Hrvatska proizvodi manje hrane nego kada je ušla u EU

Europljani ovise o američkoj prisutnosti na Starom kontinentu, konstatirao je Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova, u predavanju Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu koje je 26. svibnja organizirao Odjel za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske.

Određena financijska ovisnost Europe o Americi postoji još od Prvog svjetskog rata jer, iako su Amerikanci do 1917. bili de facto neutralni, davali su velike zajmove saveznicima za vođenje rata. Tako nastaje jedna ovisnost. Sami su u rat ušli kako bi naplatili te zajmove, ali i iz strateških razloga; da spriječe nastanak regionalnih hegemona na području Euroazije koja je područje s najviše svjetskih resursa. Da nije riječ o nekoj nepotvrđenoj teoriji zavjere, upozorava Kovač, pokazuje jedan od dokumenata američkog kongresa (točnije tijela koje se zove Congressional Research Service) koji se temelji na strateškoj misli Amerike formiranoj početkom 20. stoljeća. Prema tom dokumentu, ako postoje hegemoni u Europi, kao što je bila Njemačka, ili u Aziji kao što je bio Japan, američki teritorij potencijalno je ugrožen, obrazložio je Kovač geopolitičke konstelacije u 20. stoljeću, a koje se reflektiraju i na aktualne odnose Amerike s ostatkom svijeta.

„Nakon Drugog svjetskog rata Amerikanci su uz Sovjetski Savez neprikosnoveni vladari; svijet je bipolaran. Gotovo 50 % svjetske proizvodnje u tom trenutku je u SAD-u. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, u skoroj budućnosti Kina će predstavljati 45 % svjetske ekonomije. Primjera radi, ona je gospodarski ušla na područje Južne Amerike čijim je zemljama prvi ekonomski partner, ispred SAD-a. Amerikanci čine sve da spriječe Kinu da postane to što već dobrano jest.“

Što se Europe tiče, iako ona deklarativno danas želi biti energetski i obrambeno samostalna, Kovač smatra da u to zapravo nije sigurna, stoga psihološki ovisi o Amerikancima i nespremna je ići korak dalje. „Međusobno nepovjerenje koje postoji među europskim državama čini ih ovisnima o američkoj prisutnosti. I Hrvatska je ušla u NATO zbog američkog jamca, ne nekog europskog“, smatra Kovač. Kakav u tom slučaju treba biti stav Hrvatske koja se strateški nalazi između srednje i jugoistočne Europe ili Balkana koji nije integriran u Europu? „Hrvatska mora biti vitalna, mora raditi na sebi, ponajprije na demografiji, zatim na razvoju poljoprivrede jer prema recentnom i vrlo alarmantnom izvješću HUP-a proizvodimo manje nego kad smo ušli u Europsku uniju“, napominje Kovač.

Kada je riječ o energetskoj samodostatnosti Hrvatska je sada na 45 %, ali ima mogućnosti biti mnogo uspješnija. U tom smislu, Kovač predlaže osnivanje tijela sastavljenog od neovisnih stručnjaka koje će pratiti u kolikoj se mjeri provode reforme koje su nužne i prema tome na redovitoj bazi podnositi izvješće Hrvatskom saboru. Samo se tako može spriječiti ovisnost uspješnosti reformi i gospodarskog napretka Hrvatske o političkim promjenama svakih nekoliko godina.