Hrvati sa svih strana svijeta u domovini

„Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda, Hrvatska je riječ koju naučih od majke i ono u riječi mnogo dublje od riječi, i ono dublje s Hrvatskom me veže te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi i kud god idem sa mnom je Hrvatska“, stihovi su pjesme Hrvatska Drage Ivaniševića koja svakom riječju prenosi duboko emotivno iskustvo života između dvaju svjetova. Tim je stihovima u Hrvatskoj matici iseljenika otpočeo prvi Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske – nacionalna manifestacija s ciljem snažnijega povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske. I nakon održanih dvadesetak događaja tijekom posljednjega tjedna svibnja, u organizaciji Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika i partnerskih institucija – može se reći da je u tome u potpuno uspio. Iako su organizatori nakon odluke Hrvatskog sabora o utemeljenju Tjedna početkom ožujka imali manje od tri mjeseca za organizaciju – priređen je niz posjećenih okruglih stolova, panela, kazališnih gostovanja, izložbi i drugih kulturnih događaja koji je okupio respektabilan broj Hrvata sa svih meridijana i paralela. Koncem Tjedna 26. i 27. svibnja održana je i prva sjednica 4. saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH koja je okupila hrvatske predstavnike iz različitih zemalja, izabrane od strane svojih zajednica.

Svečano otvaranje Tjedna u Hrvatskoj matici iseljenika uz izložbu Virgilija Nevjestića

Svečano otvaranje Tjedna Hrvata izvan Hrvatske u Hrvatskoj matici iseljenika 25. svibnja uveličalo je otvaranje izložbe Nostalgija svjetlosti jednog od najznačajnijih hrvatskih i europskih grafičara druge polovice 20. stoljeća Virgilija Nevjestića (Kol pokraj Tomislavgrada, 1935–Pariz, 2009). Izložbu je, kao i Tjedan, otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuvši da se manifestacija održava u za Hrvatsku značajnom tjednu kada se obilježavaju i Dan državnosti, Dan Hrvatske vojske, obljetnica postrojavanja Zbora narodne garde te obljetnica ulaska u Ujedinjene narode. Prisjetio se ključne uloge hrvatskoga iseljeništva u vremenu stvaranja slobodne Hrvatske i Domovinskog rata. „Taj doprinos i napor za međunarodno priznanje bio je nemjerljiv i izrazito važan za ukupni uspjeh slobodne i samostalne hrvatske države“, poručio je.

Premijer je naglasio kako je ogroman broj Hrvata koji i danas žive izvan domovine itekako utjecajan i uspješan, a svojim aktivnostima nastoje pridonijeti ulaganjima, procesu povratka, ali i promociji Hrvatske u nizu zemalja svijeta.

„Svi smo mi jedan tim Hrvatska“, poručio je dodajući da ta međusobna povezanost može pomoći da lakše ostvarujemo zajedničke ciljeve naše zemlje, koja je danas članica NATO-a, Europske unije, Schengena, europodručja, a uskoro i OECD-a.

Otvaranje je okupilo mnoge uzvanike iz političkog i javnog života te predstavnike hrvatskih zajednica izvan RH. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je kako se manifestacijom poručuje da hrvatski narod ne završava samo na hrvatskim granicama. Naglasio je i kako pitanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini „nije pitanje nekog drugog, nego našeg vlastitog identiteta.“ Uime domaćina obratio se ravnatelj HMI-ja Zdeslav Milas koji je istaknuo da kontinuitetu umrežavanja između domovine i hrvatskog svijeta pridonosi i Hrvatska matica iseljenika. „Danas hrvatsko srce kuca kao jedno!“ kazao je Milas.

Poseban obol svečanosti dale su izvedbe studenata i ujedno stipendista hrvatskog podrijetla – Lucije Vukov iz Srbije na flauti, Andree Nikolovske iz Sjeverne Makedonije na klaviru te Matije Ivkovića Ivandekića iz Subotice, koji je interpretirao poeziju Virgilija Nevjestića.

Okrugli stol o položaju Hrvata u susjednim državama održan u Predstavništvu Europske komisije u Zagrebu / Izvor Središnji državni ured za Hrvate izvan RH

U Francuskom paviljonu SC-a prvoga je dana Tjedna bio priređen i program Hrvatski identitet u pokretu: film, tradicija i sjećanje uz projekciju kratkometražnog filma Unspoken (Neizrečeno) koji donosi emotivnu priču o prvoj generaciji hrvatskih iseljenika u Australiji kasnih 1970-ih. Scenaristice i glumice u filmu, Kat Dominis i Mariana Rudan, kroz život mlade studentice Marine Netich prikazuju kroz identitetska pitanja i hrvatski doprinos australskom društvu, uz propitivanje društvenih predrasuda prema Hrvatima u Australiji, a sve s naglaskom na političke okolnosti tog vremena. Film je osvojio Grand Prix za najbolji kratki film u međunarodnoj konkurenciji na svjetskom festivalu kratkog filma Clermont-Ferrand u Francuskoj.

Na istom je mjestu bila postavljenja i izložba Identitet koju su organizirale Irena Mrnjavac i Nikola Franjić, posvećena sicanju – starom, tradicionalnom i gotovo zaboravljenom načinu tetoviranja koje su nekoć nosile žene u Bosni i Hercegovini kao tihi, ali snažan znak pripadnosti, vjere i zajednice, a koji su ove godine na Eurosongu popularizirale i članice sastava Lelek.

Hrvati izvan Hrvatske svugdje su dodana vrijednost

„Hrvati izvan Hrvatske nevjerojatan su potencijal za nas u Hrvatskoj. Nigdje nisu problem, već su svugdje dodana vrijednost. Hrvatska država mora biti uz njih koja god politička opcija bila jer to joj je ustavna obaveza. Od njih možemo mnogo naučiti, pa i o domoljublju, kao i o nekim vještinama i disciplinama koje su prihvatili od većinske zajednice zemlje u kojoj žive“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na okruglom stolu o položaju Hrvata u susjednim državama održanom 28. svibnja u Predstavništvu Europske komisije u Zagrebu. Podsjetio je na doba Domovinskog rata i osamostaljenja Hrvatske kad su Hrvati iz dijaspore pomagali financijski, diplomatski i kod nabave oružja, a istaknuo je važnost Hrvata u susjednim zemljama za sigurnost Hrvatske. „Na granici Srbije s Hrvatskom uglavnom žive Hrvati, kao i na granici u BiH, posebno na jugu, i njihov život tamo podiže stupanj sigurnosti Hrvatske, ne u smislu da su oni naši pretorijanci koji će prvi stati u obranu Hrvatske, ali zbog njihove prisutnosti protočnost kroz tu granicu nije tako jednostavna u smislu neke ugroze jer su to ipak naši ljudi“, kazao je Anušić koji je istaknuo važnost Hrvata u BiH, Srbiji i Crnoj Gori kao čuvara hrvatske kulture i tradicije.

„Kultura je ono što vas identificira s nekim prostorom. Borba za našu kulturnu ostavštinu je nevjerojatno bitna jer dojam koliko smo kao narod jaki i produktivni dobivamo tek kad to pokazujemo na teritorijima koji više nisu u sastavu Hrvatske, gdje su nekada bili hrvatski kraljevi i kraljice. To je, dakle, nacionalna sigurnost: čuvati nacionalnu kulturu, identitet i dokaze svog postojanja“, naglasio je Anušić, upozorivši na politike u susjednim zemljama, posebno u Crnoj Gori i BiH, koje žele da se kultura tamošnjih Hrvata poništi kao njihova. O tome je govorila i predsjednica Federacije BiH Lidija Basara. „Mi smo čuvari Bosne Srebrene. Naši su samostani živi svjedoci, oni Bosnu Srebrenu čine kolijevkom katoličke crkve i Hrvata u BiH“, kazala je. Upozorila je na problem političkog predstavljanja Hrvata u BiH, posebno u Predsjedništvu, ali istaknula je da se sve više Hrvata ipak vraća u srednju Bosnu i drugdje u BiH.

„Imamo mentalitet pobjednika koji ostaje svoj na svome. Borimo se kulturom, gospodarstvom, identitetom, izgradnjom infrastrukture i stalnom porukom da ćemo ostati jer to za nas nema cijenu. Mi u srednjoj Bosni smo sigurnosni izazov, ali i sigurnosna prednost Hrvatske“, kazala je Lidija Basara koja je pohvalila potporu koju Hrvatima u BiH daje Vlada RH. Važnost Vladine potpore istaknula je i zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić, podsjetivši da je ta potpora danas sustavna, dok je nekad ovisila o pojedincima. „Mnogi Hrvati Bunjevci zbog toga nisu osjećali poveznicu s Hrvatskom, a time ni identitet na taj način. U posljednje vrijeme ta se poveznica jače osjeća, posebno u ulaganjima u škole, vrtiće i institucije, osjeća se da naš identitet ima veze s Hrvatskom i da nismo ostavljeni od Hrvatske“, kazala je Jasna Vojnić. Hrvata u Srbiji službeno ima 39.000, no upozorila je da mnogi još imaju razloga za mimikriju i da se kriju među čak pola milijuna nacionalno neizjašnjenih građana Srbije. Također je upozorila da bi se i Hrvatima u Srbiji, na skorim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće, moglo dogoditi da im drugi izaberu predstavnike, kao i Hrvatima u BiH. Hrvati u Srbiji nemaju zagarantirano mjesto u parlamentu, dok ih Srbi u Hrvatskoj imaju čak tri.

Ivan Gugan, zastupnik u mađarskom parlamentu i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, kazao je da su u toj zemlji Hrvati spomenuti u ustavu i zaštićeni raznim zakonima, tako da od svih hrvatskih manjina imaju najviše prava te da Hrvatska i Mađarska vode najbolju manjinsku politiku. No kao zastupnik ipak nema pravo glasa, kao ni drugih 12 zastupnika manjina, kako ne bi odlučivali tko će biti na vlasti u Mađarskoj.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler kazao je da su svi hrvatski zastupnici još od 2013. jedan glas kad su u pitanju Hrvati izvan Hrvatske, što je posebno bilo važno onda kad podrška hrvatske države nije bila toliko nedvosmislena. „Za nas je pitanje Hrvata u BiH najvažnije bilateralno vanjskopolitičko pitanje i to nastojimo artikulirati u Europskom parlamentu. Nije bitno koliko smo glasni, nego koliko pametno otvaramo vrata“, kazao je Ressler, podsjetivši da su hrvatski zastupnici reagirali i na uvođenje „bunjevačkog“ kao službenog jezika u Subotici i na srpska prisvajanja dubrovačke baštine. Spomenuo je da u uredima hrvatskih zastupnika stažiraju i Hrvati iz BiH, Srbije i Crne Gore te da je u Europskom parlamentu nedavno bila predstavljena žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata Dužijanca.

Hrvati u dijaspori čuvaju svoju kulturu, jezik i identitet 

O kulturi Hrvata izvan RH bilo je riječi i na okruglom stolu Kultura, jezik, identitet održanome u foajeu HNK u Zagrebu 26. svibnja. Raspravu je moderirao savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Milan Bošnjak, dok su u panel-diskusiji sudjelovali: ravnateljica Hrvatskoga centra za kulturu, obrazovanje i politiku u Beču Gabriela Novak-Karall, urednica hrvatskoga informativnog portala Fenix Magazin sa sjedištem u Frankfurtu Marijana Dokoza, dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Beković, ravnatelj Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru Ivan Vukoja te dopisni član Razreda za književnost HAZU Vinko Grubišić.

U uvodnom obraćanju Milan Bošnjak kazao je da su na okruglom stolu zastupljeni predstavnici svih zakonom definiranih skupina Hrvata izvan RH: hrvatski iseljenici, hrvatska autohtona manjina u 12 europskih zemalja te Hrvati kao konstitutivni narod u BiH. Vinko Grubišić istaknuo je činjenicu da u Kanadi djeca poreznih obveznika imaju pravo na učenje hrvatskoga jezika. Komentirao je povijest i razvoj hrvatskih udruga na sjevernoameričkom kontinentu, kao i mnogobrojne suradnje s hrvatskim jezikoslovcima. Okrenuo se i problemima s kojima se manjinske zajednice suočavaju iskazavši potrebu za pronalaženjem prikladnih rješenja.

Gabriela Novak-Karall posvetila se pitanju položaja jezika gradišćanskih Hrvata komentirajući važnost prijevoda Biblije na gradišćanskohrvatski jezik za zajednicu. Iskazala je činjenicu da gradišćanskohrvatski jezik ima znatnu ulogu pri povezivanju Hrvata u inozemstvu. Govorila je o kazališnom stvaralaštvu amaterskih kazališnih grupa, suvremenome književnom stvaralaštvu i o mladima koji na području glazbe iz tradicijskih izvora stvaraju nešto novo – zaključivši da je potrebno stvoriti prostor za sve generacije zajedno.

Okrugli stol Mediji Hrvata izvan RH u HMI-ju okupio je urednike i predstavnike najznačajnijih hrvatskih medija iz iseljeništva, hrvatske nacionalne manjine te iz BiH / Izvor Središnji državni ured za Hrvate izvan RH

Marijana Dokoza ukazala je na probleme s kojima se suočava treća generacija doseljenika kojima hrvatski jezik postaje stranim, a ne materinskim jezikom komentirajući infrastrukturu učenja hrvatskoga jezika u Njemačkoj, kao i suzdržanost djece da se njime služe ponajviše zbog osjećaja nesigurnosti u svoje znanje. Osvrnula se i na važnost kulturnih događanja poput susreta hrvatskih folklornih sastava na kojima mladi uz pjevanje plešu tradicionalne plesove u nošnjama.

Zvonimir Beković govorio je o važnosti hrvatskoga jezika za njegovanje hrvatske kulturne baštine, ali i o izazovima s njegovim očuvanjem u inozemstvu. Dotaknuo se časopisa Hrvata Crne Gore Hrvatski glasnik, početka organiziranja nastave hrvatskoga jezika u Crnoj Gori 2004. te osnivanja radijske postaje Radio Dux 2009. Osvrnuo se i na rad hrvatskih kulturnih zajednica, položaja Hrvata u crnogorskome društvu te na podatak da je trinaest kulturnih dobara nominirano za UNESCO-ovu zaštitu.

Ivan Vukoja komentirao je izrazito kompleksnu temu položaja hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini istaknuvši činjenicu da bi Hrvati, kao konstitutivni narod, trebali imati veća prava za iskazivanje vlastitoga identiteta. Osvrnuo se i na dva velika projekta Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru – na trodijelnu predstavu Kroz proces 10-6-93, koja tematizira ubojstvo osmero djece 10. lipnja 1993. u Vitezu, te na Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina.

Okrugli stol Mediji Hrvata izvan RH u Hrvatskoj matici iseljenika okupio je urednike i predstavnike najznačajnijih hrvatskih medija iz iseljeništva, hrvatske nacionalne manjine te iz Bosne i Hercegovine. Velik je to iskorak u umrežavanju svih koji kroz izgovorenu ili pisanu riječ tragaju za dijelom doma, posebno u vrijeme kad iza mnogih stoji tek nekolicina ljudi s jedva vidljivim financijskim resursima. Pozdravno slovo održao je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas, dok je susret otvorio državni tajnik Zvonko Milas.

Okrugli stol Kultura, jezik, identitet u HNK-u

Tijekom prvog dijela govorilo se o položaju hrvatskih zajednica u javnosti svake od domicilnih država. „Hrvati izvan domovine imaju i svoj prostor na HRT-u u sklopu posebnog Programa za Hrvate izvan RH“, istaknuo je Vladimir Brnardić, glavni urednik HRT-ova Programa za Hrvate izvan RH dok je glavni urednik HINA-e Serđo Obratov dodao da je HINA prije dvije godine pokrenula rubriku za Hrvate izvan RH, a uskoro će krenuti i podcast. Hrvatska matica iseljenika već 75 godina objavljuje časopis Matica koji zadnjih godina uređuje Jelena Badovinac-Dimitrijević. Ravnateljica novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ iz Srbije Karolina Bašić zahvalila je na potpori iz Hrvatske kojom su omogućeni televizijski studio i vlastita produkcija. Timea Šakan-Škrlin, ravnateljica izdavačke kuće Croatica iz Mađarske, i Stipe Puđa, osnivač portala Fenix magazin, prenijeli su dragocjena iskustva o svojim počecima i doprinosu medija u učenju hrvatskog jezika među djecom iseljenika. Posebno je snažno odjeknulo svjedočanstvo Slavice Karačić, ravnateljice TV Herceg-Bosne, i Ante Stipića, urednika PRO Televizije, posvećeno medijima u BiH gdje Hrvati, unatoč konstitutivnosti, i dalje nemaju pravo na javni medij na hrvatskom jeziku.

Šetnica kulture Hrvata izvan RH na Europskom trgu ponudila je bogat program kulturne i tradicijske baštine Hrvata izvan RH na štandovima i kroz glazbu i radionice

U središnjem dijelu okruglog stola govorilo se o tisku i njegovoj važnosti u javnom prostoru. Branka Pavić Blažetin, glavna urednica Hrvatskog glasnika iz Mađarske, Tereza Grandić, glavna urednica gradišćanskih Hrvatskih novina, Ivan Gavranović, glavni urednik Žive zajednice iz Njemačke, Zlata Vasiljević, glavna urednica Hrvatske riječi iz Subotice, i Nikola Dončić, glavni urednik Hrvatskog glasnika iz Crne Gore, složili su se kako je među medijima Hrvata izvan domovine upravo tiskano izdanje ono koje se percipira nositeljem brenda. Pozdrave okupljenima iz Argentine su uputili Adrijana Smajić i Joza Vrljičak, urednici Studije Croatice, dok su se iz Australije javili članovi redakcije Hrvatskog vjesnika. Ovdje dodajmo da u okviru projekta Povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske putem Vijenca i središnje novine za kulturu i umjetnost u Hrvatskoj u posljednje vrijeme veliku pozornost posvećuju kulturi Hrvata izvan RH.

U posljednjem su dijelu svoja iskustva rada na portalima, radio i podcast platformama podijelili Tanja Grabić, glavna urednica Radio DUX-a iz Crne Gore i Sanja Bogović, predsjednica Uprave Croatians Online iz SAD-a. Pozitivan primjer pružila je Lydia Novak, glavna urednica podcasta Melange iz Gradišća, koji od 2022. svaki tjedan donosi razgovore s različitim osobama iz zajednice. U raspravi su sudjelovali i Sergio Marušić, urednik Radija Melbourne iz Australije, Marijana Dokoza, glavna urednica portala Fenix magazin iz Njemačke, Sonja Breljak, glavna urednica Hrvatskog glasa Berlin iz Njemačke i Anela Kuburaš, glavna urednica portala Hrvati.CH iz Švicarske. Zaključeno je da upravo mediji omogućuju vidljivost hrvatskih zajednica, informiraju i povezuju generacije te doprinose očuvanju manjinskih prava. Stoga, ovaj je susret pokazao važnost stvaranja snažnije mreže hrvatskih medija diljem svijeta, ali i njihova povezivanja s Hrvatskom. Kako vidimo – „i u blokadi i u borbi“ hrvatski medijski djelatnici u daljini neumorno rade kako bi kroz prostor pamćenja i dijaloga povezali zajednicu, pa riječima Vinka Nikolića, urednika Hrvatske revije, u emigraciji „i u najtvrđem tuđem kamenu traže i nalaze komadić svoje domovine“.

Koliko profesionalne i poslovne mreže Hrvata u svijetu, zajedno s institucijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, mogu postati snažan alat za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva, prijenos znanja, otvaranje novih tržišta i jačanje institucionalne suradnje bila je tema okruglog stola Snaga hrvatske mreže: priče koje pokreću prilike održanog 28. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sudjelovali su predstavnici vodećih hrvatskih organizacija i profesionalnih mreža iz Hrvatske, BiH i iseljeništva koji su iznijeli konkretne primjere što njihove institucije rade na  povezivanju hrvatskog naroda u Hrvatskoj i inozemstvu.

Snaga hrvatske mreže: priče koje pokreću prilike

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, kako je kazao njegov predsjednik Nikola Čiča, od osnutka 1902. stipendiralo je oko 24.000 studenata, među kojima su bila i dvojica Hrvata nobelovaca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, dok je nakon 1990. stipendirano 4200 studenata. Spomenuo je primjer djece i unuka Vida Puljića iz SAD-a, nekadašnjeg stipendista Napretka koji u znak zahvalnosti već dulje od 20 godina stipendiraju desetak studenata. 

Predsjednik Udruge Hrvata BiH Prsten Draženko Mamić objasnio je kako je ta udruga 2005. prvotno osnovana kako bi okupljala Hrvate iz Bosanske Posavine, a postupno je okupila Hrvate iz cijele BiH te je uz 3900 članova čini i 230 poslovnih subjekata, s klubovima poduzetnika, znanstvenika, zdravstvenih djelatnika, žena i mladih, i podružnicama u nekoliko velikih gradova. Također stipendira i studente – deset iz Hrvatske i deset iz BiH.

Predsjednik Udruge hrvatsko-američkih stručnjaka ACAP Nikola Meteš istaknuo je da je cilj njegove udruge povezivanje poslovnih ljudi te danas ima oko 3000 članova, s desetak podružnica i pet koje su u osnivanju, a najavio je i desetu konferenciju ACAP-a koja će se u listopadu ove godine održati u Seattleu.

Predsjednik Udruge Med&X Alen Juginović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard kazao je kako je cilj udruge povezati hrvatske biomedicinare s vodećim svjetskim bolnicama i sveučilištima, među kojima su Harvard, Mayo Clinic, Cleveland Clinic, Yale i MIT, kako bi se hrvatskoj biomedicini otvorila vrata institucija koje djeluju nedostižno. Med&X provodi četiri projekta, a najpoznatiji je Accelerator program putem kojeg se hrvatske studente medicine, mlade liječnike i znanstvenike na nekoliko mjeseci šalje u laboratorije i klinike vodećih američkih institucija s kojima zatim nastavljaju suradnju i grade trajnu mrežu. Drugi je projekt konferencija Plexus koju Med&X od 2017. organizira svake godine u Zagrebu i Splitu i dovodi vrhunske svjetske stručnjake kako bi prenijeli svoja iskustva, a među njima je bilo i 11 dobitnika Nobelove nagrade. Treći projekt, Building Bridges in Biomedicine, zapravo su forumi koji se organiziraju u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima diljem svijeta radi izgradnje institucionalnih partnerstava između hrvatskih medicinskih fakulteta i bolnica i američkih ili švicarskih partnera, a četvrti je projekt Biomedicinski forum, kojemu je cilj pronalaženje i umrežavanje hrvatskih biomedicinskih stručnjaka koji rade diljem svijeta, čak i u malim mjestima.

Sudionici Prve sjednice 4. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske došli su u Zagreb sa svih strana svijeta / Izvor Vlada RH

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Marina Rožić istaknula je važnost predstavništava HGK u inozemstvu, čija je uloga i povezivanje s hrvatskom poslovnom zajednicom koja živi i djeluje u tim zemljama. Uloga HGK u tom je smislu sve značajnija jer sve je više interesa za povratak i investicije u Hrvatskoj.

Nakon rasprave koju je vodila Croatiana Gregurić, savjetnica za pitanja hrvatskog iseljeništva u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, zaključeno je da bi bilo potrebno stvoriti komunikacijske platforme između institucija, poslovnih zajednica, profesionalnih mreža i organizacija mladih kako bi se olakšalo pronalaženje stipendija, mentora, poslovnih partnera bez obzira na to u kojem se dijelu svijeta nalazili.

Zatvaranje Tjedna u Hrvatskoj matici iseljenika uz program Javi se svojima / Izvor Središnji državni ured za Hrvate izvan RH

Kapital hrvatskih povratnika

U Hrvatskoj matici iseljenika 27. svibnja priređen je i okrugli stol Kapital povratnika i useljenika iz hrvatskog iseljeništva – novi migracijski trendovi na kojem su sudjelovali Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, Josip Joe Bašić, osnivač agencije MPG i vlasnik licence Ultra festivala u Splitu, Maria Florencia Luchetti, znanstvenica na Institutu za istraživanje migracija i povratnica iz Argentine, i Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH.

Rođeni Kanađanin Joe Bašić koji se u Hrvatsku doselio krajem devedesetih kaže da je imao sreće što je odgojen s osjećajem da je Hrvat. „Hrvatska škola, Crkva i folklor bili su bitan faktor zašto sam bio toliko zaljubljen i htio doći u Hrvatsku.“ Iako to nije planirao, odluci o povratku presudio je kraći posjet sestri koja je u Hrvatskoj bila na magisteriju. Tada su mu se „otvorili vidici“, prepoznao je potencijal u mladoj zemlji koja se još uvijek oporavljala od rata.

I za znanstvenicu Luchetti presudan je bio prvi dolazak u Hrvatsku, ali na način na koji nije očekivala. Župu dubrovačku, rodni kraj svoje bake, posjetila je s djedom, bakom i majkom u trenutku kada je u Argentini već započinjala obećavajuću znanstvenu karijeru. „Osjećaj koji sam imala kad sam došla ne mogu objasniti, jednostavno sam osjetila da je nešto moje baš u ovoj zemlji. Tada nisam znala što je to i osjećala sam veliku potrebu da to istražujem.“ Po povratku je upisala tečaj hrvatskog jezika na Sveučilištu u Buenos Airesu i uskoro došla na jedan semestar u Hrvatsku. Definitivno se preselila 2014.

Rođen u Parizu, Zvonimir Frka Petešić, za razliku od ostalih, posjećivao je Hrvatsku svake godine. Kao sin političkog emigranta, odrastao je u nadi da će doživjeti slobodnu Hrvatsku premda nije očekivao da će se to dogoditi tako brzo. Nakon što je počeo Domovinski rat, sve se u njegovom životu promijenilo. „Moji interesi, koji su dotad bili vezani za astrofiziku, usmjerili su se prema Hrvatskoj.“ Kao predsjednik Hrvatske mladeži Pariza pokrenuo je časopis te uređivao Hrvatski radio mladih, organizirao je i sudjelovao u demonstracijama i drugim akcijama kojima se nastojalo postići da Francuska prizna Hrvatsku. Kad se uspostavilo hrvatsko veleposlanstvo u Parizu, hrvatska dijaspora i mlada hrvatska diplomacija počele su aktivno surađivati, a Frka Petešić uskoro se u veleposlanstvu i zaposlio. Iako su on i supruga, također Hrvatica, rano odlučili da će se vratiti u Hrvatsku, to se nije odmah dogodilo. Nakon što je nekoliko godina radio u hrvatskom veleposlanstvu u Francuskoj, ponuđeno mu je da u Bruxellesu uspostavi press službu novog veleposlanstva. Konačno se 2011. ostvario njegov san o povratku.

Na pitanje koji je to presudan kapital koji su sa sobom donijeli ili ga naknadno afirmirali, sudionici okrugloga stola složili su se oko odgovora da je najvažniji ljudski kapital.

„Odrastanje u Australiji sigurno vas oblikuje na različite načine; na meni je bilo da zadržim ono pozitivno iz australskoga društva i budem dovoljno otvoren za novo društvo o kojem ne znam ništa“, kazao je Šaravanja koji se iz Australije u Hrvatsku doselio krajem devedesetih godina kao mladi stručnjak s nekoliko godina radnog iskustva u ministarstvu financija svoje zemlje.

Joe Bašić postupno je gradio karijeru u industriji evenata i promocija. „Kada gledam profil uspješnih povratnika u Hrvatskoj, mislim da je optimističan pristup vrlo bitan. Također, moj pristup nikad nije bio kratkoročan; ja sam imao ambiciju da budem sudionik razvoja Hrvatske kao zemlje, a za to je potrebna dugoročna i kvalitetna vizija i, smatram, duboka emocija.“

Slanje prigodnih razglednica na zatvaranju Tjedna

Tražeći način kako da predstavi Hrvatsku u svijetu, Bašić je došao na ideju da hrvatski grad bude domaćin festivala Ultra Europe.

„Festival Ultra u svijetu je prepoznat kao jedno od najvećih glazbenih događaja s više od milijun posjetitelja svake godine. Održava se u gradovima s nekoliko milijuna stanovnika poput Tokija i Sydneyja, a mi smo uspjeli dovesti ga u Split već 12. godinu zaredom.“

Nastojeći se što bolje integrirati u hrvatsko društvo i dati svoj doprinos povezivanju Argentine i Hrvatske, nakon što je pronašla posao u znanosti, Maria Florencia Luchetti organizirala je panele na španjolskom jeziku u okviru Instituta za istraživanje migracija. Postupno je od tih događaja nastala konferencija Južna Amerika. „Iskoristila sam svoje znanje i kontakte, dakle, kapital koji sam donijela sa sobom, kako bih povezala svoje dvije zemlje.“

Domoljublje mora biti društveno korisno za domovinu, smatra Frka Petešić: „Zajednički nazivnik svih povratnika, osim domoljublja, mora biti znanje i stručnost u području u kojem se bave, razumijevanje hrvatskog mentaliteta i identiteta, primjena dobrih strana života u bolje uređenim zemljama i strpljivost dok se taj napredak ostvaruje u Hrvatskoj.“

Za projekt Hrvata izvan RH ulaganja narasla sa 16 na 203 milijuna eura godišnje

U okviru Tjedna organizirani su i okrugli stol Sport i Hrvati izvan RH – identitet, snaga i povezanost, izložba Svjetovima hrvatskih povratnika akademkinje Jasne Čapo u zgradi Napretka, gostovanja HNK u Mostaru i Pečuhu te hrvatskih kazališta iz Viteza, Subotice i Tomislavgrada, a na Europskom trgu 27. i 28. svibnja priređena je Šetnica kulture Hrvata izvan RH s predstavljanjem bogate kulturne i tradicijske baštine Hrvata izvan RH kroz glazbeni, edukativni i zabavni program. U HMI-ju je 29. svibnja predstavljen projekt i priređena dječja radionica Igračka u srcu te koncert suvremene pop-glazbe u izvedbi TS Koprive iz Petrova sela.

Hrvati iz različitih dijelova svijeta sudjelovali su i u programima obilježavanja Dana državnosti 30. svibnja, od mise za domovinu, programa na Jarunu do svečanoga koncerta na HRT-u. U Tjednu Hrvata izvan RH održana je i prva sjednica 4. saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH na kojoj je predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao da su ulaganja u programe i infrastrukturu Hrvata izvan RH prije iznosila 16 milijuna eura, a sada iznose 203 milijuna eura godišnje, dodavši da je dosad ukupno uloženo više od 820 milijuna eura. Naveo je primjere HNK, sveučilišta i bolnice u Mostaru, otvorenog Hrvatskog doma Matica u Subotici, a u izgradnji je još 20 hrvatskih domova u Srbiji. Državni tajnik Zvonko Milas istaknuo je:

„Rezultati rada prethodnih triju saziva Savjeta jasno pokazuju da on nije formalnost. Nazočnost predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministara i predstavnika Sabora potvrđuje koliko Hrvatska cijeni doprinos hrvatskoga naroda diljem svijeta u stvaranju samostalne Hrvatske, ali i u očuvanju svih vrijednosti važnih našem narodu“, rekao je Milas i naglasio kako Hrvatska pruža potporu za 41 projekt od strateškoga značaja za Hrvate izvan Hrvatske – 18 projekata za Bosnu i Hercegovinu, 16 za hrvatsku manjinu i sedam za hrvatsko iseljeništvo. Istaknuo je važnost dodjele čak 10.000 stipendija za mlade Hrvate izvan Hrvatske, Zakon o hrvatskom državljanstvu, koji je snažno usmjeren prema hrvatskom iseljeništvu te posebnu upisnu kvotu za studente izvan Republike Hrvatske, iz iseljeništva i manjina.

Za predsjednika četvrtoga saziva Savjeta izabran je Mile Baričević iz Njemačke, koji je zahvalio na iskazanom povjerenju te naglasio važnost zajedničkog djelovanja svih članova Savjeta u daljnjem jačanju veza između Republike Hrvatske i Hrvata diljem svijeta.

Prvi Tjedan Hrvata izvan RH završio je događajem Javi se svojima – slanjem prigodnih razglednica putem sandučića Hrvatske pošte koji je tom prilikom postavljen u predvorje Hrvatske matice iseljenika. Osim ravnatelja HMI-ja Zdeslava Milasa, državnih tajnika Zvonka Milasa i Andreje Metelko Zgombić i saborske zastupnice Zdravke Bušić, razglednice su poslali pjevač Mate Bulić, glumac Slaven Knezović, karatist Ivan Kvesić te drugi visoki uzvanici.

Prisutnima se obratio i novi predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine Mile Baričević: „Dojmovi su toliko pozitivni da pozivam sve Hrvate da iduće godine posjete ovaj događaj, a još više – da se vrate u svoju domovinu.“