Kalnik između prošlosti i budućnosti

U organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Koprivničko-križevačke županije u Križevcima u suradnji s Povijesnim društvom Križevci, tvrtkama Osmi zub i Citadela Invicta te Zmajskim stolom Križevci, održan je 8. svibnja u Planinarskom domu na Kalniku znanstveno-stručni skup Kalnik jučer, danas, sutra. Skup je okupio arheologe, povjesničare, stručnjake za kulturnu baštinu, predstavnike institucija i lokalne zajednice s odborom koji su činili akademik Franjo Tomić, akademik Ferdo Bašić, Dejan Pernjak, Robert Pašičko, Ivan Peklić, Ana Mičić. Skup je moderirao Dejan Pernjak.

Stari grad Veliki Kalnik / Izvor A.M. / Citadela Invicta

Prva sesija naziva Kalnik prije Kalnika: Arheologija, naseljavanje i srednjovjekovni prostori započela je izlaganjem ravnateljice Gradskog muzeja Križevci Lane Okroše Rožić Nove spoznaje o starom gradu Veliki Kalnik. Njezina istraživanja rezultirala su spoznajom o postojanju zidne konstrukcije prigrađene istočno na ulaznu kulu, te otkrićem keramičkih lonaca i ulomaka zelenih cakljenih pećnjaka ukrašenih zanimljivim reljefnim figurativnim dekoracijama. Osobito su zanimljivi pečatnjaci koji obrađuju biblijsku tematiku svadbe u Kani Galilejskoj na kalničkim primjercima, uz mogućnost njihovog povezivanja s pečatnjakom s reljefnim prikazom raspeća.

Drugo izlaganje u ovoj sesiji održala je Tatjana Tkalčec s Hrvatskog instituta za arheologiju, Srednjovjekovno nalazište Osijek Vojakovački-Mihalj. Govorila je o usmenoj predaji, odnosno zapisu Mije Vrbaneca iz 1879. o brdu Mihalj i crkvi sv. Mihovila. Snježana Vrdoljak i Andreja Kudelić također s Hrvatskog instituta za arheologiju izlagale su na temu Kalnik – Igrišče: obrasci naseljavanja na južnim obroncima Kalnika od prapovijesti do srednjega vijeka. Igrišče predstavlja visinski položaj oblikovan kombinacijom prirodnih i strateških prednosti sa sporadičnim naseljavanjima. Naselje i zajednica iz kasnog brončanog doba odlikuju se visokom razinom društvene organizacije, specijaliziranom metalurškom proizvodnjom, standardiziranom lončarskom proizvodnjom i izraženom samodostatnošću zajednice.

Druga sesija Utvrde, moć i identitet: Povijest vlasti, fortifikacija i kulturni simboli započela je izlaganjem Ozrena Blageca, višeg kustosa Gradskog muzeja Križevci, pod naslovom Neki od značajnih gospodara utvrde, u kojemu su navedeni brojni vladari Velikog Kalnika, kraljevi, banovi, biskupi i plemići. Amelio Vekić izlagao je na temu Burg Mali Kalnik osvrnuvši se na njegove brojne vladare, osobito kralja Žigmunda koji uzima oba Kalnika te ih daje Barbari Celjskoj (tzv. Crnoj Kraljici) nakon što se njome oženio 1405. godine. Vekić je u izlaganju objasnio kako je Mali Kalnik prelazio iz ruke u ruku od zagrebačkog biskupa Ivana Albena, preko bana Ivana Talovca, kralja Alberta, despota Vuka Brankovića, do Ulrika Celjskog. Izlaganje Zdenka Baloga Visoka moda u crkvi svetog Brcka na Kalniku bavi se damom s kruselerom na fresci iz 15. stoljeća. Radi se o oglavlju koje uokviruje lice te je pod njime kosa manje vidljiva. Dama ima jastučasto podignuta ramena i ogrtač koji ostavlja otkrivena ramena i poprsja, a svi detalji ukazuju na donatorski krug blizak obitelji Celjski.

Zadnja sesija Kalnik u suvremenosti: Rat, memorija i interpretacija novije povijesti bila je posvećena Kalniku u dvadesetom stoljeću. Izlaganje o Kalniku u Prvom svjetskom ratu otvorilo je manje poznatu temu novije povijesti kalničkog prostora, u okviru raspada starog europskog poretka, mobilizacije stanovništva, ratnih gubitaka i poslijeratnih posljedica kroz odlazak muškaraca na bojišta, gospodarske poteškoće, nestašice i promjene u društvenoj strukturi. Posljednje izlaganje održao je Ivan Peklić na temu NOB na Kalniku; antifašistička baština na Kalniku kao turistička ponuda. Dao je prikaz povijest Kalničkog partizanskog odreda te analizirao turističko značenje partizanskih bolnica, osobito bolnice Gabrinovac.

Kalnik kao prostor budućnosti vidi potencijal u planinarima, biciklistima, školama, istraživačima, tematskim posjetiteljima i svima koji dolaze zbog prirode, priče i identiteta prostora. Priče mogu povezati baštinu, lokalnu ekonomiju, obrte, poduzetnike, mlade i obrazovne programe, za što je potrebno osnovati udruge, radne skupine ili druga operativna tijela koja bi mogla povezati stručnjake, lokalnu zajednicu i institucije.