Sa studentskih polica

Katarina Zorić, studentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

C. S. Lewis, Pisma starijeg đavla mlađem — Pisma starijeg đavla mlađem jedno je od Lewisovih najpoznatijih djela. Napisano u obliku epistolarnog romana, djelo je svojevrsno zadiranje u osobni odnos dvaju đavola kroz njihovu korespondenciju, pisma koja svojem „nećaku“ Wormwoodu piše njegov „stric“ Screwtape, kojima daje odgovore, iznosi svoje kritike i komentare na dosadašnji napredak svojeg nećaka i učenika. Mlađi uči i dobiva upute kako zavesti čovjeka i udaljiti ga od Boga. Ovakav neobičan pristup omogućuje autoru da iz drugačije perspektive prikaže ljudske slabosti, moralne dileme i duhovne izazove.

Izd. Verbum, Split / Prev. Ivan Šešo

Lewis duhovitim, ironičnim i inteligentnim stilom pokazuje kako se ljudi često ne udaljavaju od dobra velikim grijesima, nego sitnim svakodnevnim pogreškama, sebičnošću, ponosom i ravnodušnošću. Knjiga nije klasično moraliziranje, nego kroz vrlo jedinstven humor i satiru otkriva ljudsku prirodu. C. S. Lewis svojom je metodom i emocijama, koje pobuđuje u čitateljima, na poseban način stvorio djelo koje se može smatrati jedinstvenim. Jezik je razumljiv, a teme su i danas aktualne unatoč tome što je knjiga prvi put objavljena 1942. –  na đavolsko zavođenje uvijek iznova treba upozoravati jer to iskušenje čovjeka ne prestaje. Vrijedna je ovo knjiga koja može privući i vjernike i nevjernike jer govori o univerzalnim pitanjima izbora između dobra i zla.

Lazar Hellenbach, Otok Mellonta — Pustolovan i fantastičan, ovaj neobičan, danas gotovo nepoznat utopijski roman, koji je 1883. u Beču na njemačkom jeziku objavio Lazar von Hellenbach, a u izdanju Matice hrvatske objavljen je ove godine u prijevodu Borisa Kožnjaka, vodi čitatelja na udaljeni otok na kojem skupina ljudi pokušava ostvariti ono o čemu mnogi samo sanjaju – stvoriti pravedno i skladno društvo.

Izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2026. / Prev. Boris Kožnjak

Radnja prati Alexandera, brodolomca koji nakon dolaska na Mellontu upoznaje stanovnike otoka i njihov način života. Za razliku od svijeta iz kojeg dolazi, na otoku vladaju drukčije vrijednosti, a naglasak je stavljen na zajedništvo, jednakost i međusobno poštovanje. Otok Mellonta postaje simbol boljeg svijeta i nade da su promjene moguće. Djelo ipak nije samo pustolovna fantastika, nego na maštovit način povezuje zabavu i filozofska pitanja. Kroz priču se postavljaju pitanja čitatelju poput: Što je ljudima u životu zaista važno? Može li zajednica opstati bez sukoba i pohlepe? Jesu li napredak i bogatstvo uvijek znak boljeg života? Kraj romana budi iz sna i otkriva nove i teške istine, ali upravo ta saznanja nose ljubav prema istini i blagostanje iz toga.

Radnja je zanimljiva, a istovremeno ostavlja prostor za vlastito tumačenje događaja i poruka. Hellenbach iznosi intrigantna razmišljanja, a ova knjiga nudi poseban prostor u kojemu dijalog prosperira.