Tesla – čovjek koji je vidio budućnost

Kad se danas kaže da je Nikola Tesla „predvidio mobitel“, tvrdnja zvuči kao zgodna internetska dosjetka, još jedna od onih fraza kojima se velikim izumiteljima retroaktivno pripisuje gotovo svaka tehnologija 20. i 21. stoljeća. No u Teslinu slučaju stvar je doista zanimljivija od mita. U intervjuu koji je 30. siječnja 1926. objavio američki Collier’s pod naslovom When Woman is Boss, Tesla govori o svijetu u kojem će ljudi komunicirati trenutačno bez obzira na udaljenost. „Čovjek će ga moći nositi u džepu prsluka“, kaže Tesla o tom budućem komunikacijskom sredstvu.

Naravno, Tesla nije opisivao pametni telefon u današnjem smislu riječi: nije govorio o aplikacijama, ekranima osjetljivima na dodir, društvenim mrežama ni digitalnim kamerama. Ali je zapanjujuće jasno naslutio osnovno načelo suvremene mobilne komunikacije: mali prijenosni uređaj, bežično povezan s globalnom mrežom, kojim ljudi mogu razgovarati, pratiti događaje i razmjenjivati informacije u stvarnom vremenu.

Tekst Nikole Tesle objavljen u časopisu Collier's u prosincu 1916.

Džepni uređaj i svijet bez udaljenosti

U intervjuu iz 1926. Tesla kaže da će „kada se bežični sustav savršeno primijeni, cijela Zemlja biti pretvorena u golemi mozak“. Ljudi će, nastavlja, moći međusobno komunicirati trenutačno, „bez obzira na udaljenost“, a uz pomoć televizije i telefonije „vidjeti i čuti jedni druge savršeno kao da smo licem u lice“. U nekoliko rečenica sažeta je vizija koja danas priziva pametni telefon, videopoziv, live stream i internet kao svakodnevni produžetak ljudske prisutnosti.

Naslovnica časopisa Collier's iz 1916.

Zanimljivo je da ta ideja kod Tesle nije bila kasna improvizacija staroga genija koji se prepušta futurističkim nagađanjima. Još mnogo ranije, u tekstovima i predavanjima s kraja 19. i početka 20. stoljeća, on razvija zamisao o globalnom bežičnom sustavu za prijenos poruka, signala i, po njegovu uvjerenju, električne energije. U znamenitom eseju The Problem of Increasing Human Energy iz 1900. Tesla zamišlja svijet u kojem će se energija i informacije prenositi na velike udaljenosti bez žica, a tehnološki napredak osloboditi čovječanstvo golemog dijela fizičkih i logističkih ograničenja. Dvadeset i šest godina kasnije, u Collier’su, tu je viziju preveo na jezik svakodnevice: uređaj u džepu, slika i zvuk na daljinu, trenutačna dostupnost svijeta. Zato je možda najtočnije reći da Tesla nije predvidio smartphone kao gotov proizvod, nego je među prvima zamislio logiku smartphonea: prijenosni osobni uređaj kao ulaz u globalnu mrežu komunikacije.

Možda je još dojmljivija od Tesline „džepne spravice“ njegova šira slika umreženoga svijeta. Kad govori da će Zemlja postati „golemi mozak“, Tesla zapravo izriče nešto što danas zvuči kao spoj interneta, globalnih telekomunikacijskih mreža i digitalnog medijskog prostora. U istom intervjuu kaže da ćemo moći „svjedočiti i slušati događaje“, naprimjer predsjedničku inauguraciju, sportsko natjecanje, potres ili bitku, „kao da smo ondje prisutni“. To je gotovo doslovan opis logike suvremenoga prijenosa uživo. Događaj se zbiva na jednom kraju svijeta, a milijuni ga u istom trenutku prate na ekranima. Bežična komunikacija, vjerovao je, neće biti tek tehnički dodatak postojećem svijetu, nego sila koja će eliminirati udaljenost i promijeniti način na koji ljudi doživljavaju prostor, vrijeme i međusobne odnose. U tom smislu Tesla je bio više od izumitelja, bio je mislilac mreže, čovjek koji je razumio da tehnologija nije samo stroj, nego i nova društvena arhitektura.

Intervju s Nikolom Teslom objavljen 30. siječnja 1926. u časopisu Collier's

Dronovi prije dronova

Tesla je među prvim velikim inovatorima koji su shvatili da radio ne služi samo prijenosu glasa i poruka, nego i upravljanju strojevima na daljinu. Još 1898. u New Yorku predstavio je radijski upravljani brodić, svoj „telautomat“, demonstrirajući mogućnost da se strojem upravlja bez čovjeka na njemu. Taj se pokus danas često navodi kao jedan od ranih preteča robotike, daljinskoga upravljanja i bespilotnih sustava.

U intervjuu iz 1926. Tesla ide korak dalje i tvrdi da će zrakoplovi letjeti bez posade, „pokretani i vođeni radiom“. Danas, u doba dronova, vojnih i civilnih bespilotnih letjelica te autonomnih sustava, ta rečenica zvuči zapanjujuće suvremeno. Naravno, Tesla nije mogao predvidjeti satelitsku navigaciju, digitalne senzore i računalne sustave koji stoje iza suvremenih dronova, ali je jasno naslutio temeljni pomak: čovjek neće morati biti u stroju da bi njime upravljao.

Ta je ideja za Teslu imala i širu dimenziju. U tekstu The Problem of Increasing Human Energy zamišlja ratove u kojima će „stroj ratovati protiv stroja“, a ljudi biti sve manje neposredno izloženi borbi. U tome ima i optimizma i naivnosti. Tesla je vjerovao da bi mehanizacija i automatizacija ratovanja mogle smanjiti ljudske gubitke, pa čak i voditi prema stabilnijem miru. Povijest 20. stoljeća, nažalost, pokazala je da tehnološki napredak nije ukinuo nasilje, nego ga je zapravo učinio učinkovitijim. Ali i tu se vidi koliko je Tesla rano razumio da će budućnost pripadati strojevima kojima se upravlja na daljinu.

Elektrificirani promet i civilizacija „na struju“

U istom intervjuu govori o elektrifikaciji željeznica, o kraju parnih lokomotiva i o velikim promjenama u prometu. „Sve će željeznice biti elektrificirane“, kaže, a razvoj letećih strojeva mogao bi nadmašiti razvoj automobila. U tom je pogledu bio vrlo blizu stvarnosti. Elektrifikacija željezničkog prometa doista je postala standard modernoga svijeta, a električna energija preobrazila je čitavu prometnu infrastrukturu. Doduše, Teslina mašta otišla je i dalje. Zamišljao je gradove u kojima će se zbog rasta prometa podizati „parkirni tornjevi“, ali i civilizaciju koja će možda „zamijeniti kotače krilima“. Zračni promet doista je postao ključni instrument globalnoga povezivanja, a današnji razgovori o električnim letjelicama, dron-taksijima i urbanoj zračnoj mobilnosti pokazuju da ideja prometa u zraku nije nestala, samo se ostvaruje sporije i drukčije nego što je on očekivao.

Ako postoji područje u kojem se najbolje vide i Teslina genijalnost i granica njegove vizije, onda je to bežični prijenos energije. U njegovoj mašti svijet budućnosti nije bio samo umrežen informacijama, nego i prožet energijom koja se može slati na goleme udaljenosti bez žica. Taj san stoji i iza projekta Wardenclyffe, goleme kule na Long Islandu kojom je Tesla želio pokazati mogućnost globalne bežične komunikacije i prijenosa energije. Bio je pronicljiv jer je shvatio da će bežične tehnologije biti temelj budućnosti. Bio je preoptimističan jer se njegov san o velikom, industrijskom prijenosu električne energije bez žica nije ostvario. Danas imamo bežično punjenje telefona i satova, indukcijske sustave, sofisticiran prijenos podataka i signala, ali ne i Teslin univerzalni energetski sustav koji bi opskrbljivao čitave regije bez kabela. Neka su njegova predviđanja bila zapanjujuće točna; neka su bila više vizionarska hipoteza nego ostvariv tehnički plan.

Futurolog, a ne prorok

Tesla je bio fasciniran i izvorima energije koji nadilaze klasično sagorijevanje goriva. U intervjuu iz 1926. govori i o mogućnosti iskorištavanja unutarnjih rezervoara topline Zemlje, dakle onoga što bismo danas nazvali geotermalnom energijom, te o kućanstvu oslobođenome velikog dijela rada zahvaljujući električnoj energiji i automatizaciji.

Neke od tih ideja danas su svakodnevica. Solarna energija postala je jedno od ključnih polja energetske tranzicije. Geotermalna energija, iako još uvijek regionalno ograničena, važan je obnovljivi izvor u mnogim zemljama. A kuća ispunjena električnim uređajima, automatiziranim sustavima, daljinskim upravljanjem i digitalnim sadržajem doista je postala standard. Tesla čak predviđa da će se „dnevne novine tiskati bežično u domu tijekom noći“. To se nije dogodilo doslovno, ali ideja je opet prepoznatljiva: sadržaj više ne mora fizički putovati do čitatelja; on se prenosi mrežom i pojavljuje ondje gdje ga korisnik prima. Drugim riječima, Tesla nije pogodio tablet ili portal, ali je pogodio logiku digitalne distribucije
sadržaja.

Naravno, nije sve pogodio. Neka su mu predviđanja ostala u sferi utopije. Neka su bila opterećena i predrasudama njegova vremena, osobito kada je riječ o eugenici ili rodnim ulogama. Ali kad se odvoje historijski balast i futuristički višak, ostaje impresivna jezgra: Tesla je među prvim velikim tehnološkim misliocima zamislio svijet u kojem ljudi u ruci nose uređaj za trenutačnu komunikaciju, prate događaje uživo s drugog kraja planeta, upravljaju strojevima na daljinu i žive u civilizaciji čije je tkivo satkano od električne energije. Kad danas iz džepa izvadimo mobitel, otvorimo videopoziv, pratimo prijenos uživo ili pošaljemo poruku na drugi kraj svijeta, lako je u Teslinim rečenicama prepoznati obrise naše svakodnevice.

* * *

Teslini izumi i patenti

Nikola Tesla tijekom života prijavio je više od 300 patenata u više od 25 država, a mnoge njegove ideje postale su temelj suvremene elektrotehnike, energetike i bežičnih komunikacija. Iako se neka dostignuća pogrešno pripisuju isključivo njemu, nema sumnje da je upravo Tesla među najutjecajnijim izumiteljima u povijesti. Ovo su njegovi najvažniji izumi i patenti:

– višefazni sustav izmjenične struje (AC)

– indukcijski motor

– Teslin transformator (Teslina zavojnica)

– rotirajuće magnetsko polje

– sustav proizvodnje i distribucije izmjenične električne energije

– bežični prijenos signala i radijska tehnologija

– daljinsko upravljanje (teleautomatika)

– bežični prijenos energije

– visokofrekventni generatori i oscilatori

– Teslina turbina (bez lopatica)

– fluorescentna i plinska rasvjeta

– mehanički oscilator

– koncept vertikalnog polijetanja zrakoplova.