Quorum nakon Quoruma

Četrdeset godina nakon izlaska prvoga broja časopisa Quorum, u zagrebačkom je Kutku održana tribina Poezija u drugom filmu posvećena fenomenu koji je u suvremenoj hrvatskoj književnosti odavno prerastao status književnog časopisa i postao jednim od ključnih označitelja poetoloških i kulturnih promjena osamdesetih godina. Povod razgovoru bio je novi broj časopisa Tema, koji je uredio Miroslav Mićanović, a koji se, umjesto komemorativnog pregleda, odlučio za ponovno otvaranje pitanja o mjestu i nasljeđu Quoruma unutar domaće književne i kulturne memorije.

Tvrtko Vuković, Miroslav Mićanović, prvi urednik Quoruma Branko Čegec, moderatorica Sanja Baković i

Krešimir Bagić / Snimila Edita Sentić

Na tribini su sudjelovali prvi urednik Quoruma Branko Čegec, Miroslav Mićanović, Edo Popović, Krešimir Bagić i Tvrtko Vuković, dok je razgovor moderirala Sanja Baković. Već je sama konfiguracija sudionika sugerirala da se neće raditi o nostalgičnom prisjećanju na jednu završenu književnu epohu, nego o pokušaju da se iz današnje perspektive promisli što je Quorum predstavljao kao tekstualni, kulturni i generacijski prostor.

Jer Quorum nikada nije bio tek književna periodika. Njegova se važnost nije iscrpljivala u objavljenim tekstovima, nego u činjenici da je tijekom osamdesetih godina uspostavio novu matricu književne komunikacije. Bio je mjesto susreta različitih poetika, teorijskih interesa i estetskih senzibiliteta, prostor u kojemu su se paralelno susretali pjesništvo, proza, teorija, vizualna kultura, film i kritika. U tom smislu oko Quoruma se nije oblikovala homogena generacija, nego upravo suprotno: omogućavao je koegzistenciju različitih glasova bez potrebe za zajedničkim manifestom ili jedinstvenim poetološkim programom. Možda upravo zato sintagma „kvorumaška generacija“ već u sebi nosi stanovitu unutarnju proturječnost.

I sama je tribina, prema svjedočanstvima sudionika, poprimila oblik koji je odgovarao upravo toj fragmentarnoj i otvorenoj logici Quoruma. Večer je „potrajala dugo, upravo kvorumovski“, kako stoji u osvrtu organizatora. Umjesto linearnog pregleda povijesti časopisa, razgovor se oblikovao kao niz osobnih fragmenata, reminiscencija i interpretacija, čime je gotovo performativno reproducirao način na koji je Quorum funkcionirao i u vlastitom vremenu: kao prostor disperzije, dijaloga i neprestane reinterpretacije književnog iskustva.

Posebno je zanimljivo bilo prisjećanje Branka Čegeca na same početke časopisa 1985. godine, na „nulte brojeve“, uredničke sastanke i putovanja suradnika iz različitih gradova. U tim se reminiscencijama jasno nazirao model književne kulture koji danas djeluje gotovo anakrono: književnost kao intenzivna mreža razgovora, polemika i zajedničkog intelektualnog rada. Kada Čegec kaže: „Časopis Quorum danas više ne izlazi. Sada smo samo mi“, ta se rečenica može čitati i kao komentar nestanka čitava kulturnog modela u kojemu je književni časopis imao stvarni simbolički utjecaj i sposobnost oblikovanja književnoga horizonta.

Važan moment tribine bio je i istup Tvrtka Vukovića, autora knjige Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši, koji je istaknuo kako sam nije pripadao toj generaciji, ali ga je upravo čitanje Quoruma formativno usmjerilo prema književnosti. Time se otvorilo pitanje posrednog nasljeđa Quoruma, odnosno djelovanja na generacije koje nisu sudjelovale u njegovu nastanku, ali su preko njega oblikovale vlastiti čitateljski i kritički horizont.

Razgovor se dotaknuo i mogućnosti digitalizacije časopisa, što se pokazalo osobito važnim pitanjem. Osim arhivske dostupnosti, otvorilo se i pitanje kako Quorum sačuvati od kulturne petrifikacije i vratiti ga u suvremeni interpretativni opticaj. Novi broj Teme upravo se zato pojavljuje kao pokušaj ponovnoga uspostavljanja dijaloga s časopisom i njegovim nasljeđem te otvaranja prostora za nova čitanja.

Možda je upravo u tome i najveća vrijednost ove tribine. Umjesto monumentalizacije Quoruma, razgovor je pokazao da njegova relevantnost proizlazi iz trajanja njegovih estetskih i intelektualnih učinaka, raspršenih u tekstovima, poetikama, kritikama i čitateljskim iskustvima koja su iz njega nastala.