Treća moderna objavljena u Sisku

Od 5. do 7. lipnja u Sisku su održani jubilarni 30. Kvirinovi poetski susreti. Na svečanom otvaranju u novouređenom Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije, nakon pozdravnih govora uvaženih gostiju, ovogodišnjim laureatima uručene su nagrade. Božica Jelušić dobitnica je Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu, dok je Andrej Kozina dobitnik Malog Kvirina, nagrade za najbolju knjigu poezije autora do 35 godina starosti. Đurđici Vuković – dugogodišnjoj predsjednici Ogranka Matice hrvatske u Sisku, pjesnikinji i kulturnoj djelatnici, ujedno i osnivačici Kvirinovih poetskih susreta, koja je za festival vezana od samih njegovih početaka – uručena je Nagrada grada Siska za životno djelo i sveukupan doprinos hrvatskoj kulturi. Žiri za dodjelu Plakete sv. Kvirina činili su akademik Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović i Đurđica Vuković, dok su u žiriju za Malog Kvirina bili Đurđica Vuković, Darija Žilić i Tin Lemac. Svečano otvaranje obogatile su vrsne interpretacije poezije laureata, koje su pripremili i izveli učenici sisačke Srednje škole Viktorovac, te nastup učenika Glazbene škole Frana Lhotke iz Siska.

Ovogodišnji laureati sa sudionicima 30. Kvirinovih poetskih susreta

Pjesnici trebaju njegovati konkurenciju u vrsnoći

Božica Jelušić – naša kanonska pjesnikinja i književnica s više od sedamdeset objavljenih knjiga, pjesnički istaknuta kako u slobodnom tako i u vezanom stihu – publici je prikazala kratki film Na granici svjetova, koji sabire 55 godina njezina literarnog, likovnog i ekološkog djelovanja. Istaknuto mjesto u filmu pripada prirodi i pjesnikinjinu prirodom okruženu domu južno od Đurđevca, dvoru Barnagoru (od mađ. Barna – smeđ, dvor nad smeđim potokom). Pjesnikinja je svesrdno zahvalila na nagradi i ustvrdila da su nagrade relevantne, ali istovremeno i sporedne, jer pjesnici, namjesto pizme, trebaju stvarati snažnu i inteligentnu atmosferu natjecanja u dobru, njegovati konkurenciju u vrsnoći, čitati jedni druge i pronalaziti međusobnu bliskost. Svoj govor zahvale zaključila je spomenom Miroslava Krleže, koji kaže da je književniku pero jedina lanča (koplje). Pero je, dakle, jedino oruđe i oružje književnika, koje treba usmjeriti u pravi cilj i – pogoditi.

Predstavljen je i novi broj časopisa Riječi

Nagrađena zbirka Andreja Kozine
Izd. Despot infinitus, Zagreb, 2025.

Mali Kvirin pripao je Andreju Kozini za zbirku Golovanje hladnog sunca, kojom je ovaj mladi i svestrani autor debitirao na književnoj sceni. U nadahnutom govoru zahvale, laureat je najavio dolazak nove poetike u suvremenu pjesništvu, poetike koja prepoznaje duh vremena i upravo se formira, oslovivši je terminom treća moderna, a svoj govor – čiji su programatski značaj prepoznali sudionici festivala – deklarativno je zaključio sljedećim riječima: „Termin treća moderna porodio se nakon Književnog petka 17. travnja 2026. u Bacchus jazz baru i nastavio se razvijati kroz izmjenu misli između Svena Kezelea i moje malenkosti. Ova nagrada nije samo priznanje jednom rukopisu, nego potvrda da dolazi – Svemir. Mi smo treći modernisti, koji se ne boje ni ljepote, ni težine i veličine, ni kulture, filozofske refleksije i kvalitete. Hvala Malom Kvirinu što je prepoznao taj zvuk i stao uz treću modernu u trenutku kada ona zasjeda samim vrhom našeg literarnog Svemira. Slava umjetnosti!“

Istaknuto mjesto jubilarnih 30. susreta pripalo je predavanju akademika Igora Mikecina, naslovljenom Drevni prijepor filozofije i pjesništva. Govoreći o starodrevnom sporu uslijed kojeg započinje udaljavanje filozofije i pjesništva (najprije otkrićem dijalektike u Platona, a potom i začetkom znanstvene filozofije u Aristotela), Mikecin je obrazložio da su se u ranogrčkom mišljenju nalazili u najužoj svezi: sadržaj im bijaše isti, ali drugačiji način njegova prikazivanja. Istinsko pjesničko umijeće i skladanje sadrži žudnju prožetu umom, dok pjesnik pušta govor da zbori kroz njega i njime se posluži. Iako je govorna umjetnost, pjesništvo nije puko ovladavanje govorom kao sredstvom upotrebe, već kazivanje onoga dosad neslućenog, za što je potrebno razvijati sluh i vježbati živ govor. Istinska filozofija i istinsko pjesništvo kazuju isto – ono biti sámo i ono mudro. Zato je danas – u vremenu prevlasti znanstvenoga mišljenja – kada se nema sluha za „umno zborenje pojavnoga kao pojave onoga nepojavnog“ – nužna nova blizina i upućenost pjesništva i filozofije jedno na drugo.

Novi duh vremena u časopisu Riječi

Pojedini sudionici posjetili su grob Josipa Severa u Komarevu i njegovu rodnu kuću u Blinjskom Kutu. Upravo se u Severovu stvaralaštvu – i to u razlici između njegovih dviju zbirki, Diktatora (1969) i Anarhokora (1977) – zrcali ključni poetski preobražaj druge polovice dvadesetog stoljeća – kraj modernizma i početak post­modernizma u hrvatskoj književnosti – pa je i treća moderna vezana za ovoga kanonskog pjesnika: ona nastavlja tamo gdje je on stao, na mjestu postmodernoga zaokreta, a usko je vezana uz Društvo hrvatskih književnika i Maticu hrvatsku te njihove članove i ogranke. Nju definira i sprega filozofije i pjesništva, a u tome duhu protekli su i jubilarni Kvirinovi susreti. Naime, novi dvobroj časopisa Riječi – časopisa za književnost, kulturu i znanost Sisačkog ogranka Matice hrvatske kojim trenutno predsjeda Tomislav Škrbić – predstavljen je u okviru festivala te sadrži bogat filozofijski prilog koji tematizira pojedine filozofijske teme (u tekstovima Žarka Paića i Jana Defrančeskija) ili odnos filozofije i pjesništva (u tekstovima Damira Barbarića i Marina Kosa), pa časopis Riječi – karakterističan po svojoj veličini i likovnoj opremi – očituje novi duh vremena.

Festival su obilježila pjesnička čitanja u koja su, uz službene sudionike programa i već renomirane pjesnike – poput Davora Šalata, Lane Derkač, Siniše Matasovića i slovenskog pjesnika Brane Senegačnika – bili uključeni i mladi pjesnici te šira sisačka pjesnička i kulturna scena. U sklopu programa festivala posjećen je i najmoderniji i tehnološki najnapredniji planetarij u Hrvatskoj – Munjara, dok se pri plovidbi Kupom brodom Juran i Sofija dospjelo do sisačkoga Staroga grada koji se trenutno obnavlja.

Susreti su protekli u kvalitetnoj razmjeni poezije i mišljenja među sudionicima, pri čemu su mladi surađivali sa starima i od njih učili, a stari se radovali mladosti koja u tome dijalogu stasa, dok se aktivno promišljaju prošla, sadašnja i buduća pitanja književnosti, filozofije i kulture. Jubilarne 30. Kvirinove susrete – jednu od vodećih hrvatskih suvremenih pjesničkih manifestacija – organizirao je Ogranak Matice hrvatske u Sisku, a pokrovitelj manifestacije bio je Hrvatski sabor.