Unuk komiškog ribara koji je postao nobelovac

„Pomalo mi je neugodno što ne govorim hrvatski, ali možda ću jednog dana imati priliku to popraviti. Kada dođem, nadam se da ću moći inspirirati ljude i podijeliti svoja iskustva“, izjavio je John M. Martinis, fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2025. godine, u razgovoru za Vijenac koji su s njim vodili teorijski fizičar Miroslav Dorešić i matematičar Tvrtko Dorešić. Od ovog ekskluzivnog intervjua objavljenog u Vijencu 26. ožujka 2026, u kojem je Martinis potanko objašnjavao otkrića koja su ga zajedno s timom stručnjaka dovela do Nobelove nagrade, nisu prošla ni četiri mjeseca, a fizičar sa Sveučilišta u Santa Barbari stiže u Hrvatsku početkom srpnja, gdje će, nedvojbeno, inspirirati ljude i podijeliti znanja i iskustva, ali obići i mjesto svojih predaka – pitoresknu Komižu.

Otac Johna Martinisa rođen je u Komiži,
a majka mu potječe iz Like / Izvor UC SANTA BARBARA/NEWSCOM/ PIXSELL

Martinisov posjet Hrvatskoj organizira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH u suorganizaciji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. Ispred organizatora, domaćin Martinisova posjeta i koordinator svih aktivnosti je Siniša Grgić, veleposlanik Republike Hrvatske u Švedskoj i Latviji, doajen diplomatskog zbora u Stock­holmu.

U središtu Martinisova putovanja Hrvatskom predavanja su koja će održati na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), zagrebačkom i splitskom PMF-u i Institutu Ruđer Bošković (IRB) te dodjela počasnog članstva u Matici hrvatskoj, najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Matthew Smith: Priznanje i poticaj hrvatskoj znanstvenoj zajednici

Ravnatelj IRB-a David Matthew Smith u izjavi za Vijenac ističe kako je ovo „iznimno važan trenutak za Institut Ruđer Bošković i hrvatsku znanstvenu zajednicu“.

„Riječ je o posjetu koji nadilazi protokolarno značenje, jer povezuje sam vrh svjetske znanosti s hrvatskom istraživačkom sredinom i s Institutom koji od svojeg osnutka njeguje ambiciju sudjelovanja u najnaprednijim znanstvenim tokovima. Martinisov znanstveni rad pokazuje kako temeljna fizika, kada je vođena dugoročnom istraživačkom vizijom, može postati osnova za tehnologije koje mijenjaju svijet“, dodaje Smith napominjući kako „Nobelova nagrada za fiziku 2025. godine dodijeljena Martinisu, Clarkeu i Devoretu upravo za njih predstavlja ‘pionirski rad na makroskopskim kvantnim fenomenima u supravodičima’“. Prema Smithovim riječima, upravo su njihova otkrića omogućila manipulaciju kvantnim stanjima na čipu, što je ključno za izgradnju moćnih kvantnih računala koja obećavaju revoluciju u medicini, razvoju materijala, umjetnoj inteligenciji i mnogim drugim područjima.

„Istraživanja Johna Martinisa među ključnim su iskoracima koji su kvantno računarstvo iz područja teorijskih mogućnosti približili stvarnim uređajima, novim računalnim arhitekturama i budućim primjenama u sigurnosti, komunikacijama, znanosti o materijalima i računalnom modeliranju“, kaže ravnatelj IRB-a dodajući kako se ovaj posjet nadovezuje na dugu tradiciju susreta Instituta s vodećim svjetskim znanstvenicima i nobelovcima, od Nielsa Bohra i Christiana de Duvea do Jean-Marieja Lehna i Dana Shechtmana.

„Takvi susreti nisu samo simbolični. Oni potvrđuju da je IRB bio i ostao mjesto međunarodnog znanstvenog dijaloga, razmjene ideja i stvaranja novih istraživačkih generacija. Područje kojim se Martinis bavi snažno je povezano s istraživanjima koja se danas razvijaju na Institutu, od kvantne komunikacije i kvantne kriptografije, preko fotonike i detektora pojedinačnih fotona, do kvantnih materijala, molekulskih spin kubita i magnetskih sustava. To su znanja i tehnologije koje će imati sve važniju ulogu u sigurnim komunikacijama, računarstvu, razvoju novih materijala i naprednih senzora. Zato Martinisov posjet vidimo kao priznanje hrvatskoj znanosti, ali i kao poticaj da nastavimo ulagati u temeljna istraživanja, istraživačku infrastrukturu i međunarodnu suradnju. Upravo iz takvih istraživanja nastaju ideje koje s vremenom mijenjaju tehnologiju, gospodarstvo i društvo“, istaknuo je David Matthew Smith.

Dekan ZŠEM-a Mato Njavro:
Prilika za razgovor s čovjekom koji je stvarao tehnološke promjene

Dekan ZŠEM-a Mato Njavro u izjavi za Vijenac ističe kako je „dolazak profesora Martinisa dio šire priče koju gradimo kroz EUonAIR AI Summit, vodeći događaj europske sveučilišne alijanse EUonAIR, čiji je ZŠEM jedan od osnivača i suvoditelja“ koji okuplja, kako navodi, vodeće svjetske znanstvenike, poslovne lidere i donositelje odluka kako bi razgovarali o tome kako umjetnu inteligenciju i nove tehnologije pretvoriti iz strategije u konkretnu primjenu.

„Profesor Martinis, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i jedan od pionira kvantnog računarstva, održat će predavanje o tehnologijama koje će oblikovati sljedeću fazu razvoja računarstva i umjetne inteligencije. Njegov rad bio je ključan za razvoj kvantnih računala i jedno od najvećih tehnoloških postignuća posljednjih desetljeća. Iako tema na prvi pogled pripada fizici i računarstvu, njezine posljedice osjećat će financije, menadžment, poduzetništvo, zdravstvo i gotovo svaki sektor gospodarstva. Zato je predavanje relevantno za sve naše studente – od ekonomije i menadžmenta do podatkovne znanosti i digitalnih tehnologija“, dodaje Njavro, podsjećajući kako je za „akademsku zajednicu Martinisovo predavanje prilika za razgovor s čovjekom koji nije samo pratio tehnološke promjene, nego ih je stvarao“.

„Ovakvi susreti podsjećaju nas koliko je važno da sveučilišta ostanu povezana s vrhom svjetske znanosti. U kontekstu EUonAIR-a to ima dodatnu težinu. Jedan od ciljeva alijanse jest povezati obrazovanje, istraživanje i gospodarstvo oko tema koje će definirati sljedeća desetljeća. Umjetna inteligencija i kvantno računarstvo više nisu teme budućnosti – one već danas utječu na konkurentnost gospodarstava i način na koji organizacije donose odluke. Upravo zato smatram iznimno vrijednim da studenti, profesori i poslovna zajednica u Zagrebu mogu iz prve ruke čuti Nobelovce poput Joela Mokyra i Johna Martinisa i sudjelovati u raspravi o tehnologijama koje će oblikovati svijet u kojem ćemo živjeti i raditi“, zaključio je Mato Njavro.

Dekanica zagrebačkog PMF-a Ivančica Ternjej: Martinis nam je motivacija i putokaz

Entuzijazam povodom dolaska Johna Martinisa ne kriju ni na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Dekanica Ivančica Ternjej za Vijenac ističe kako „i zaposlenici i studenti PMF-a s nestrpljenjem očekuju predavanje profesora Martinisa koje je, osim studentima, namijenjeno i učenicima viših razreda prirodoslovnih gimnazija“.

„Vjerujemo da će dolazak profesora Martinisa biti prije svega poticaj. Učenicima da upišu studij prirodnih znanosti i matematike. Studentima da se s još većim entuzijazmom uključe u znanstvena istraživanja. Profesorima i nastavnicima iskustva eminentnih svjetskih znanstvenika mogu biti motivacija i putokaz za budućnost“, napominje Ivančica Ternjej.

Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić: Velikani znanosti, poput Martinisa, znaju i uče nas da znanje vrijedi samo ako se dijeli 

Osim stručno-znanstvenog dijela i niza predavanja koja će održati, Johnu Martinisu će u Matici hrvatskoj biti dodijeljeno počasno članstvo u toj najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji. Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić za Vijenac napominje kako se i Matica hrvatska trudi njegovati kulturu znanja i izvrsnosti. „Dodjela počasnog članstva u Matici hrvatskoj fizičaru Martinisu dokaz je naše trajne opredijeljenosti za kulturu povezivanja i kulturu dijeljenja znanja. Posebno cijenimo Martinisovu povezanost s Hrvatskom i narodom iz kojega potječe. Ovim počasnim članstvom Matica mu na tome zahvaljuje i prihvaća ga u njegovu staru domovinu koju on nije zaboravio. Martinis, koji je dosegnuo vrhunce u znanosti, uči nas da znanje vrijedi samo ako se dijeli i umnožava. Martinisova profesionalna i građanska biografija primjer je i dokaz koliko je važno njegovati kulturu rada i posvećenosti te nikada ne prestajati istraživati, ali i biti povezan i vraćati se domovini“, rekao je Zorić.

Ideja za posjet Martinisa Matici hrvatskoj rodila se u Odjelu za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske na čelu s Jasnom Matekalo Draganović, a s Martinisom je izravno komunicirao član Odjela fizičar Miroslav Dorešić, koji ne krije zadovoljstvo što se nakon opsežnog intervjua u Vijencu približio trenutak Martinisova dolaska: „Nakon što sam Martinisu poslao svoje članke vrlo smo brzo uspostavili komunikaciju i pokazao se kao vrlo jednostavan i pristupačan čovjek. Odmah je pristao na intervju za Vijenac, a sada će svoje revolucionarno otkriće koje će promijeniti svijet predstaviti i u Hrvatskoj“, rekao je Dorešić.

Nije američki, nego hrvatski san – unuk komiškog ribara koji je postao nobelovac

John M. Martinis na svom će putovanju, osim što će održati niz predavanja u Zagrebu, prošetati i zagrebačkom špicom, te posjetiti Split, Dubrovnik, otok Vis, Ston, Nacionalni park Krka i Modru špilju na otočiću Biševo kod Komiže. Istražit će otok Vis gdje će ga u arheološki obilazak povesti akademik Emilio Marin, jedan od najuglednijih hrvatskih arheologa, svojedobno gostujući profesor na Sorboni i Oxfordu. Martinis će se tako vratiti u mjesto iz kojeg je njegov djed Matt otplovio u SAD kada je njegovu ocu Ivi, rođenu u Komiži, bilo samo deset godina. Unuk ribara koji je postao nobelovac.

Intervju je dostupan na:
matica.hr/vijenac/836

Nobelovac Martinis za Vijenac: Kvantno računalo promijenit će svijet

U ekskluzivnom intervjuu za Vijenac (broj 836, 26. ožujka 2026), nobelovac John M. Martinis, fizičar sa Sveučilišta u Santa Barbari, na četiri je stranice govorio o tome kako će kvantno računalo promijeniti svijet. „U temeljna istraživanja kvantnog računarstva uključen sam već oko četrdeset godina, a eksperiment kvantne nadmoći bio je važna prekretnica jer je potaknuo ljude da počnu ozbiljno razmišljati o izgradnji strojeva koji bi mogli raditi nešto stvarno korisno. Danas istraživači i tvrtke aktivno pokušavaju izgraditi praktična kvantna računala, a u ovom trenutku već imamo kvantne procesore s nekoliko stotina kubita. S takvim sustavima mogu se izvoditi zanimljivi eksperimenti“, rekao je tada. Intervju možete bez naknade pročitati u digitalnom izdanju Vijenca: na: https://www.matica.hr/vijenac/836, a snimku intervjua možete pogledati na: www.youtube.com/watch?v=-dGWK6VD0LM.