Prava i trajna umjetnička fokalna točka Mostara

„Stalni smo postav sanjali, a sada ga i ostvarili!“ rekao je to u govoru povodom otvaranja stalnoga postava Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru ravnatelj Marin Ivanović, na taj način najbolje potvrđujući da se snovi itekako ostvaruju.

Muzej moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru koji je nedavno proslavio petu obljetnicu svoga djelovanja, zamišljen je još 2015, odlukom tadašnjeg dekana i bivšega rektora Zorana Tomića, kao Galerija Filozofskog fakulteta. Službeno je osnovan 2020. kao Sveučilišna galerija, a već je nakon nekoliko godina prerastao svoj prvotni okvir. Godine 2023. preimenovan je u Muzej moderne umjetnosti, čime je potvrđena njegova ambicija da postane važna institucija suvremene umjetnosti u regiji.

Stalni postav Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru obuhvaća djela 147 umjetnika nastala od 1920-ih do danas / Snimio Kruno Hrkać

Otvaranje stalnoga postava Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, priređeno u sklopu Mostarskoga proljeća 2026. – XXVIII. Dana Matice hrvatske, zapravo je vrhunac uspješnog hoda ove umjetničke institucije u proteklih pet godina, a čini ga izbor od oko 550 umjetnina sakupljenih u tom razdoblju. Ravnatelj Marin Ivanović naglašava:

„Da vam približim taj broj – reći ću da nijedan drugi umjetnički muzej u Hrvatskoj koja nam je najreferentnija, nema prosječnu stopu sabiranja od 100 umjetnina godišnje, a mi je imamo! Dakle, zbirka je narasla brzo, a stvarala se dijelom od umjetnina sa Sveučilišnog likovnog simpozija koji postoji čak 12 godina, dijelom od donacija umjetnika i izložbi koje smo priređivali. Posebno mjesto u tom sabiranju ima gospodin Božo Biškupić, dugogodišnji ministar kulture RH, kolekcionar i promotor umjetnosti koji je najveći pojedinačni donator, a ujedno i spiritus movens koji je, svojom voljom, autoritetom i angažmanom, animirao šezdesetak hrvatskih umjetnika da nam doniraju svoja djela.“

Stalni postav obuhvaća 147 umjetnika i 174 njihova djela

U stalnom je postavu zastupljeno 147 pojedinih umjetnika s čak 174 umjetnička djela. Djela su nastajala od 1920-ih do danas, u medijima skulpture, slike, grafike, fotografije, umjetničkih objekata, a zastupljeni su i neki artefakti poput staklenih fotonegativa Mostara iz 19. stoljeća. Posebna vrijednost zbirke ogleda se i u njezinoj dostupnosti. Naime, dio umjetnina izložen je i u prostorima fakulteta, čime umjetnost postaje dio svakodnevnog akademskog života. Najveći dio fundusa čini zbirka slikarstva. Dovoljno je samo spomenuti velika imena likovne scene koja su našla svoje mjesto u ovoj zbirci, poput Biserke Baretić-Petlevski, Ivana Lackovića Croate, Josipa Škerlja, Muhameda Bajramovića, Koraljke Kovač, Stjepana Skoke, Dimitrija Popovića, Petra Perice Vidića, Ede Murtića, Josipa Botterija Dinija... i svima će biti jasno o kakvu je iznimnom umjetničkom bogatstvu riječ.

Ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Marin Ivanović / Snimio Luka Mjeda

„Važno je istaknuti i pojedine velike donatore; slikara Tihomira Lončara koji je donirao 14 djela iz razdoblja od 1984. do 2018, Ljiljanu Rajković koja je donirala sedam svojih slika, ali i profesore sa zagrebačke Akademije – Matka Vekića, Zoltana Novaka (donirao monumentalni triptih Murakamijev ekran, impozantnih dimenzija 250 x 600 centimetara koji je jedan od najreprezentativnijih eksponata cijele zbirke), Tomislava Buntaka i Ivicu Šiška, koji su darovali vrlo vrijedne slike za zbirku. Želim izdvojiti i naše umjetnike, profesore širokobriješke Akademije, Stjepana Skoku, Darka Dugandžića i Mladena Ivešića, koji su nesebično obogatili muzej svojim brojnim skulpturama, slikama i grafikama“, kaže ravnatelj Ivanović i naglašava da će se zbirka i dalje dopunjavati, samim time i stalni postav. 

Sudjelovanje na 60. Venecijanskom bijenalu

Prema Ivanovićevim riječima, muzej je u proteklih pet godina organizirao brojne izložbe, radio edukativne programe i simpozije, ali i sudjelovao na 60. Venecijanskom bijenalu, čime je hrvatskoj umjetničkoj sceni u Bosni i Hercegovini donio međunarodnu vidljivost i afirmaciju kakvu do sada nije imala.

„Za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ovaj postav ima i dublju simboličku težinu… Za Sveučilište u Mostaru, otvaranje stalnoga postava potvrđuje da kulturno i društveno poslanje institucije nije odvojeno od njezine obrazovne i znanstvene uloge, već joj je neodvojiv i ravnopravan dio. Štoviše, pripadnost Sveučilištu potiče nas na izvrsnost, a jedinstvena je pojava da su svi kustosi muzeja ujedno i suradnici u nastavi na Studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta, odnosno da su angažirani i u visokom obrazovanju, a sudjelovanjem i organiziranjem znanstvenih konferencija, dio su i znanstvenog djelovanja naše akademske zajednice“, kaže Ivanović.

Kustos Vladimir Filipović dodaje: „Poseban naglasak tijekom proteklih pet godina djelovanja muzeja stavljen je na rad s publikom, što potvrđuje i podatak o stotinama posjetitelja na manifestacijama poput Noći muzeja. Imamo vrhunska imena suvremene hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnosti. Stalni postav namijenjen je širokoj publici, od najmlađih do najstarijih, uz poseban naglasak na edukativne programe i uključivanje mladih. Ovaj postav nije samo zbirka djela nego prostor u kojem ostaju zabilježeni – vrijeme, ljudi i identitet.“

Samo ekipa koja je radila na ovom projektu zna koliko je iza njih rada i neprospavanih noći.

Ivanović je pojasnio: „Autori su postava kolege kustosi Vladimir Filipović, Dinko Baković, Toni Barać i moja malenkost, a željeli smo ga oblikovati tako da svjedoči o suvremenoj umjetnosti na ovim prostorima jer su u njemu zastupljena djela umjetnika iz cijele BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Time je Mostar dobio jedinstveno mjesto gdje je moguće pogledati, osjetiti i doživjeti ovaj umjetnički trenutak u prvoj četvrtini 21. stoljeća. Kolegama sam zahvalan na izvanrednim koncepcijskim doprinosima, marljivu fizičkom radu, uzajamnoj podršci i entuzijazmu. Ističem i kolegicu Marijanu Pažin Ivešić koja nam se odnedavno pridružila i koja je mnogo pomogla u ovom projektu te joj od srca zahvaljujem. U njoj smo, uz sjajnu muzejsku edukatoricu, dobili i izvrsnu stručnjakinju za restauraciju umjetnina i upravo je ona mnogo toga ovdje spasila od vlage i propadanja. Stalni postav, zbog prostorne organizacije i koncepcije izloženih djela, ima i kružni ophod koji je teško postići i u mnogo većim muzejima. Naravno da je stiješnjen zbog mogućnosti prostora, ali i Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu i brojni drugi muku muče s prostorom i djela postavljaju u dva reda na zid. Kad pogledaš postav i dođeš do kraja, opet se želiš vratiti da bi bolje shvatio što si sve vidio na jednom mjestu!“

Ravnatelj Ivanović ne može, kaže, a da se ne prisjeti početaka i sumnjičavosti koja je prije pet godina pratila otvaranje ove institucije. No s ponosom danas ističe da je Muzej, unatoč „nevjernim Tomama“, izrastao u instituciju koja je posložena po svemu – koja organizira vrhunske izložbe na najvišoj produkcijskoj razini, koja je, evo, stvorila zbirku od 550 umjetnina, koja okuplja ljude, izvodi brojne edukativne projekte, koja je razvila svoje izdavaštvo (kataloge po uzoru na Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu, specijaliziranu biblioteku za povijest umjetnosti, a i prvu pjesničko-grafičku mapu Hercegovina Noir s grafikama profesora ALU Darka Dugandžića i s posljednjih pet napisanih pjesama Luka Paljetka Crna Hercegovina).

„K tome treba istaknuti razvoj i registraciju Specijalizirane knjižnice kojoj je začetak bila donacija gospodina Bože Biškupića od 1100 knjiga na hrvatskom i drugim jezicima, a danas ima više od 2000 knjiga koje se redovito posuđuju i koriste. Započet je i projekt likovnog arhiva u kojemu se sabiru hemerotečni fondovi i sitni tisak koji se ne referira u knjižničnim bazama. Spomenuli smo sudjelovanje Bosne i Hercegovine na 60. Venecijanskom bijenalu, ali treba istaknuti da bez ove institucije Mostar nikada, kao što nije ni do sada, ne bi dao svoga kandidata da nas predstavlja na toj najprestižnijoj svjetskoj izložbi. Uza sve to, prvi je put našu državu predstavljao Hrvat, profesor Stjepan Skoko, a naš je uspjeh bio takav da je Hrvatska ove godine rezervirala taj isti prostor u iznimnom ambijentu Palazzo Zorzi u Veneciji i kolega Branko Franceschi hrabro je i časno napisao: Nadamo se da će Hrvatska ove godine ponoviti uspjeh nastupa Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu! Želimo im sreću da dosegnu 112.000 posjetitelja!“ kazao je za Vijenac Ivanović.

Rektor Sveučilišta u Mostaru Ivo Čolak, koji je službeno otvorio stalni postav, naglasio je kako se malo koje sveučilište u Europi može pohvaliti muzejom moderne umjetnosti.

„A mi smo malo, ali specifično sveučilište. SUM je jedino javno sveučilište u BiH čiji je službeni jezik hrvatski pa zato i ima neke organizacijske jedinice koje druga sveučilišta nemaju. Ova je godina u znaku umjetnosti na SUM-u. Dobili smo prvoga počasnog profesora umjetnosti Božu Biškupića, prvog pomoćnika za suradnju na polju umjetnosti i kulture između Mostara i Republike Hrvatske Damira Zorića, radimo na elaboratu buduće glazbene akademije SUM-a, značajno ćemo unaprijediti sveučilišni teatar, a vrhunac umjetničke godine bit će obilježavanje 30 godina Akademije likovnih umjetnosti“, istaknuo je rektor Čolak ne skrivajući ponos zbog realizacije ovog značajnog projekta.

Vrijedna suradnja s Ogrankom Matice hrvatske u Mostaru

Marin Ivanović uz posebnu zahvalnost potpori i razumijevanju rektora Čolaka, ističe i vrijednu suradnju s Ogrankom Matice hrvatske u Mostaru. Tom je prigodom zahvalio predsjednici Ogranka akademkinji Ljerki Ostojić koja je pak istaknula:

„Kada smo prije točno godinu dana ovdje, pod svodovima Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, ugostili velebnu izložbu iz fundusa Matice hrvatske, i u zajedničkom i plemenitom cilju udružili se s Muzejom, Središnjicom Matice hrvatske i Vijećem Matice hrvatske u BiH, nekako smo znali da će to biti predivan početak jednog zajedničkog puta, a sve u čast umjetnosti koja nas uzdiže i oplemenjuje. Znali smo da je početak te suradnje nagovještaj niza lijepih projekata koji je nastavljen upravo večerašnjom izložbom, otvaranjem stalnoga postava ovoga muzeja, koji u ovome trenutku predstavlja jednu od najbogatijih sveučilišnih zbirki moderne i suvremene umjetnosti na ovim prostorima.

Bili smo presretni kada nas je Marin nazvao i otkrio planove. Ima li ljepšega početka jednog ovako značajnog projekta za Muzej, za naše Sveučilište, za Maticu, za Grad Mostar, za našu zajednicu od činjenice da smo upravo imali čast ovaj stalni postav otvoriti upravo u okrilju Mostarskoga proljeća – XXVIII. Dana Matice hrvatske? Pet godina predanoga rada, više od 500 umjetnina različitih medija i stilova, više od 170 umjetnika. Ulje, akril, kombinirane tehnike, grafike, skulpture, instalacije, fotografije, crteži, akvareli, grafičke mape. Sve je to od večeras ovdje, u Muzeju moderne umjetnosti, otvoreno za javnost, otvoreno za vas, dragi prijatelji, da uživate u stvaralačkim nadahnućima i svim licima umjetnosti. Stoga od srca želim čestitati Marinu i njegovom vrijednome timu. Posebno sretni smo i mi, u Ogranku Matice hrvatske u Mostaru. Imamo sjajnog partnera s kojim ćemo, vjerujem, na zadovoljstvo obje strane, još dugo tkati zajedničku priču, u slavu ljepote i umjetnosti!“

Ravnatelj mostarskog HNK Ivan Vukoja: Vi ste stvorili zajednicu!

Golem rad i trud djelatnika Muzeja moderne umjetnosti na čelu s ravnateljem Ivanovićem koji je okrunjen otvaranjem stalnoga postava, itekako je prepoznat u ovdašnjim umjetničkim i kulturnim krugovima. Tako je likovna umjetnica Maja Rubinić na društvenim mrežama prokomentirala:

„Da, ovo je trajno… Umjetnost postoji i bez prepoznavanja. Ali tek kroz prostor u kojemu se čuva i interpretira, postaje dio zajedničkog pamćenja. Zato ovo nije slučajnost, nego kontinuitet. Rad muzejskih voditelja, kustosa i cijelog tima, kao i umjetnika, te njihovih bezbrojnih nevidljivih sati, koji potvrđuje da umjetnost nije samo odraz, nego način na koji se vrijeme oblikuje, pamti i kroz koji razumijemo epohe.“

Ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Ivan Vukoja poručio je: „Vi niste stvorili samo publiku, vi ste stvorili zajednicu.“

Ivanović odgovara: „Hvala kolegi Vukoji na ovim riječima o kojima uvelike razmišljam, jer zajednicu koja se stvorila oko Muzeja čine posjetitelji, njih/nas čak 470 na prošloj izložbi Antuna Borisa Švaljeka, ali strukturom, i umjetnici i profesori Akademije, kolekcionari i zaljubljenici u umjetnost, studenti, djeca, umjetnici koji dolaze iz drugih gradova da bi bili dionici naših projekata i programa. Dakle – zajednica je naš uspjeh i naša odgovornost!“

Rezimirajmo!

Za Muzej moderne umjetnosti i Sveučilište u Mostaru otvaranje stalnoga postava mnogo je više od svečanog čina: to je potvrda da je Mostar dobio pravu i trajnu umjetničku fokalnu točku, a za hrvatski narod u BiH dokaz da hrvatska kulturna misao i likovna produkcija u Bosni i Hercegovini nisu rubna pojava, nego ravnopravan i prepoznatljiv glas unutar šire europske kulturne scene.