Ideološki motivi ne smiju prevladati estetske prigodom prosuđivanja književnih djela

Đakovačke susrete hrvatskih književnih kritičara, utemeljene 1998, organiziraju Ogranak Matice hrvatske u Đakovu i Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Društva hrvatskih književnika, pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Đakovo. Po 29. put održani su 17. i 18. lipnja u Đakovu u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Na početku je uime suorganizatora okupljene pozdravio predsjednik OMH u Đakovu Robert Francem, a Susrete je otvorio potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač.

Laureati Nagrade Julija Benešića za 2026.: Matija Štahan, Vlasta Markasović i Božica Zoko;

Okrugli stol na Susretima moderirao je Mirko Ćurić

U duhu propitivanja književne živosti, odnosno onih mjesta koja su Susreti do sada tematizirali, došlo se do vrlo aktualnog, možda i pomodnog, pitanja odnosa književne kritike i kulturnih ratova. Ulomak iz eseja Pisci i Levijatan Georga Orwella, objavljen mitske 1948. bio je jedan od poticaja žustre rasprave 29. okruglog stola. Naime, Orwell zapaža kako dolazi do „invazije politike u književnost“ pa se brojne knjige „ocjenjuju prije nego su pročitane i zapravo prije nego su napisane. Zna se unaprijed kako će ih koje novine (danas bismo napisali koji medij, op. a.) dočekati.“ Okrugli stol moderirao je Mirko Ćurić, a u raspravi su sudjelovali Jasna Horvat, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, književnica i interdisciplinarna istraživačica, Igor Gajin, sveučilišni profesor, novinar, novinski urednik i književni kritičar, te Matija Štahan, književnik, urednik, esejist, kritičar i društveni komentator. Uz određeno neslaganje oko definicije kulturnih ratova i utjecaja na suvremenu hrvatsku književnost, svakako je najvažniji zaključak kako se različita mišljenja moraju uvažavati pa i poticati, te kako ideološki motivi ne smiju prevladati estetske prigodom prosuđivanja književnih djela.

Kako Nagrada i Povelja kojom se nagrađuju i potiču hrvatski književni kritičari nosi ime po Juliju Benešiću, a ove su godine u Matičinoj biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti objavljena Izabrana djela Julija Benešića, u sklopu programa predstavljeno je i ovo vrijedno izdanje. Knjigu su predstavili priređivačica Tea Rogić Musa i Božidar Petrač koji je u uvodu istaknuo i razloge zbog kojih se književno-kritičarska nagrada zove baš po Iločaninu rođenjem Juliju Benešiću. Ponajprije su uvjetovani ugledom Julija Benešića, ali i njegovom zavičajnom pripadnošću, jer se poticajno nagradu htjelo imenovati kritičarem i znanstvenikom s područja istočne Hrvatske. Tea Rogić Musa posebno je, s obzirom na okolnosti predstavljanja, istaknula treći dio knjige koji „donosi Eseje, kritike i članke u tri cjeline: O hrvatskoj književnosti, O kazalištu i O poljskoj književnosti. Nakon predstavljanja Izabranih djela pristupilo se dodjeli priznanja koja nose Benešićevo ime. Vlasta Markasović dobitnica je Nagrade Julija Benešića za 2026. za knjigu Krug perom: kritike i ogledi (DHK Osijek, 2025), a Matija Štahan i Božica Zoko laureati su istoimene Povelje uspješnosti – Štahan za knjigu Uskrsnuće autora (Mala knjižnica DHK, 2025), a Božica Zoko za niz književnih kritika objavljenih između dvaju Susreta u Đakovu. Obrazloženja je uime prosudbenog povjerenstva Susreta iznio profesor emeritus Goran Rem.

Drugi dan manifestacije započeo je predstavljanjem Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XXVIII. Do sada je objavljen 28 puta, dakle, ostvario je kontinuitet izlaženja, što je zapravo rijetkost za slične hrvatske književne manifestacije. Urednici su tijekom godina bili Stanislav Marijanović, Miro Šola, Julijana Matanović, Darija Žilić, Ivan Trojan, Goran Rem, Robert Francem i Mirko Ćurić, koji je uredio i ovogodišnje izdanje. Zbornik donosi radove s prošlogodišnjeg okruglog stola Književna kritika i umjetna inteligencija (Sven Kezele, Darija Žilić, Igor Gajin, Srećko Marijanović, Nevena Baštovanić i Paula Rem), podsjećanje na okrugli stol iz 2006. na temu Književna kritika i književne nagrade, te niz književnih kritika Mate Nedića, Božice Zoko, Darije Mataić Agičić, Đure Vidmarovića, Blaženke Brlošić i Vlaste Markasović.

Završnica je pripala predstavljanju knjiga Traganje za samim sobom (Fraktura, 2025) Božidara Brezinščaka Bagole i Nova čitanja tradicije: književne rasprave i eseji (Alfa, 2025) Božidara Petrača. Knjiga Traganje za samim sobom govori o sudbini mladog intelektualca, sjemeništarca kojeg su dvanaest sati prije zaređenja otjerali s bogoslovije, a Nova čitanja tradicije ukazuju još jednom na širinu i dubinu autorova poznavanja hrvatske književnosti, te čitateljima pružaju mogućnost novoga, ili drukčijega, sagledavanja i vrednovanja djela velikana hrvatske književnosti.