KNJIŽEVNOST IZDVAJA

CHAPLINOVA AUTOBIOGRAFIJA

U izdanju nakladnika Hena com u svibnju je tiskana knjiga Moja autobiografija slavnog američkog glumca Charlieja Chaplina (1889–1977). U ovoj opsežnoj knjizi od 528 stranica glumac vrlo intimno govori o teškom djetinjstvu i obiteljskim traumama, ali i o ljubavi prema pozornici koja mu je postala sve – najprije utočište, a kasnije sudbina.

Izd. Hena com, Zagreb,
2026. / prev Mirna Čubranić

No Chaplinova je autobiografija mnogo više od životne priče jednog umjetnika – ona je s jedne strane autentična kronika nastanka moderne kinematografije, a s druge snažan podsjetnik i upozorenje na cijenu slobode mišljenja i umjetničke neovisnosti, koju je Chaplin platio 1952. kad se s londonske premijere filma Svjetla pozornice više nije mogao vratiti u SAD. Do kraja života živjet će i raditi u Švicarskoj, a u Ameriku će se vratiti samo jednom, kako bi 1972. primio nagradu Oscar za životno djelo.

PROJEKT OČUVANJA GROBNIČKE ČAKAVŠTINE

Frankopanski kaštel grada Grobnika / Izvor TZ općine Čavle

U sklopu projekta zaštite grobničke čakavštine kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, u frankopanskom kaštelu na Grobniku od 22. do 24. svibnja održana je Radionica kreativnog pisanja s ciljem očuvanja grobničkog govora. Polaznici ove radionice pisali su priče tematski vezane za grobnički kraj, za autentičan način života tog područja te povijest obilježenu plemićkom obitelji Frankopan. U pričama su se, osim standardnim književnim jezikom, služili i grobničkim narječjem uz pomoć izvornih govornika. Radionica je organizirana u suradnji Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, Ministarstva kulture i medija te općine Čavle.

IZLOŽBA ZEMLJA ZABRANE I PROGRAM KINOCENZURA U KIC-u

Tijekom travnja u zagrebačkom KIC-u održan je program Kinocenzura u sklopu izložbe Zemlja zabrane (Galerija Forum) koja je kroz dijalog povijesnih i suvremenih radova propitivala političke pritiske, zabrane i mehanizme cenzure u umjetnosti od 1930-ih do danas.

U okviru ovog programa u Surogatkinu KIC-a prikazano je sedam filmova zabranjenih „zbog odvažnog, beskompromisnog pogleda na društvenu zbilju i ironijskog zadiranja u političke dogme“. Program je uključivao filmove nastale u tradiciji „crnog vala“ i eksperimentalnog filma, koji su, poput radova grupe Zemlja, odbijali prikazivati idealiziranu sliku stvarnosti.

Od prvog sudski zabranjenog filma Grad (psihološka drama Marka Babca, Kokana Rakonjca i Živojina Pavlovića iz 1963.) te crnovalnih klasika Rani radovi i Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji, preko provokativnih ostvarenja kratkoga metra Karpa Godine i Rajka Grlića do kontroverznog Plastičnog Isusa, ova djela obol su slobodi umjetničkog stvaranja i kritičkog mišljenja, kako je istaknuto u najavi programa.