Izazovi novinarstva i uloga tiska

Gostujuće predavanje glavnog urednika Vijenca Gorana Galića studentima prve godine prijediplomskog studija Komunikologije održano je 18. svibnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Susret je bio posvećen ulozi medija u suvremenom društvu, izazovima novinarske profesije te mjestu tiskanih medija u digitalnom okruženju. Galić je na početku predavanja govorio o vlastitom profesionalnom putu, od ranih interesa za novinarstvo i fotografiju do odluke o studiju komunikologije na Hrvatskim studijima. Istaknuo je kako se tijekom obrazovanja dvoumio između više humanističkih disciplina, no presudna je bila želja za novinarskim radom. Ključnu profesionalnu prekretnicu, kako je naveo, predstavljao je novinarski i urednički angažman tijekom studija, koji mu je otvorio prostor za daljnji profesionalni razvoj.

Glavni urednik Vijenca Goran Galić sa studentima komunikologije razgovarao je o stanju
suvremenih medija i budućnosti tiskanoga novinarstva

U središnjem dijelu predavanja osvrnuo se na stanje suvremenih medija i budućnost tiskanoga novinarstva. Podsjetio je kako su se još sredinom prošlog desetljeća učestalo pojavljivale prognoze o nestanku tiska, no takvi se scenariji nisu ostvarili. Iako se tiskani mediji generalno suočavaju s padom naklada i prihoda, rastom troškova i izazovima distribucije, njihova se uloga, smatra Galić, i dalje održava, uz nužnost prilagodbe novim čitateljskim navikama.

Posebno je naglasio razliku između digitalnih platformi i tiskanih medija. Dok se informativni sadržaji na internetu šire brzo i često bez dostatne provjere, tiskani mediji, istaknuo je, prolaze kroz uredničke i lektorske procese koji osiguravaju veću razinu vjerodostojnosti. U tom kontekstu upozorio je i na pad povjerenja u medije te potrebu njegova ponovnog izgrađivanja kroz profesionalno i odgovorno novinarstvo. Galić je studentima predstavio i rad redakcije Vijenca, naglasivši specifičnost lista posvećena književnosti, umjetnosti i znanosti.

Posebnu pozornost posvetio je ulozi naslovnice i vizualne komunikacije, koju je opisao kao važan dio uređivačkog identiteta lista. Na odabranim je primjerima objasnio proces nastanka naslovnica te njihovu funkciju u privlačenju čitateljske pozornosti i interpretaciji sadržaja broja. Govoreći o povijesti Vijenca, podsjetio je da njegovi počeci sežu u 1869. kada je Vienac pokrenut u okrilju Matice hrvatske kako bi hrvatski pisci dobili prostor za objavljivanje svojih djela na hrvatskom jeziku. U to je vrijeme Zagreb imao svega dvadesetak tisuća stanovnika. List je ubrzo postao ključni medij hrvatske kulture 19. stoljeća, a posebno je istaknuo razdoblje uredništva Augusta Šenoe (1874–1881) kada su se snažno afirmirali hrvatski jezik i
književnost.

U završnom dijelu predavanja Galić je govorio o ulozi kulture i umjetničke kritike, istaknuvši da su one ključne za razvoj kulturnog života i javnog prostora. Studente je potaknuo da tijekom studija razvijaju čitateljske navike, prate različite medije, sudjeluju u studentskim projektima i stječu praktično iskustvo u novinarstvu. Posebno je naglasio važnost umrežavanja i kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. Zaključno je istaknuo kako će se tiskano novinarstvo i dalje mijenjati, ali neće nestati, pri čemu će njegova budućnost ovisiti o kvaliteti sadržaja i profesionalnim standardima novinarske struke.

Lana Grgurić i Ana Znika

studentice  I. godine studija
Komunikologije na HKS-u