Iz prevodilačkog pera

U kabinetu knjižnih čuda

Treba znati mnogo da napišeš malo: prevoditelji znaju. Pisci posegnu za nečim što dugo drže u svom kabinetu čuda i kao usputni detalj uključe u priču. A prevoditeljica mora obrnuto: otkriti cijelu priču da bi prepoznala detalj; stvoriti wunderkammer da izvuče perce, rovkinu lubanju ili bezoar.

Dat ću primjer prijevoda koji je upravo izašao iz moje radionice, a to je četvrti nastavak Niza nesretnih događaja Lemonyja Snicketa, Turobna tvornica. Priča počinje kad djeca Baudelaire dođu u četvrti dom otkako su im roditelji poginuli u požaru. Novi skrbnik vlasnik je pilane – u kojoj se djeca zapošljavaju. Za one koji ne znaju, Niz nesretnih događaja serijal je bizarnih, ali šarmantnih priča o grozotama koje su zadesile siročiće. U svakom se nastavku glavni triler odvija na podlozi velikih tema iz raznolikih područja ljudskog znanja. U Pogubnom početku važni su zakoni i pravna osnova; u Gmazjem gnijezdu herpetologija i toksikologija, u Ogromnom oknu alergologija i gramatika, a u Turobnoj tvornici drvna industrija, hipnoza i oftalmologija.

I što učiniti nego se upoznati, redom.

Izd. Fraktura, Zaprešić, 2026.
Prevela Anda Bukvić Pažin

U cijelom serijalu književnost je ljepilo koje povezuje motive: brojne su aluzije na likove i literarne momente. Kad sam otkrila da je alias glavnog zlikovca – tajnica Shirley – potencijalno nastao po uzoru na istoimeni društveni roman Shirley Charlotte Brontё iz vremena industrijske revolucije, morala sam zaviriti u stil i vokabular hrvatskog prijevoda iz 1974, iz pera Gordane Popović Vujičić.

Anda Bukvić Pažin / Snimila Marija Gašparović

Osim lijepe književnosti, tu je i hrpa izmišljenih i stvarnih strojeva. Pretraživala sam Strunu – terminološku bazu hrvatskog strukovnog nazivlja – i pronašla stroj za otkoravanje te provjerila što je tračna pila. Ali naziv za izmišljeni stroj – kavez u kojemu je hrpa uzica i radi po principu čvorova – došao mi je od profesora Baltazara: njegov je bio zavrzlamator, a moj je postao – zauzlator.

Nakon dugog rada na tekstu o pilani, pilana vam je posvuda, i to zna usporiti prijevod. Kad sam se sjetila da je drvna industrija glavna gospodarska grana u Twin Peaksu, a pilana gradski panoptikon, morala sam pogledati cijelu sezonu serije da vidim ima li neka korisna fraza unutra.

Jer u književnom prevođenju nema viškova, samo spremi za kasnije, ne znaš kad će zatrebati.

U Turobnoj tvornici treba Klausa Baudelairea natjerati da slijepo slijedi naredbe – a to se postiže hipnozom, koju provodi doktorica Orwell. Nisam stigla iščitati cijeloga njezina prezimenjaka, ali Veliki brat iz 1984. gleda me sa stola dok ovo pišem. Gleda me i Hipnoza za početnike Dražena Radakovića (2025), koju sam posudila da provjerim može li vas samo jedna riječ baciti u trans, a druga othipnotizirati. Odgovor je ne, ali naučila sam razliku između scenske hipnoze i hipnoterapije i podsjetila se da se um može reprogramirati riječima.

I tu je još i oko, koje gleda djecu Baudelaire. Glavni zlikovac ima tetovažu oka na gležnju, i djeca u njoj ne vide masonski znak niti Fou­caultov Nadzor i kaznu, ali jasna im je ideja neispuštanja iz vida. U ovom je nastavku stalno motrenje naglašeno kroz lik Georgine Orwell. Ona je eye doctor, i čini se da je to lako prevesti. Možda oftalmologinja, ili okulistica, ali naš pripovjedač kaže da je optometričarka. I istraga kreće: počela sam na dioptrija.hr, nastavila na enciklopedija.hr, i prestala samo zato što je došao rok da predam prijevod.

Pročitati mnogo da prevedeš malo, treba to ponavljati. I jednom u budućnosti, u kojoj cijena prijevoda po kartici više neće biti turobna, obračunska jedinica bit će pročitana (a ne prevedena) kartica.