Znanstvenik ispred svoga vremena

Stjepan Mohorovičić, hrvatski matematičar, fizičar, geofizičar i astronom, zagrebački profesor i jedan od najzanimljivijih hrvatskih znanstvenika, slabo je poznat u Hrvatskoj. Objavio je 89 znanstvenih radova. Doživio je priznanje u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, dok u domovini nije stekao primjerenu afirmaciju. Njegov doprinos danas doživljava posebnu pažnju s obzirom na razvoj kvantne fizike. Rad u kojem teorijski predviđa vezano stanje elektrona i pozitrona, koje je on nazvao elektrum (danas pozitronij), navodi se kao pionirski rad iz tog područja. Mohorovičićevo predviđanje doživjelo je eksperimentalnu potvrdu tek 1951. u radu Martina Deutscha. Mohorovičić je svojim radom postavio uvjerljive dokaze i temelje relativističkoj kvantnoj fizici.

Stjepan Mohorovičić (1890-1980)

Teorijski fizičar Miroslav Dorešić u predavanju Mohorovičićev elektrum i kritika Michelson–Morleyjeva eksperimenta govorio je vrlo iscrpno o Mohorovičićevu najznačajnijem radu. U Mohorovičićevu se radu susreću dvije velike teme moderne fizike. Prva je pitanje pozitronija, vezanog stanja elektrona i pozitrona, iz 1934. Druga je njegovo kritičko promišljanje Michelson–Morleyjeva pokusa i monopolne interpretacije unutar Einsteinove teorije relativnosti. Godine 1934. Mohorovičić objavljuje rad u časopisu Astronomische Nachrichten u kojem razmatra mogućnost postojanja vezanog sustava elektrona i pozitrona, nazvavši ga elektrum. Danas znamo da taj sustav, pozitronij, nije tek kuriozitet kvantne teorije, nego jedan od najpreciznijih laboratorija kvantne elektrodinamike.

Dubravko Klabučar, redoviti profesor s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nastupio je s temom Leptoniji i kvarkoniji su srodnici pozitronija. Stjepan Mohorovičić još je 1934. predvidio elektrum, tj. pozitronij, kao vezano stanje elektrona e– i pozitrona e+, tj. antielektrona. To je najstariji i najbolje proučen primjer leptonija. Analogno se kvarkoniji (otkrivani od 1974) sastoje od teškog kvarka (c, b ili t) i njemu odgovarajućeg antikvarka.

Akademik Mirko Orlić, profesor emeritus Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član Razreda za prirodne znanosti HAZU, i Tihomir Vukelja, izvanredni profesor sa Zavoda za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naslovili su svoj prilog Prikaz života i znanstvenog rada Stjepana Mohorovičića. Spomenuti su Mohorovičićevi važni doprinosi kao što je razvoj metode za određivanje položaja hipocentra potresa i analiza unutrašnjosti Zemlje čime je Mohorovičić nastavio rad svog poznatog oca Andrije. Formulirao je zakon planetarnih udaljenosti. Bavio se i meteorološkim istraživanjima i pilot-balonskim mjerenjima, zbog čega se autora smatra pionirom aerologije i zrakoplovne meteorologije u Hrvatskoj.

Liječnik i povjesničar znanosti Goran Ivanišević i Tatjana Kren iz Zvjezdarnice Zagreb, koja je i članica uredništva časopisa Prirodoslovlje, nastupili su s temom Hrvatski velikan Stjepan Mohorovičić. Ivanišević posjeduje Zbirku prof. dr. Stjepan Mohorovičić u kojoj se nalaze članci, bibliografije, separati objavljenih članaka, astronomski radovi, popis pribora i optičkih instrumenata, popis knjiga, crteži, dijapozitivi i drugo. Tatjana Kren osvrnula se na malo poznatu suradnju Mohorovičića s Otonom Kučerom, utemeljiteljem zagrebačke Zvjezdarnice. Mohorovičić se bavio i astronomskim temama, pisao je o građi Mjeseca. Zalagao se za gradnju sveučilišne zvjezdarnice.

Branko Hanžek, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u miru, sa Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Odsjeka za prirodne znanosti HAZU, sudjelovao je na okruglome stolu s predavanjem Stjepan Mohorovičić i Franjo Ivan Havliček i u optici. Vidjeli smo nacrte i slike njegovih optičkih instrumenata (Mohorovičić je u tvornici Optika radio od 1949. do 1953. godine) poput mikroskopa, luminoskopa, astronomskih instrumenata u njegovoj kozmičkoj postaji, peterostrane prizme, steneo kamere i dr.

Darko Žubrinić, profesor matematike u miru s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, održao je predavanje Stjepan Mohorovičić o Nikoli Tesli. Mohorovičić je pratio i poznavao rad Nikole Tesle. Od 1932. do 1936. objavio je tri malo poznata članka posvećena Tesli i visoko je cijenio njegova postignuća.

Danas iznenađuje kako Mohorovičić nije bio prepoznat u našoj akademskoj zajednici. Mohorovičić je bio ispred svoga vremena, zbog čega kod nas nije bio prepoznat ni prihvaćen. Razlog bi mogla biti i njegova sklonost profesionalnim kontroverzijama, pa i osobnim sukobima. Zadaća okrugloga stola održanog u Matici hrvatskoj bila je progovoriti o propustima u odnosu prema hrvatskim prirodoslovcima i pokušati ih ispraviti.