Kako Kazahstan gradi digitalnu državu budućnosti

Godina 2026. u Kazahstanu je proglašena godinom digitalizacije i umjetne inteligencije. Ništa čudno, još krajem 2023. u Astani su AI odlučili iz konceptualne kratice pretvoriti u suvislu strategiju. Danas je 93 posto svih javnih usluga u zemlji dostupno online. Kazahstanci su izgradili jedan od najnaprednijih globalnih sustava e-uprave, a prema UN-ovu indeksu razvoja u toj se kategoriji nalaze među deset najnaprednijih nacija na svijetu. Sve je počelo 2006. kada je s radom krenuo portal kazahstanske e-vlade, a većina zapadnjaka posprdno gledala na Kazahstan kao na domovinu Borata. Tada su udareni temelji digitalnoj infrastrukturi i centralizaciji podataka potrebnih za danas općeprihvaćeno strojno učenje, jedan od kazahstanskih izvoznih aduta. U svom lanjskom obraćanju predsjednik Kasim-Žomart Tokajev poručio je kako je njegov strateški cilj u svega tri godine pretvoriti Kazahstan u potpuno digitalizirano društvo. Profesor robotike na Sveučilištu Nazarbajev i utemeljitelj Instituta za pametne sustave i umjetnu inteligenciju Husein Atakan Varol prisnažio je kako je Tokajev u prošlosti višekratno stavljao znak jednakosti između umjetne inteligencije i gospodarskog razvoja i globalne konkurentnosti svoje zemlje.

Spomenik Baiterek u središtu Astane arhitektonski je manifest modernog Kazahstana / Snimio Viktor Hesse / Unsplash

„Predsjednik je pritom istaknuo važnost razvoja domaće digitalne infrastrukture i ljudskog kapitala, naglašavajući da Kazahstan ne smije ostati puki korisnik stranih tehnologija, nego mora izrasti u tvorca vlastitih AI rješenja. Danas ubrzano proširujemo sveučilišno obrazovanje u području umjetne inteligencije i na taj način razvijamo naš AI ekosustav. Posljednjih nekoliko godina sveučilišta su pokrenula nove programe iz umjetne inteligencije, znanosti o podacima, strojnog učenja i robotike. Nedavno je osnovano i Nacionalno sveučilište za istraživanje umjetne inteligencije. Sveučilišta sve više osnivaju istraživačke centre i institute fokusirane na AI. Pritom sklapaju partnerstva s industrijom.“

Digitalna revolucija koja traje dva desetljeća

Kazahstan doista naveliko ulaže u ljudski kapital. Program AI-Sana zasniva se na širenju obrazovnih programa posvećenih umjetnoj inteligenciji u školama i na fakultetima, kao i u centrima za obuku i prekvalifikaciju. Sveučilišta pretvara iz obrazovnih institucija u inovacijske hubove koje pokreću istraživanje i razvoj. U srednjim školama projekt bi trebao obuhvatiti najmanje 450 tisuća učenika i profesora, te dodatno razviti njihove digitalne vještine i znanje o umjetnoj inteligenciji. Naglasak je na tome da transformacija ne bude samo tehnološka već i institucionalna. Diljem zemlje pokreću se stoga i programi obuke vladinih službenika i zaposlenih u korporacijama, ali i budućih digitalnih lidera, koji bi u budućnosti trebali osnivati tehnološke startupove. Plan je da se do 2030. s osnovama ili naprednim AI vještinama obuči milijun Kazahstanaca, kao i da do 2029. godine AI postane obavezan dio kurikuluma u svim srednjim školama. Temirlan Zijatov, predsjednik Udruge za razvoj umjetne inteligencije QazAI, misli da je riječ o ambicioznom, ali realnom cilju ako mu se pristupi na pravi način.

Husein Atakan Varol

 Dmitrij Mun

Temirlan Zijatov

„Ne treba svatko postati AI inženjer. Glavni cilj je unaprijediti AI pismenost i spoznaju kako učinkovito koristiti alate umjetne inteligencije. Programi poput AI-Sana imaju važnu ulogu. Fokusiraju se na praktične vještine, kratke obrazovne programe i pristupačne formate koji omogućavaju velikom broju ljudi da nauči koristiti AI tehnologije. Ministarstvo za umjetnu inteligenciju i digitalni razvoj potpisalo je sporazum i s Perplexity AI-jem koji omogućava da svaki kazahstanski građanin može godinu dana besplatno koristiti Perplexity Pro, naprednu tražilicu i virtualnog asistenta koji koristi umjetnu inteligenciju za pretraživanje interneta i sintezu informacija, te pruža točne i sažete odgovore“, naveo je Zijatov, čija je udruga osnovana kao platforma koja povezuje vladu, industriju, sveučilišta i startupove koji djeluju u ekosustavu umjetne inteligencije, a radila je s vlastima i na kazahstanskom Zakonu u umjetnoj inteligenciji i na Digitalnom zakonu.

Šetnica u središtu Astane

Kazahstan je bio jedna od prvih zemalja na svijetu koja je krenula u izradu zakonodavstva vezanoga za umjetnu inteligenciju. Zakon je na snazi od siječnja ove godine i na tragu je EU pristupa, potvrdio nam je donedavni zamjenik ministra za umjetnu inteligenciju i digitalni razvoj Dmitrij Mun.

„Kazahstan pri regulaciji umjetne inteligencije želi pronaći ravnotežu između inovacija i odgovornosti. Uveli smo regulatorni model koji se temelji na riziku, pri čemu stroža pravila vrijede samo za sustave visokog rizika. Istovremeno, novi Digitalni zakon stvara sveobuhvatan pravni okvir za digitalno gospodarstvo. Kod građana jača zaštitu podataka i transparentnost odluka umjetne inteligencije. U slučaju vlade uspostavlja standarde za odgovornu uporabu tehnologije. U biznisu, pak, jamči jasna pravila koja podržavaju inovacije i ulaganja. Naš nacionalni ekosustav umjetne inteligencije raste inače nesmiljenom brzinom. U Kazahstanu već djeluje više od 100 startupova koji se bave umjetnom inteligencijom. Jedan od njih, Higgsfield, izrastao je lani u prvog nacionalnog jednoroga. Riječ je o platformi koja stvara slike i kratke videoformate. Umjetna inteligencija mogla bi nabolje transformirati više od polovice našeg tržišta rada“, s ponosom je nabrojao Mun.

Ulaganje u znanje, obrazovanje i talente

Kazahstan ipak mora poraditi na jačoj otpornosti društva u procesu digitalne i AI transformacije jer se procjenjuje da će s uspješnom primjenom umjetne inteligencije nestati oko 5 posto trenutačnih radnih mjesta. Istovremeno, studije govore da bi zbog veće produktivnosti kod više od polovice radnih mjesta AI srednjoročno mogla povećati kazahstanski BDP i do 2 posto godišnje. Ta je procjena dio sveobuhvatnog nacionalnog izvješća koje tvrdi da Kazahstan ulazi u novu fazu razvoja i da se od uznapredovale digitalizacije polako okreće širokoj primjeni umjetne inteligencije.

„Kazahstan ima nekoliko strukturnih prednosti kada je u pitanju razvoj AI-ja. Postoje snažna vladina podrška digitalnoj transformaciji i solidna osnova u STEM obrazovanju. Razvijamo nacionalnu AI infrastrukturu, a bitan je i strateški geografski položaj između Europe i Azije. Međutim, postoje i vidljivi nedostaci. Domaće tržište je relativno malo, velike AI baze podataka su ograničene, a ekosustav još uvijek nema globalno konkurentne AI tvrtke“, iskreno je priznao Dmitrij Mun.

Ulaganje rizičnog kapitala u kazahstanski AI ekosustav u posljednje dvije godine poraslo je pet puta, na više od 73 milijuna američkih dolara. Više od polovice svih rizičnih ulaganja u Kazahstanu trenutačno je povezano s umjetnom inteligencijom…

„Važan iskorak za naš ekosustav umjetne inteligencije jest pojava Higgsfielda. To pokazuje da tvrtke s globalnim ambicijama mogu rasti u lokalnom tehnološkom okruženju i naposljetku konkurirati međunarodno. Nadam se da ćemo u skoroj budućnosti dobiti desetak takvih jednoroga“, optimistično je naznačio Temirlan Zijatov.

Kazahstansko IT tržište doista ubrzano raste. U posljednjih pet godina izvoz IT usluga iz Kazahstana skočio je za 35 puta! Lani je vrijednost tog izvoza dosegnula milijardu američkih dolara, pa sada u Astani ciljaju na skok do 5 milijardi do 2029. godine. Tome će svakako pomoći otvaranje prvog srednjoazijskog međunarodnog AI centra, koji je nazvan Alem.ai (na kazahstanskom alem znači svijet). Uz pomoć njega Kazahstanci žele privući 10 tisuća mladih talenata, pokrenuti novih 100 AI startupova i odraditi deset svjetski priznatih istraživačkih projekata. Astana bi u tom slučaju doista postala srednjoazijski centar za znanje i inovacije s naglaskom na umjetnu inteligenciju.

„Centar Alem.ai zamišljen je kao inovacijsko izolirano okruženje koje na jednom mjestu fizički spaja kazahstansku računalnu moć, rizični kapital i ljudski talent. Nastavlja se na odlično iskustvo s tehnoparkom u Astani, koji je osnovan prije više od šest godina i najveći je u Srednjoj Aziji. Znamo da imamo mogućnosti stvoriti novi val takvih centara koji će u fokusu imati umjetnu inteligenciju i robotiku. Bitno je na tom putu da imamo potpisane ugovore s velikim međunarodnim tvrtkama kada je u pitanju stvaranje laboratorija i centara za istraživanje i razvoj“, dao je širi kontekst priče Dmitrij
Mun.

Vlastiti jezični modeli i podatkovni centri kao temelj digitalnog suvereniteta

Kazahstan ubrzano gradi nacionalnu platformu za umjetnu inteligenciju, koja jamči da se njezin razvoj odvija unutar vladine mreže i uz vlastitu AI infrastrukturu. Ta platforma može raditi s kritičnim informacijama na intranetu, bez spajanja na globalnu internetsku mrežu.

Kazahstan danas više od 90 posto javnih usluga pruža online, razvija vlastite velike jezične modele, ulaže stotine milijuna dolara u umjetnu inteligenciju i ambiciozno želi postati regionalno središte digitalnih inovacija između Europe i Azije

„Na nacionalnu platformu za umjetnu inteligenciju već je integrirano 130 baza podataka državnih institucija koje se osvježavaju svakodnevno. Ti podaci mogu se koristiti za stvaranje virtualnih asistenata vezanih uz različite vladine usluge, oni pojednostavljuju njihovu dostupnost. Trenutačno ih stvaramo stotinjak. Naši građani dosad su više od dva milijuna puta koristili vladine usluge uz pomoć umjetne inteligencije i jednostavnog pitanja virtualnom agentu. U Kazahstanu je već automatizirano više od 1200 takvih usluga“, ozarena lica izjavio je Mun.

Najvažniji su temelj svake nacionalne AI infrastrukture podatkovni centri. Usprkos sve većem nacionalnom problemu opskrbe s vodom, u Kazahstanu neprestano niču novi i zasad je operativan 51. Podatkovni centri, superračunala i klasteri strojnog učenja ne zahtijevaju samo goleme količine energije, nego i stalnu, neprekinutu opskrbu njome. Kazahstan već jest regionalni izvoznik struje, pa je to za službenu Astanu svakako dio strateške jednadžbe.

Fontana ispred Nacionalnog muzeja u Astani slavi nomadske korijene danas izrazito digitalizirane zemlje

„U Kazahstanu imamo dva superračunala. Prvo smo predstavili lani, nalazi se na 86. mjestu najmoćnijih na svijetu. Izgradili smo i drugo, u Almatyju. U vlasništvu je Kazakh Telecoma, zauzima 103. mjesto u globalnim okvirima. Sada radimo na stvaranju doline podatkovnih centara u gradu Ekibastuzu, u regiji Pavlodar, na sjeveroistoku zemlje. Ondje postoji velik višak energije. Struja će biti osigurana preko jedne od dviju trafostanica koje podatkovne centre mogu izravno napajati električnom energijom. Trenutačno je dostupna snaga od 300 megavata, a projekt predviđa njezino postupno povećanje do 1 gigavata“, pohvalio se Dmitrij Mun podatkovnim kompleksom koji bi trebao dosegnuti istu snagu kao i onaj najavljen u Topuskom te biti najveći u Srednjoj Aziji.

Prvi srednjoazijski klaster superkompjutera koristi najnovije Nvidijine grafičke čipove. Da se geopolitičko balansiranje Kazahstana između SAD-a i Kine odražava i na tu priču, dokazuje i činjenica da su Kazahstanci morali dosta dugo čekati američku dozvolu za izvoz najnovijih Nvidijinih čipova. U borbi za digitalni suverenitet službena Astana itekako pažljivo važe. Dok hrani svoj AI ekosustav, raširenih ruku dočekuje zapadne podatkovne tvrtke, ali surađuje i s kineskim istraživačima. Pa se tako u kazahstanskim podatkovnim centrima u oblaku istovremeno nalaze čipovi i Nvidije i Huaweija. Postojanje nacionalnih superračunala iznimno je bitno za digitalni suverenitet zemlje i njezinu informacijsku sigurnost, ali i zbog podrške lokalnim startupovima koji mogu razvijati rješenja potrebna državi, a da pritom podaci ne napuste njezin teritorij. Prvo nacionalno superračunalo sada pokreće dva velika jezična modela na kazahstanskom i ruskom, dvama službenim jezicima u Kazahstanu.   

Jezik kao nositelj kulture i povijesnog sjećanja

„U 2024. godini započeli smo i dovršili stvaranje prvog kazahstanskog velikog jezičnog modela. Nakon toga smo krenuli u suradnju s privatnom tvrtkom ZeroOne AI i napravili njegovu drugu verziju na temelju modela DeepSeek, s više od 300 milijardi kazahstanskih tokena (osnovnih jedinica podataka koje model koristi za obradu i generiranje teksta). Između ostaloga, prikupili smo cjelokupan digitalizirani tekst na kazahstanskom jeziku iz Ministarstva kulture i Ministarstva informacija i obrazovanja. Naš tim ima iskustva u finom podešavanju modela koji prepoznaju kazahstanski jezik i znaju sve činjenice iz naše povijesti. Pritom moramo voditi računa o specifičnom izazovu. Naša zemlja površinom je vrlo velika, pa diljem teritorija postoje različiti izgovori i dijalekti. Sada prikupljamo sve glasovne snimke iz nacionalnih i lokalnih pozivnih centara. Na temelju toga trebali bismo napraviti novu, treću verziju kazahstanskog velikog jezičnog modela“, pojasnio je Mun.

„Jezik nije samo alat za komunikaciju, nego i nositelj kulture i povijesnog sjećanja. Ako sustavi umjetne inteligencije ne podržavaju kazahstanski jezik na ispravan način, on bi u budućoj AI ekonomiji mogao postati digitalno marginaliziran. Nije nebitno da se globalni modeli često treniraju uglavnom na engleskome i drugim jezicima s velikim resursima. Zbog toga će oni možda loše razumjeti kazahstansku gramatiku, idiome, kulturne reference ili obrasce zaključivanja specifične za naš kontekst. Veliki jezični modeli na kazahstanskom važni su u našem obrazovanju, javnim uslugama, poslovanju na lokalnoj razini i očuvanju kulturne baštine. Najvažnije je to da budućim generacijama omogućavaju prirodno komuniciranje s naprednim AI sustavima na svom materinjem jeziku. Izlazak na tržište kazahstanskog velikog jezičnog modela predstavljao je važan korak prema digitalnoj uključenosti za sve govornike kazahstanskog jezika. Pokazao je da naša zemlja može razviti vlastite bazične AI tehnologije umjesto da se potpuno oslanja na vanjske sustave. Projekt je također postao katalizator za širi razvoj generativnih AI tehnologija u nas“, naglasio je Husein Atakan Varol, potvrđujući da su na institutu pri izradi nekih od najnovijih kazahstanskih jezičnih modela u njih ugradili i latinično pismo, što je na tragu političke odluke službene Astane da Kazahstan polako ostavi ćirilićno pismo u drugom planu.

Futuristička vizura planski izgrađenog središta političke moći u kazahstanskoj prijestolnici

Nur Alem, najveća sferna zgrada na svijetu, središnji dio izložbe Expo 2017, tematski je osmišljena oko „energije budućnosti”, a danas je dom Muzeju znanosti / Snimio Dragan Nikolić

Može li Kazahstan postati srednjoazijska AI velesila?

U kazahstanskim ministarstvima i državnim agencijama već se dogodio jedan kulturološki preokret. Donošenje odluka na temelju podataka u državnoj upravi postalo je svakodnevica. Platforma s pametnim podacima povezala je gotovo 9000 zaposlenih. Konačni je cilj digitalni model javne administracije, kao i to da se najmanje polovica vladinih usluga obavlja uz pomoć umjetne inteligencije. Za to će u budućnosti biti potrebna kvalificirana radna snaga, i zbog interdisciplinarne ekspertize. Kazahstan ima mladu i obrazovanu populaciju, lani je više od petine studenata diplomiralo inženjerstvo ili telekomunikacije…

„Potražnja za AI talentima raste mnogo brže nego što ih obrazovni sustav trenutačno može stvoriti. Kako bi se doskočilo tom izazovu, sveučilišta proširuju programe vezane uz umjetnu inteligenciju u područjima poput znanosti o podacima, strojnom učenju i digitalnom inženjerstvu. Pritom tzv. promptno inženjerstvo – vještina i proces pisanja, oblikovanja i optimizacije ulaznih uputa kako bi se od modela umjetne inteligencije dobili što točniji, korisniji i kvalitetniji rezultati – sada postaje najtraženije. Vlada i poslovna zajednica podupiru kratkoročne programe stručnog osposobljavanja koji ljudima pomažu da brže steknu praktične AI vještine. Primjerice, Astana Hub postavio je na noge program za AI poduzetnike. Zaposlenici u bankarskom sektoru poput računovođa ili odvjetnika imaju ideje o ulasku u svijet AI-ja, ali nemaju znanja o tome kako to postići i stvoriti čak i minimalno održiv proizvod. Astana Hub im pomaže da svoje ideje pretoče u stvarnost. Omogućava im pritom mentorstvo i treninge, te nudi infrastrukturu i sve što čini njihov ekosustav, pa i računalno okruženje“, zaključio je Temirlan Zijatov.

„Jedan od naših najvećih izazova i dalje je odljev mozgova. Mnogi talentirani studenti i istraživači i dalje odlaze u Europu, SAD ili Istočnu Aziju jer tamošnji ekosustavi tradicionalno nude snažniju istraživačku infrastrukturu, konkretnije inovacijske mogućnosti i veće plaće. Umjetna inteligencija nudi priliku za preokret tog trenda. Kako bi zadržao svoje talente, Kazahstan treba konkurentnu istraživačku infrastrukturu, jače lokalne AI tvrtke i startupove, kao i priliku za istraživače da rade na projektima koji su globalno relevantni. Stvaranje smislenog AI ekosustava stoga je jednako važno kao i njegovo financiranje. Programi koji izravno uključuju studente u napredno istraživanje umjetne inteligencije postaju sve važniji. Sveučilište Nazarbajev i naš institut puno ulažu u računalnu infrastrukturu AI-ja i razvoj ljudskog kapitala. Primjerice, novo superračunalo Irgetas već se kombinirano integrira u nastavu i istraživanje. To omogućava studentima, istraživačima i inženjerima da steknu praktično iskustvo, a ne da samo uče teorijske koncepte“, rekao je na kraju Husein Atakan Varol, čelnik vodećeg istraživačkog instituta za umjetnu inteligenciju u Kazahstanu, osnovanog 2019.

Mnoge zemlje slijede svoj san o digitalnoj transformaciji. Ali Kazahstan je jedinstven slučaj kada su u pitanju razmjeri izazova kojima ova golema zemlja mora doskočiti na tom putu. Najvažniji od svih jest osnažiti ljude. Za novo doba, ono koje sve više preuzima umjetna inteligencija. U Kazahstanu e-vlada polako postaje AI-vlada, a strojno učenje i podaci dio upravljanja zemljom. Umjetna inteligencija u Kazahstanu nije više sporadični eksperiment nego dio ekonomske arhitekture i školskih kurikuluma. Sve je krenulo 2006, dok ih je nerijetko neuk i samozadovoljan Zapad itekako podcjenjivao pričom o Boratu. A danas? Sportskim žargonom rečeno – pogledajte semafor.