Knjižničari preporučuju

Hannah Arendt, Vita activa 

U izuzetnom djelu političke filozofije Hanne Arendt prožetom uvidima u antičku i modernu filozofiju razmatra se pojam vita activa. Razložen je u trijadi na rad, proizvođenje i djelovanje. Rad će se razmatrati kao nužnost koja održava život sam, svijet animal laboransa. Proizvođač je homo faber, onaj koji stvara objekte svijeta, a djelovanje se odvija u govoru te zahtijeva javnost u kojoj se prepleću činovi i govori drugih. U gustom tkivu djela koje se može čitati i kao filozofska priča o djelujućem čovjeku od antike do suvremenog doba, Hannah Arendt priču o čovjeku kao biću koje djeluje zaključuje pobjedom animal laboransa.

Izd. August Cesarec, Zagreb  / Prev. Višnja Flego i Mirjana Paić Jurinić

Lišen izvjesnosti onostranog biva sveden na vječno repliciranje životnog procesa. „Nije samo, pa čak ni primarno, kontemplacija postala jednim besmislenim iskustvom. Postavši ‘računanjem s konzekvencijama’, sama je misao postala jednom funkcijom mozga, a kao rezultat toga pronađeni su elektronski instrumenti koji će ove funkcije ispuniti mnogo bolje no što bismo mi to ikada mogli“, zapisala je Hannah Arendt u knjizi The human condition – Vita activa objavljenoj 1958. godine.

Knut Faldbakken, Nerodne godine 

 Roman Knuta Faldbakkena Nerodne godine objavljen je u dva sveska 1974. Zapadna zemlja, a Sweetwater 1976. Iz sadašnje perspektive prikazan je i ne tako dalek scenarij, zemlja iznurena klimatskim promjenama, međutak u kojem se odvija tranzicija prema novoj organizaciji života na Zemlji.

 Izd. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb / S norveškog preveli Željko Takač...( et al.)

Središnji je lik romana Allan Ung koji sa ženom Lisom i sinom odlučuje napustiti grad Sweetwater i preseliti se na Smetlište na kraju grada. Svijet koji napuštaju svijet je zamršenih birokratskih pravila, izmučenih ljudi, surogat hrane i posvemašnje nestašice resursa. Nastoje osmisliti život u surovim uvjetima vrućine i prljavštine, nalazeći na Smetlištu stvari kojima polako grade svoje sklonište i malu obiteljsku zajednicu. Galerija likova, starosjedilaca i novopridošlica, stvorit će novi poredak onkraj državnog i institucionalnog u kojem treba preživjeti i proživjeti rađanje novog života, nedostatak kiše, prehrambenu oskudicu i zločin. Svijet je to koji nije još posve rasut i nanovo začudno sastavljen nego je sve naoko nalik poznatome – institucije, granice i zaštitni mehanizmi još su tu, ali s odmakom koji je taman dovoljno velik da ga primijetimo i taman dovoljno malen da nam izazove jezu.

Pawel Huelle, Gdje je David Weiser? 

Mučnina koju pripovjedaču izaziva neizvjesna sudbina malenog dječaka motiv je koji se provlači kroz cijeli Huelleov roman.

Izd. Naklada MD, Zagreb / Prevela s poljskog Ivana Vidović Bolt

Objavljen 1987. godine radnjom je smješten u poslijeratnu Poljsku, u blizinu Gdanjska. Detektivski roman započinje ispitivanjem trojice dječaka koji su pretpostavlja se posljednji vidjeli dječaka koji je nestao, Davida Weisera, povučenog učenika njihove škole. Uspostavlja se da Weiser posjeduje mnogobrojne talente i čudesne sposobnosti. Arkadijskim opisima beskonačnih dana ljetnih praznika, dječjih lutanja i igara uz dozu mistike pridružuje se i nimalo suptilan prikaz onodobnih političkih prilika, uz nadu da će na kraju, iako razvidno jalovo od samog početka, biti sve razjašnjeno.