Osječki mozaik knjiga i priča

Četvrto izdanje Panonskog festivala knjige uz već poznato geslo „Čitaj, lega, čitaj!“ pokazalo je kako Osijek sve sigurnije gradi status važnog regionalnog središta knjige i nakladništva. Manifestacija koja je krenula kao ambiciozan sajamski projekt u kratkom je vremenu prerasla u prepoznatljiv kulturni događaj s međunarodnim predznakom te danas okuplja sve veći broj autora, izdavača i posjetitelja. Bilo je tako i ove godine, a u pet dana trajanja manifestacije, od 20. do 24. svibnja, Osijek i Osječani živjeli su u znaku knjige. Dovoljno govori i postojana brojka od oko 25.000 posjetitelja, no još važniji od povratka stare odgoj je nove publike, najmlađih i mladih za koje je organizator festivala, Zajednica nakladnika i knjižara, pripremio bogat i zanimljiv program s interaktivnim radionicama i književnim susretima s omiljenim autorima uz neizostavno pripovijedanje priča.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek na svečanom
otvaranju Festivala /  Festival je posjetilo oko 25.000 posjetitelja / Čitanje s najmlađima / Predstavljanje knjige Helene Sablić Tomić Bachove književne kapi

Svečanom otvaranju festivala prisustvovala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je tom prilikom istaknula kako je festival od početka zamišljen kao događaj koji okuplja ne samo posjetitelje iz Slavonije, nego i širu kulturnu publiku takozvanog Panonskog bazena iz susjednih zemalja. Istaknuto je također kako je festival okupio gotovo šezdeset izlagača i stotinjak nakladnika, a Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, dodao je kako se Panonski festival knjige prometnuo u možda i najveću kulturnu manifestaciju posvećenu pisanoj riječi u istočnom dijelu Hrvatske. Tome u prilog govori činjenica kako je festival u začetku zamišljen kao prostor dijaloga, interkulturalnosti i promišljanja različitih društvenih tema, od kulture, politike i gospodarstva pa sve do sporta i popularne psihologije, stoga i svi pozvani gosti, autori i umjetnici različitih profila i interesa dolaze iz različitih područja i zemalja.

Dječji program vodili su, između ostalih, Domagoj Jakopović Ribafish, Marijana Radmilović i Maja Šimleša, a Muzej vučedolske kulture i Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku vodili su kreativne radionice. Helena Sablić Tomić predstavila je zbirku mini eseja i kritika Bachove književne kapi, Ivica Prtenjača lirski roman Odeon, a Marko Gregur roman o legendarnom Žarku Dolinaru. Edo Popović govorio je o svojem novom putopisu Nema mačaka lutalica u Švicarskoj, a Dorta Jagić o romanu posvećenome kafiću Dan, po kojem i nosi naslov.

S publikom su se susreli pjesnik i akademik Enes Kišević, Boris Jokić i redatelj Srđan Dragojević, ovaj put u autorskoj ulozi promovirajući roman Lajk, Kruno Lokotar s Limited Edition, a Darija Žilić predstavila je novu zbirku Zmajevo cvijeće.

Patricija Horvat, Ivana Šojat, Marinko Koščec, Davor Špišić, Anita Schmidt i Jelena Remetin predstavili su multimedijalni projekt Hrvatski zvukopis u kojem publika pomoću mobilne aplikacije može slušati književne tekstove povezane s biranim gradskim lokacijama. Zdenka Kovačiček i Edi Kiseljak promovirali su svoje autobiografije Slobodna kao mačka i Ja sam Edi…i to je dovoljno. Dakako, snažno je bio naglašen i lokalni kontekst festivala pa su među brojnim sudionicima svoju večer imali i osječki autori Miljenko Gambiraža, Tomislav Buljević i Goran Srdarević. U sklopu popratnih programa održan je i Pričigin, večer pripovijedanja po uzoru na istoimeni splitski festival.

I među nakladnicima jednako raznolik mozaik – od manjih, nišnih kuća, poput ArTresora, Salesiane i Rockmarka do iskusnih „igrača“ poput Frakture, Školske knjige, Naklade Ljevak i, naravno, Matice hrvatske (Ogranak MH u Bizovcu sa svojim štandom predvodio je ponudu probranih strip naslova) te mnogih drugih. Mladim autorima bila je ovo prilika za afirmaciju na upečatljiv način pa je Ivana Julius publiku osvojila u kostimu Barbare Celjske o kojoj je i napisala uzbudljiv povijesni roman U vrtlogu vremena. Inače, misteriozna vladarica i danas budi pažnju mnogih pa se u Osijeku, u studiju Downtown Games uz potporu HAVC-a intenzivno radi na razvoju igrice u kojoj glavnu ulogu ima upravo Crna Kraljica.

I za kraj, Panonski festival knjige pokazao je kako se publika dobrom štivu (bilo da je riječ o beletristici ili publicistici) uvijek rado vraća i da su se knjige ovih dana u Gradskom vrtu listale, kupovale, darivale i potpisivale, ali prije svega – čitale.