U Hrvatsku dovodimo nobelovca Martinisa – Teslu kvantne fizike

Ono što je Nikola Tesla značio za klasičnu elektrodinamiku (naš čovjek čije ime danas nosi mjerna jedinica magnetskog toka, premda je popularniji po električnim vozilima koji također nose njegovo ime), to John Martinis znači za kvantnu fiziku. S pravom ga možemo smatrati ocem kvantnih računala: pod njegovim je vodstvom nastao Googleov kvantni procesor Sycamore, kojim je 2019. prvi put u povijesti ostvarena kvantna nadmoć – dokaz da kvantno računalo može riješiti problem za koji bi najsnažnijem klasičnom superračunalu trebale tisuće godina.

Andreas Norlén, predsjednik švedskog parlamenta, John Martinis sa suprugom Jean Martinis i veleposlanik Siniša Grgić za vrijeme svečanog prijema u organizaciji Veleposlanstva RH u Stockholmu u Povijesnom muzeju Švedske 12. prosinca 2025.

Profesora Martinisa upoznao sam u Stockholmu tijekom Nobelovog tjedna u prosincu 2025, kada sam mu u svojstvu doajena diplomatskog zbora priredio svečanost u Švedskom povijesnom muzeju, uz nazočnost članova veleposlanika iz 70 država, predstavnika hrvatske dijaspore u Švedskoj te švedskih dužnosnika. Već tijekom tog prvog susreta prenio sam mu službeni poziv predsjednika Vlade Republike Hrvatske da posjeti Hrvatsku. Profesor Martinis poziv je prihvatio s vidljivim uzbuđenjem. Kako su mu i otac i majka pripadnici hrvatske iseljeničke zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama, posjet domovini roditelja nosi za njega i duboko osobno značenje.

Od tog je trenutka započela slojevita organizacija njegova službenog dolaska. Zahvalan sam Ministarstvu vanjskih i europskih poslova što mi je omogućilo da budem domaćin posjeta profesora Martinisa i koordiniram sve aktivnosti. Službeni program realizira se u koordinaciji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, koje je preuzelo ulogu suorganizatora za sve programske točke vezane uz znanstvene i obrazovne institucije. Zahvaljujem prof. fizike Miroslavu Dorešiću i akademiku Emiliju Marinu na njihovom doprinosu u izradi ovako bogatog programa.

Profesor Martinis i njegova supruga Jean boravit će u Hrvatskoj od 4. do 14. srpnja. Program obuhvaća četiri grada – Zagreb, Split, Komižu na otoku Visu i Dubrovnik – i uključuje predavanja na Sveučilištu u Zagrebu i Splitu, Institutu Ruđer Bošković, Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), te svečanosti u Matici hrvatskoj, gdje će primiti počasno članstvo, i u Hrvatskom diplomatskom klubu pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, čiji je već počasni član. Posjet završava u Dubrovniku, uz svečano otvaranje 77. Dubrovačkih ljetnih
igara.

Posebno osobnu notu programu daje posjet Komiži, malom ribarskom mjestu na otoku Visu iz kojeg potječe Martinisov otac. Komiža danas broji jedva tisuću stanovnika, no oko 15.000 Komižana i njihovih potomaka živi u Americi, pretežito u San Pedru i široj Kaliforniji. Njih je onamo „dovukao“ Komižanin Martin J. Bogdanović, koji je emigriravši 1908. u San Pedro pokrenuo najveću industriju prerade ribe na američkoj zapadnoj obali. Bogdanović je izumio postupak mehaničkog zamrzavanja ribe na brodu, čime je omogućio daleko veći domet ribolovne flote, a 1917. suosnovao je French Sardine Company of California, tvrtku koja će izrasti u slavni StarKist Foods. U njegovoj je tvornici na Terminal Islandu radilo više ljudi s područja Viškog arhipelaga nego što ih danas živi na cijelom otoku Visu. U San Pedru i danas postoje park i rekreacijski centar koji nose Bogdanovićevo ime.

Tu sam zajednicu upoznao iz prve ruke: prije dolaska u Švedsku službovao sam kao generalni konzul Republike Hrvatske u Los Angelesu, gdje sam tri i pol godine radio upravo s hrvatskom zajednicom u San Pedru i s ponosom bio primljen za počasnog člana Dalmatian-American Cluba, koji je također utemeljio Martin Bogdanović. U Komiži profesora Martinisa očekuje susret s članovima te iste zajednice koji se svakoga ljeta vjerno vraćaju u rodno mjesto svojih očeva i djedova, među kojima su i njegovi rođaci.

Cjelokupni boravak profesora Martinisa i njegove supruge Jean omogućili su pokrovitelji koji su prepoznali iznimnu važnost ovoga događaja: naš nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines, hotel Hilton Imperial Dubrovnik te Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM), uz potporu nekolicine drugih pokrovitelja. Sve svoje troškove vezane uz organizaciju ovog posjeta snosim sam.

Kao diplomat koji je velik dio karijere posvetio povezivanju domovine s njezinom dijasporom, u posjetu profesora Martinisa vidim nešto više od akademskog događaja. On je živi svjedok dubine i vitalnosti hrvatsko-američkih veza, dokaz da iz naše relativno male zemlje, kroz njezinu dijasporu, izrastaju ljudi koji doslovno mijenjaju svijet. Dovesti ga u Hrvatsku, omogućiti mladim hrvatskim studentima i znanstvenicima da ga slušaju i s njim razgovaraju, to je prilika kakva se ne pojavljuje često, i drago mi je što smo je kao država prepoznali i zajednički ostvarili.