Povjesničar umjetnosti kao autor

Šesti kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, posvećen temi Povjesničar umjetnosti kao autor, održan  od 11. do 13. lipnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, okupio je oko 120 sudionika iz zemlje i inozemstva. Održan u godini sedamdesete obljetnice organizatorskog Društva povjesničara umjetnosti hrvatske, Kongres je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, pod pokroviteljstvom Comité International d’Histoire de l’Art (CIHA) i dio je Festivala Novog europskog Bauhausa 2026. Bogat program odvijao se usporedno u više prizemnih prostora partnerskog Muzeja. Dvorana Gorgona ugostila je izlaganja i panel-diskusije, u Školici su paralelno tekle sesije izlaganja, a u MSU Shopu su se uz predstavljanja knjiga i projekata održavali i paneli, dok je foaje bio rezerviran za sajam stručne knjige DPUH-a, FF Pressa i Instituta za povijest umjetnosti.

 

Svečana dodjela Nagrade DPUH-a / Snimio Jovan Kliska

Predavanje novoga predsjednika DPUH-a Milana Pelca

Kongres su otvorili donedavni predsjednik Društva Dino Milinović, ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić, predsjednica CIHA-e Marzia Faiett i Tomislav Petrinec iz Ministarstva kulture i medija, a ton je kongresu zadalo uvodno izlaganje Milana Pelca, novoizabranog predsjednika Društva, Povjesničar umjetnosti u Hrvatskoj – skica za profil autora. Uslijedila su izlaganja o pojedincima, institucijama i metodama koje su oblikovale struku: Ivana Mance Cipek govorila je o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Josipa Alviž i Jasmina Nestić o Slavku Batušiću, a Petar Prelog o autorskim identitetima Grge Gamulina i Božidara Gagre. Boris Dundović obradio je Gjuru Szabu i Rab, Ana Šitina Žepina Julija Kempfa i ostavštinu Jankovića Daruvarskih, Stanko Glavinić mladoga Wilhelma Bodea u Dalmaciji, Marijan Bradanović konzervatorski rad Branka Fučića, Antonija Mlikota Ivu Petriciolija, dok je Ivan Braut predstavio zajedničko istraživanje s Krasankom Majer Jurišić o doprinosu konzervatorice Ive Perčić regionalnoj povijesti umjetnosti.

O autoritetu, revizijama i interpretacijama govorili su Zdenko Balog na primjeru baroknih oltara u Garešnici i Marina Lambaša na primjeru Oracija Fortezze. Muzejske i kustoske autorske pozicije otvorile su Luciana Fuks s Borisom Vižintinom, Marina Bregovac Pisk s Marijanom Schneider i Marija Tonković s Ankom Simić-Bulat. Silva Kalčić i Katarina Podobnik bavile su se kustoskim praksama, Franka Norac i Maja Peterlić radijskim programom, a Katerina Jovanović, Patricia Počanić i Sandra Uskoković kritikom, atribucijom i autorstvom u povijesnoumjetničkom diskursu.

U MSU Shopu predstavljene su knjige Skulptura na otvorenom u Varaždinu Ane Kaniški, koju je uz autoricu predstavila Irena Kraševac, Željko Grum – Bog daj! Dajane Vlaisavljević i Neve Lukić te Palača Pongratz Petra Puhmajera i Bernarde Ratančić, koju je predstavio Dragan Damjanović. Margareta Turkalj Podmanicki predstavila je projekt o povijesnim vinskim podrumima, a Darka Perko Kerum izložbeni projekt o glagoljaštvu u Splitu. Poslijepodnevni paneli okupili su Dubravku Botica, Sanju Cvetnić, Mateja Klemenčiča, Danka Šoureka i Damira Tulića oko metodoloških obrata u ranonovovjekovnim istraživanjima te Ninu Kudiš, Mateja Klemenčiča, Damira Tulića i Marija Pintarića oko pitanja atribucionizma.

Raznolike teme i pristupi

Drugi dan otvorio je Ivan Gerát sa Slovačke akademije znanosti i Sveučilišta u Trnavi predavanjem Perspectivism and language games in art historiography. Muzej, arhiv i zbirka bili su ishodišta izlaganja Marine Perković o provenijenciji u Muzeju Mimara, Magdalene Getaldić o Gliptoteci HAZU, Marijana Špoljara o dnevnicima Božidara Becka i Petre Cegur o ostavštini Borisa Kelemena. O graditeljskoj baštini, konzervatorstvu i zaštiti govorili su Marin Duić i Marko Rukavina na primjeru Ante Marinovića-Uzelca, Franko Ćorić o međuratnom preoblikovanju baštine, Tanja Trška o Šipanu Dubravke Beritić, Iva Ceraj o Žarku Domljanu i Hugu Ehrlichu te Irena Kraševac i Irena Šimić o Eugenu Frankoviću. Nikola Bojić problematizirao je Brodarski institut, a Barbara Gaj Ristić i potom Daniela Matetić Poljak s Doroti Brajnov Botić vratile su se istraživanjima Ive Babića.

Zrinka Brkan Klarin i Nevena Štokić te Koraljka Alavanja i Natali Čop donijela su nove perspektive čitanja Antuna Travirke, dok je Iva Papić govorila o Anđeli Horvat, Lelji Dobronić i Diani Vukićević-Samaržija. Antonela Dilber i Lana Skender posvetile su se Radovanu Ivančeviću, Nina Gazivoda izgubljenim autorima, Tončika Cukrov ranim radovima Ignjata Joba, Ivan Kokeza Ratnom arhivu i muzeju NDH, a Romana Tekić novim čitanjima zbirke Branka Ružića.

Predstavljeni su projekti Crux Matka Marušića, Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.–1940. Irene Kraševac i Irene Šimić, Art Zagreb Daniela Tomičića te knjiga Od Vandrovanja Rimom do sveučilišnog studija povijesti umjetnosti Josipe Alviž i Jasmine Nestić, koju je predstavio Dragan Damjanović. Panel Čija je slika? okupio je Albinu Dlačić, Ivu Melinščak Zlodi, Martinu Petrinović i Mladena Vukmira oko teme autorskog prava u znanstvenom izdavaštvu. O zaboravljenim dalmatinskim konzervatorima Mihovilu Glaviniću, Josipu Alačeviću i Josipu Gelčiću raspravljali su Josip Belamarić, Franko Ćorić, Stanko Glavinić i Ivan Viđen, dok su na međunarodnom panelu The future of art history associations sudjelovali Marzia Faietti, Michelle Foa, Matej Klemenčič, Tatjana Mićević-Đurić i Martina Petrinović.

Ugledna gošća iz SAD-a

Posljednji dan kongresa otvorila je Miche­lle Foa s Sveučilišta Tulane, potpredsjednica Nacionalnog komiteta za povijest umjetnosti SAD-a, predavanjem Degas and the historiography of impressionism. Lovorka Magaš Bilandžić izložila je doprinos povjesničara umjetnosti u povijesti hrvatske scenografije, dok je Dubravka Prpić Znaor govorila o Magdi Weltrusky i Ani Lendvaj u modnoj kritici. Završna izlaganja održali su Buga Kranželić o principu upoznatosti u estetici, Melita Husnjak o društvenoj memoriji, Dario Vuger o autoru-medijatoru kulturnog prostora i Ivana Peškan o doprinosu Ivy Lentić Kugli. Panel Authorship in Art History and International Interdisciplinary Research Practices, s Jasenkom Gudelj, Larisom Borićem, Cristianom Guarnerijem, Anom Marinković, Rebeccom L. Johnson, Petrom Strunjem i Olhom Zarecnyuk, otvorio je pitanje autorstva u međunarodnim i interdisciplinarnim istraživanjima. Uslijedio je razgovor sa Zvonkom Makovićem o knjizi Figure i prostori koji je moderirao Dino Milinović.

Nagrađeni autori za 2025. godinu

Kongres je zaključen dodjelom Nagrade DPUH-a, godišnje nagrade struke, o kojoj je za 2025. godinu odlučivalo povjerenstvo u sastavu Višnja Bralić, Ljerka Dulibić, Vladimir P. Goss, Ivana Mance Cipek i Predrag Marković. Nagradu za životno djelo „Radovan Ivančević“ primio je Ivan Matejčić, za knjigu Laris Borić, za izložbu U početku bijaše kraljevstvo Dino Milinović, Tomislav Galović, Trpimir Vedriš i Iva Sudec Andreis, za zaštitu kulturne baštine Krasanka Majer Jurišić, za pedagoški rad Dajana Rosatti, a za diplomske radove Danna Bilić, Roberta Tomičić i Ivan Topolovčan. Trodnevni program pokazao je širinu i aktualnost suvremene povijesti umjetnosti, potvrdivši važnost povjesničara umjetnosti ne samo kao tumača i istraživača baštine, nego i kao aktivnog autora novih interpretacija, znanja i kulturnih praksi.