjevnih radova bio građevinski poduzetnik Ivan Švaga iz Kostajničkog Majura, neobičan zaljubljenik u Stari grad, koji je radove izvodio izuzetno kvalitetno, a istodobno objektivno po nevjerojatno niskim cijenama, koje su posebno neusporedive s današnjim cijenama. Radovi su obustavljeni zbog početka Domovinskog rata, a u listopadu 1991. Ivan Švaga zvjerski je ubijen.

Drago Miletić iznio je i niz zanimljivih podataka o nastavku obnove nakon Domovinskog rata, u periodu od 2003. do 2011, ali i o budućnosti jer Stari grad u Hrvatskoj Kostajnici treba promatrati kao dio spomeničke kulture cijele Banovine koja je prirodni kulturni fenomen, kako je naglasio.

Ovogodišnji 3. Dani kostajničke baštine završili su nadom da će već iduće godine OMH u Hrvatskoj Kostajnici ponuditi zanimljiv dio iz prebogate baštine skrivene u srcu grada koji zaslužuje više pozornosti svih – kako ne bi bio u kutu, nikom na putu, već primjer razvijenosti, naseljenosti, vedrih i složnih ljudi!

Valja ponoviti riječi predsjednika MH Damira Zorića: „Jaki smo toliko koliko je jak najmanji među nama.“ A toj snazi i jakosti može pridonijeti sloga na koju poziva kostajnička himna:

Složimo se vijek u društvu svom,

Bože živi hrvatski naš dom!