IZDVAJANJE - LIKOVNA UMJETNOST

Na splitskoj kulturnoj mapi valja izdvojiti jednu dokumentarnu i dvije umjetničke izložbe koje se mogu razgledati tijekom lipnja i srpnja.

IZLOŽBA POVIJESNIH DOKUMENATA

U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu 5. svibnja otvorena je izložba povijesnih dokumenata o dr. Josipu Careviću (1883–1945). Riječ je o svećeniku i biskupu danas nepoznatome široj javnosti jer je sve do osamostaljenja Hrvatske bio prešućivan.

Dr. Josip Carević

Razlozi se mogu tražiti u kazivanjima prema kojima su Carevića oteli partizani te je stradao mučeničkom smrću 1945. godine. Ovaj svećenik i dubrovački biskup stekao je doktorat na Gregoriani te je u Rimu i zaređen u crkvi Santa Maria Maggiore. Djelovao je najviše u Splitu i Dubrovniku gdje se istaknuo u pastoralnom i kulturnom radu. O njegovu životu govore edukativni paneli u knjižnici. Izložba je otvorena do 30. lipnja.

VJEČNO SUNCE PODNEVA STIPE NOBILA

Veliki formati Nobilovih snažnih kolorističkih pejzaža uspješno su nadvladali arhitekturu stare gradske vijećnice. Štoviše, radovi su se skladno uklopili između monofora i trifore na prvom katu vijećnice. Kako stoji u najavi, izložba je slavljeničkog karaktera, „povodom 80. obljetnice autorova rođenja, ali i točno 50 godina nakon njegove povijesne samostalne izložbe u Galeriji Zagreb.“

Jedan od izloženih radova iz ciklusa Vječno sunce podneva / Snimio Goran Vranić

Iako slavljenička, izložba nije retrospektivnog karaktera i na njoj je moguće vidjeti Nobilove nove radove. Slike ostavljaju dojam kao da bujaju životom i lijepa su likovna uvertira u još jedno ljeto pred nama. Izložba je otvorena do 26. srpnja.

REPETICIJA I PONAVLJANJE JOSIPA RONČEVIĆA

Rončevićeva ulja izložena u Galeriji umjetnina apstraktnijeg su likovnog izraza i značenja koja nije jednostavno tumačiti. U pomoć pristiže naziv izložbe, Repeticija i ponavljanje, kao i prateći tekst kustosice Jelene Šimundić Bendić. Rončevićevi su radovi s jedne strane metaslikarski i postkonceptualni te istražuju elemente koji grade konstrukciju slike i koji joj daju, Benjaminovim rječnikom, auru. Gledajući radove, možemo zaključiti da se autor bavi pitanjem što sliku čini (umjetničkom) slikom. Rončevićev ciklus pokazuje koliko je nasljeđe konceptualnih likovnosti snažno i prisutno u hrvatskoj umjetnosti i tradicionalnim slikarskim tehnikama i danas. Repeticiju i ponavljanje moguće je pogledati do 4. srpnja.

Josip Rončević, Crtež s
fusnotama, 2024.

Zgodno je promatrati posljednje dvije izložbe istovremeno. Radi se o dvojici slikara s velikom generacijskom udaljenošću i različitim slikarskim stilom, ali unatoč različitostima, spaja ih paleta boja. Taj kolorizam evocira neka od velikih imena iz povijesti hrvatskog slikarstva, kao što su Antun Masle i Đuro Pulitika, o čijim je radovima tiskanima na poštanskim markama u Vijencu nedavno pisala Karla Despot. Naposljetku, hrvatska likovna umjetnost bogata je raznolikošću izraza. Pa ipak, bez velikih pretenzija i homogenizirajućih zaključaka moguće je uspostaviti blage i nenametljive kolorističke (ponekad i stilske) poveznice, koje se u toliko traženom našem izrazu ponavljaju u različitim razdobljima.