Temelj za razvoj kulturnih ruta

Kulturne rute Vijeća Europe jedan je od najinovativnijih programa za promicanje kulturnog turizma i održivog razvoja. Pokrenut je 1987, a Hrvatska je članica od 2016, zastupljena s dvadeset certificiranih kulturnih ruta koje njome prolaze. U Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen je stručni dokument mapiranja kulturnih ruta Vijeća Europe za Hrvatsku, koji je objavio Europski institut za kulturne rute Vijeća Europe u suradnji s hrvatskim Ministarstvom kulture i medija. Od 43 države članice koje sudjeluju u kulturnim rutama dosad je samo njih osam izradilo ovakav nacionalni dokument, istaknula je prigodom predstavljanja ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Program provodi načela brojnih međunarodnih konvencija, među kojima je i Faro konvencija, s kojom dijeli temeljnu ideju da kulturna baština nije samo skup spomenika i lokaliteta, nego zajednički društveni resurs koji stvaraju, čuvaju i koriste ljudi i zajednice. Hrvatska aktivno sudjeluje u 20 certificiranih kulturnih ruta. Kroz njihovo umrežavanje s partnerima diljem Europe povezani su gradovi, institucije, muzeji i turističke zajednice. Tako je, primjerice, Petrinja zahvaljujući svojoj lončarskoj tradiciji povezana s poznatim centrima keramike – Faenzom u Italiji i Aveirom u Portugalu.

Jedna od najstarijih i najrasprostranjenijih ruta, Staza željeznog doba Podunavlja, jedina je kojoj je sjedište u Hrvatskoj, u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Ona povezuje krajolike i bogato materijalno i nematerijalno nasljeđe željeznog doba duž Podunavlja, odnosno baštinu iz razdoblja između 9. i kraja 1. stoljeća prije Krista. Poseban je naglasak na željeznodobnim krajolicima koji su dio zajedničke europske baštine kojoj i hrvatska nalazišta daju velik doprinos, poput onog u Kaptolu. Riječ je o manifestaciji Halštatski dani u Kaptolu koja se održava svakog lipnja već sedam godina i dobar je primjer kako lokalna zajednica (Općina Kaptol, TZ Zlatni Papuk, TZ Požeško-slavonske županije s lokalnim proizvođačima i ugostiteljima) uz potporu struke, svoje arheološko nasljeđe pretvara u prepoznatljiv kulturni i turistički sadržaj.

„Biti certificirana kulturna ruta Vijeća Europe nije tek počasni naziv, to je europska oznaka izvrsnosti i jamstvo kvalitete koje prepoznaju posjetitelji, turistički djelatnici i javne vlasti diljem Europe“, naglašava predstavnica Staze željeznog doba Podunavlja i kustosica Arheološkog muzeja u Zagrebu Marta Rakvin. Ruta treba prezentirati zajedničke vrijednosti za najmanje tri države, ilustrirati europsko pamćenje, povijest i baštinu, pridonijeti tumačenju raznolikosti današnje Europe. Posebno je popularna rekonstrukcija željeznodobnih jelovnika prema arheološki potvrđenim namirnicama. „Razvili smo arheološke staze u mikroregijama i doživljajne sadržaje: izložbe, dane otvorene arheologije, festivale, vođene ture, gastroturizam i autohtone proizvode“, ističe Marta Rakvin. Važan su segment funkcioniranja ruta znanost i obrazovanje. Tako su organizirane znanstvene konferencije u Veszpremu, Ljubljani i Kaptolu kao i dva projekta za učenike ArheoGim i Klinci željeznog doba.

Staza željeznog doba Podunavlja dokaz je da nasljeđe staro više od dvije tisuće godina može povezivati ljude onkraj granica, kultura i generacija i da Hrvatska u tome ima zapaženo mjesto.

Hrvatska predstavnica u programu mapiranja kulturnih ruta i voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija Tatjana Horvatić naglasila je kako je program utemeljen na promicanju ljudskih prava, demokracije i kulturne raznolikosti, promicanju razumijevanja europske baštine i interkulturnog dijaloga, provođenja kulturnog turizma i održivog razvoja te poticanja ekonomskog razvoja. Od 1987. do danas certificirane su 52 kulturne rute, među ostalim Hodočasnički putovi Santiago de Compostela, Vikinška ruta, Fenička ruta, Maslinska ruta, Europska ruta židovskog nasljeđa, Europska ruta impresionizma, Europska ruta industrijskog nasljeđa, Le Corbusierove destinacije, Ruta ženskih pisaca, Europska ruta povijesnih ljekarni… Posebno važnim Tatjana Horvatić drži uključivanje manje poznatih turističkih područja. Navodi podjelu ruta na tematske cjeline: religijsko nasljeđe, rani Europljani, krajolik i obrtništvo, povijest i civilizacija, umjetnost i arhitektura.

Neovisna stručnjakinja za kulturne rute i europske makroregionalne strategije Vlasta Klarić posebno ističe inovativnost u pristupu. Kulturnim rutama otvara se prostor za interpretacijske vještine. Heritološki pristup kulturnim rutama, perspektiva posjetitelja, integracija baštine, zajednice i održivosti samo su dio tih inovativnih pristupa. Klarić navodi najbolje prakse hrvatskih kulturnih ruta čija je uloga da preoblikuju turistički krajolik: Ruta Feničana, Europska ruta keramike, Staza željeznog doba Podunavlja, Ruta bajki, interpretacija, infrastruktura i promocija povijesnih termi, regeneracija pisma i baštine, Camino Hrvatska, Ruta sv. Martina.

„Razvoj infrastrukture koji se odnosi na interpretaciju, kao i prisutnost kulturnih ruta na nekoj zajedničkoj platformi te uključenost u zajednicu su nužnosti koje svaku kulturnu rutu čine živom“, zaključila je Vlasta Klarić. Za budućnost su najvažniji razvoj i promocija ruta, projekti očuvanja baštine, kulturni događaji i festivali, obrazovni i interpretativni programi. Sljedeće godine obilježavamo 40. godišnjicu programa Kulturne rute Vijeća Europe, što je dobra prigoda da Hrvatska dodatno afirmira svoju ulogu u ovom uglednom europskom programu.