Domovinski rat kao temelj budućnosti

Imotski je bio domaćin međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije koji je okupio povjesničare, vojne stručnjake, znanstvenike, branitelje i predstavnike državnih institucija. Tijekom trodnevnog programa raspravljalo se o ulozi Imotske krajine u obrani Hrvatske, očuvanju povijesne istine o Domovinskom ratu te o suvremenim sigurnosnim izazovima s kojima se suočava hrvatsko društvo.

Jedna od središnjih tema bila je uloga Imotske krajine u obrani Hrvatske / Izvor MORH

Skup su organizirali Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ i Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ u suradnji s brojnim hrvatskim i međunarodnim akademskim partnerima. Program je započeo odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen-obilježja Topana iznad Modrog jezera, čime je simbolično povezana kultura sjećanja sa znanstvenim promišljanjem hrvatske novije povijesti.

Na svečanom otvaranju skupa sudjelovali su predstavnici vojnih, akademskih i političkih institucija, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Ivica Lučić, rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora Josip Faričić, gradonačelnik Imotskog Luka Kolovrat, umirovljeni general zbora i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Mirko Šundov, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader. Zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta general-bojnik Slaven Zdilar istaknuo je važnost znanstvenog i odgovornog pristupa proučavanju Domovinskog rata, dok su ostali govornici naglasili da je očuvanje istine o ratu trajna obveza hrvatskog društva te temelj poštovanja prema hrvatskim braniteljima i budućim naraštajima.

Jedna od središnjih tema bila je uloga Imotske krajine u obrani Hrvatske. Sudionici su podsjetili na doprinos 3. imotske bojne, 115. brigade Hrvatske vojske, Imotskih sokolova i brojnih branitelja koji su sudjelovali na gotovo svim bojištima Domovinskog rata. Posebno su analizirane obrana Zadra, djelovanje imotskih postrojbi na Južnom bojištu te njihova uloga u obrani Dubrovnika i doline Neretve. Predstavljene su i vojno-geografske analize koje su pokazale koliko su reljef, prometni pravci i geografski položaj utjecali na uspješnost vojnih operacija.

Značajan dio programa bio je posvećen političkim i vojnim procesima koji su prethodili ratu. Raspravljalo se o raspadu Jugoslavije, stvaranju hrvatskih demokratskih institucija, referendumu o neovisnosti te razvoju hrvatskih oružanih snaga. Sudionici su analizirali i međunarodni položaj Hrvatske tijekom rata, djelovanje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda te okolnosti koje su dovele do oslobodilačkih operacija Bljesak i Oluja.

Posebnu pozornost izazvala su izlaganja koja su povezivala iskustva Domovinskog rata sa suvremenim sigurnosnim izazovima. Stručnjaci su upozorili da se današnji sukobi ne vode samo na bojištima, nego i u informacijskom prostoru. Raspravljalo se o dezinformacijama, informacijskim operacijama, društvenim mrežama i kognitivnom ratovanju kao novim oblicima sigurnosnih prijetnji. Naglašeno je da su medijska pismenost, kritičko mišljenje i razvoj sigurnosne kulture ključni za otpornost društva u digitalnom dobu.

Predstavljena su i sociološka istraživanja o stavovima mladih prema nacionalnom identitetu, sigurnosti i obrani države. Zaključeno je da generacije koje nisu izravno iskusile Domovinski rat odrastaju u bitno drukčijem informacijskom okruženju te da je potrebno pronaći nove načine prenošenja povijesnog iskustva i razvijanja društvene odgovornosti. Posebnu znanstvenu težinu imale su analize rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku, razvoja umjetne inteligencije, autonomnih sustava i kibernetičkih prijetnji. Sudionici su zaključili kako iskustva Domovinskog rata i dalje imaju važnu vrijednost za razumijevanje suvremenih sigurnosnih procesa.

Velik interes izazvala su i izlaganja posvećena hrvatskim braniteljima. Predstavljeni su prvi rezultati projekta Iz rata u mir – CRO VETERANS koji istražuje prilagodbu branitelja poslijeratnom životu. Istaknuto je da posljedice rata i dalje utječu na živote branitelja, njihovih obitelji i lokalnih zajednica te da su kultura sjećanja i očuvanje identiteta važni elementi društvenog oporavka.

U završnom dijelu skupa otvorena su pitanja demografskih i razvojnih izazova Imotske krajine. Analize su upozorile na iseljavanje i starenje stanovništva, ali su istaknuti i pozitivni pomaci u području turizma, infrastrukture i korištenja europskih fondova. Sudionici su zaključili da su demografska revitalizacija, gospodarski razvoj i društvena kohezija ključni za dugoročnu održivost i sigurnost lokalne zajednice.

Zaključna poruka skupa bila je da proučavanje Domovinskog rata nije samo pitanje prošlosti nego i budućnosti. Istina o ratu, naglasili su sudionici, ne čuva se isključivo komemoracijama, nego obrazovanjem mladih, njegovanjem kulture sjećanja i sustavnim prijenosom znanja. Ako je Domovinski rat bio obrana teritorija, današnji je izazov očuvanje povijesne istine, društvenog povjerenja i nacionalne otpornosti.