Obrana Sigeta kao uvod u proslavu Dana državnosti

U godini u kojoj obilježavamo 460. obljetnicu smrti Nikole IV. Šubića Zrinskoga Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici organizirao je predavanje na temu Rekonstrukcija opsade Sigeta 1566. kroz prizmu pisanih vrela. Predavanje je održano 27. svibnja u Hotelu Central, a gost predavač bio je Hrvoje Kekez sa Sveučilišnog odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Kekez je predavanje temeljio na povijesnim izvorima o Sigetskoj bitci: spisu Ferenca Črnka, Podsjedanje i osvojenje Sigeta (1566. ili 1567); izvještaju španjolskog veleposlanika Mos de Chantona (22. rujna 1566.); fermanu sultana Selima II. gradu Dubrovniku u jesen 1566. i kronici Ibrahima Alajbegovića Pečevije Historija 1520–1576. Zanimljivo je obradio onodobne političke odnose između Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije te osmanske ratne planove do početka opsade Sigeta. Kartografskim prikazom prezentirao je tijek opsade Sigeta, njegov pad i značenje Sigetske bitke za daljnji tijek osmansko-habsburških odnosa.

Središnji lik obrane Sigeta bio je Nikola Šubić Zrinski. Svojom junačkom smrću Zrinski je izazvao divljenje cijele Europe, a poznati francuski kardinal Richelieu zapisao je: „Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu.“

Mnoge situacije tijekom Sigetske bitke asocirale su na događanja iz novije hrvatske povijesti i Domovinskog rata, poentirala je predsjednica OMH u Hrvatskoj Kostajnici Marija Krupić i poručila da iz povijesti treba učiti.