Naša narodna duša

„Ako mi je šezdeset i više nijedna mi na čelu ne piše“

Piše Anamarija Mrkonjić

Slavonijo, tko te nije volio… Živjeli u Slavoniji ili ne, ovaj će vas stih posebno dirnuti ako ste prošetali izložbom Oj, Đakovo, srce Slavonije, kojom je Đakovo u glavni grad Zagreb na Zrinjevac donijelo šezdeset godina tradicije, folklora i kulturne baštine te na poseban način najavilo jubilarne 60. Đakovačke vezove (19. lipnja–5. srpnja). Izložba (17–23. lipnja) je pokazala da u Slavoniji žive ljudi vedra duha, skloni dosjetkama, a posebno skloni čuvanju svojega i onoga što je Antun Radić još 1887. nazvao „našom narodnom dušom“. Izložba je nastala na inicijativu Turističke zajednice grada Đakova, autorica je izložbe i njezina koncepta Marija Gačić, a suradnice su Marija Borko i Filipa Francem. Za fotografije su zaslužni đakovački fotografi Adriana Lončarević, Silvija Butković i Zlatko Mesić, a za potrebe izložbe korištene su i fotografije iz Arhiva Đakovačkih vezova.

Vezovi kroz pjesmu, ples i radost povezuju simbole Đakova: katedralu, zajedništvo i prenošenje  kulturnih dobara / Izvor Đakovački vezovi

60. Međunarodna smotra folklora
Zagreb predstavljena je 15. lipnja / Snimio Luka Pešun

Živa slika pred kojom nestaju sve teškoće

Poznato je i da u Slavoniji žive vrsni kazivači te da će s vama rado divaniti i širiti ljubav prema onome što najbolje znaju, zato nam se iz srca Slavonije u stanci između aktivnosti i organizacije Vezova javila autorica izložbe etnologinja Marija Gačić. O izložbi kazuje: „Daje jedan topli pogled iznutra na manifestaciju, koja je prvotno zamišljena kao kulturno-turistička manifestacija 1967, međutim ona je već tada imala toliko dobar odjek, da je tijekom desetljeća danas zadržala status jedne snažne identitetske manifestacije, s kojom se poistovjećuju ne samo Đakovčani i Đakovčanke, nego i ljudi iz Slavonije i šire regije općenito. Cijela se izložba vrti oko afektivnih potencijala koji proizlaze iz Vezova ili koje mi danas upisujemo u Vezove. A pogled iznutra je i moj, jer sam još kao dijete počela dolaziti na Vezove. Kroz obiteljsko posredovanje i prenošenje tradicije donijela sam vlastiti doživljaj Vezova, ono što meni znače, a uočila sam da se s tim poistovjećuju i ljudi koji su danas u Vezovima aktivno uključeni, bilo u organizaciji, bilo u programu kao izvođači, članovi folklornih skupova ili pak kao posjetitelji. Vezovi nisu samo nekakav običan festival u Đakovu, Vezovi su otvoreni svima – različiti pojedinci i grupe mogu se slobodno uključiti u kreiranje programa te usto preuzimaju odgovornost za baštinu i da se Vezovi prikažu što je bolje moguće.

Nastup dječjih skupina KUD-a Tena u Đakovu / Izvor Đakovački vezovi

To su sve elementi koje sam nastojala dotaknuti fotografijama i povezati s odgovarajućim tekstovima: Đakovo kao srce Slavonije, katedrala, 60 godina, zajedništvo, prenošenje, kulturna dobra i njezini nositelji. Jako mi je drago što je takva otišla u Zagreb jer prolaznici mogu vidjeti i doživjeti dokumentarne fotografije koje su nastajale na licu mjesta. Đakovo je mali grad, ali mislim da stvarno jest srce Slavonije u punom smislu. 60. Đakovački vezovi zapravo nastavljaju kontinuitet uz veliku svijest i odgovornost prema baštini, ne samo prema tradiciji nego i prema onima koji iza nas dolaze. Mi koji danas radimo za Vezove, svjesni smo da nastavljamo nešto što je netko započeo prije 60 godina i da Vezovi moraju nastaviti funkcionirati i poslije nas.“

Izložba u povodu 60. obljetnice Đakovačkih vezova
na zagrebačkom Zrinjevcu / Snimila Ida Hitrec

Šetajući od fotografije do fotografije upoznat ćete Vezove, Đakovo, vrijednosti kojima se Slavonija diči i ponosi, njezine najmlađe i najstarije žitelje u narodnim nošnjama, a čitajući bećarce koji odzvanjaju zlatnim ravnicama, poželjet ćete ih s Đakovčanima zapjevati i ubrzo shvatiti da se Vezovi ne organiziraju – Vezovi se žive. Kako stoji na fotografiji nazvanoj Mimohod: „I to je uistinu nešto što moraš doživjeti. Sinergija koja se stvori kada tisuće sudionika u narodnim nošnjama hode Đakovom, pozdravljajući, uživajući u pjesmi, plešući svoja kola i plesove, zadirkujući, slaveći – to se uistinu ne da prepričati. U bogatstvu skupina koja sudjeluju sigurno ćeš naći barem jedan prizor koji će te dirnuti do srži, izazvati trnce, osmijeh i nalet intenziteta koji ne znaš točno definirati. To su ti Đakovački vezovi! Živa slika pred kojom nestaju sve teškoće, problemi i izazovi, a otvara se svijet idile, želje, odmora i utjehe – svijet tradicije.“

Ljeto u znaku tradicije

Ove godine 60. svjećicu na rođendanskoj torti dobiva i Međunarodna smotra folklora u Zagrebu pod sloganom „Otpornost baštine“. Brojni će izvođači iz Hrvatske i drugih zemalja diljem svijeta sudjelovati na Smotri, potaknuti na promišljanje o ulozi i važnosti vrijedne nematerijalne kulturne baštine koju ova manifestacija čuva i njeguje i daje joj suvremeni život. U središtu programa nalaze se skupine koje su nastupile na prvoj Smotri 1966. i koje su tijekom desetljeća očuvale svoje tradicije i baštinu, od kojih je velik dio danas proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom. Na predstavljanju programa 15. lipnja ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek osvrnula se na visoke obljetnice Đakovačkih vezova, Međunarodne smotre folklora i Festivala dalmatinskih klapa te istaknula važnost takvih manifestacija koje svjedoče o vrsnoći, raznolikosti i snazi tradicijske kulture. Osvrnuvši se na ovogodišnju temu „Otpornost baštine“, ministrica je upozorila kako ovo suvremeno doba ne ostavlja dovoljno vremena za  njegovanje nematerijalne baštine, a kada govorimo o materijalnoj baštini, klimatskim i drugim negativnim utjecajima, poput ratnih razaranja, tek onda spoznajemo koliko su očuvanje i otpornost kulturne baštine bitan čimbenik za kulturni identitet.

Program jubilarne Smotre predstavili su umjetnički ravnatelj Tvrtko Zebec i dugogodišnji stručni suradnik Vidoslav Bagur, a okupljene je pozdravila i pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić. Program je predstavljen uz prigodnu točku koju je izvelo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvu „Prigorec“ iz Markuševca. Na jubilarnoj će smotri sudjelovati četrdesetak skupina sudionika: folklorne skupine iz Hrvatske i inozemstva, te ansambli i pojedinci izvođači različitih koncerata. Najavljeno je i kako će se programi održavati na više lokacija u Zagrebu – na Gradecu, Trgu bana Jelačića, Zrinjevcu i platou Mamutice u Travnom, dvorani Gornjogradske gimnazije – kao i izvan Zagreba. Programi će se održavati i u Svetoj Nedelji, Vrbovcu, Pleternici (u Muzeju bećarca) i Beltincima u Sloveniji. Narodne pjesme, plesove, običaje i šarenilo narodnih nošnji posjetitelji će moći pratiti od 15. do 19. srpnja. Ljeto će i ove godine biti u znaku tradicije, pa ćemo prigodno zapjevati:

„Šokadijo, dok ti ime traje,

čuvat ćemo tvoje običaje!“