Rad Jasne Čapo i Marine Blagaić Transnacionalizacija odozdo: povratnici i useljenici hrvatskoga podrijetla između performativnosti pripadanja i društvenoga djelovanja objavljen u časopisu Migracije i etničke teme Instituta za migracije Vol. 40 No. 2, 2024. temelji se na etnografskom istraživanju useljeničkih migracija u Hrvatskoj te analizira kako osobe hrvatskog podrijetla sudjeluju u gospodarskom i kulturnom životu zemlje. Autorice zaključuju da su useljenici demografski potencijal i nositelji društvenih promjena. Uvode koncept transnacionalnog kulturnog kapitala, kojim označavaju znanja i vještine stečene u inozemstvu, a koja prenose u hrvatsko društvo i utječu na lokalne zajednice. Njihovo djelovanje očituje se kroz poduzetništvo i građanski angažman, poput sudjelovanja u lokalnim inicijativama. Naglašavaju da povratak nije završetak migracije, nego dio transnacionalnog života u kojem pojedinci istodobno pripadaju različitim društvima.

Znanstveni rad Ivana Hrstića Heterogenost dijaspore – ključan čimbenik pri osmišljavanju i provedbi politike prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske objavljen u časopisu PILAR: Croatian Journal of Social Sciences and Humanities , Vol. XVII No. 32(1), 2022. bavi se analizom iseljeničkih zajednica i njihovom unutarnjom raznolikošću, s posebnim naglaskom na implikacije za državne politike prema dijaspori. U središtu istraživanja nalazi se pitanje koliko je dijaspora zapravo jedinstvena skupina. Hrstić pokazuje da se iseljeništvo ne može promatrati homogeno, jer se razlikuje po mnogočemu. U istraživanju su korišteni intervjui i fokus-grupe provedene s pripadnicima zajednica u državama diljem svijeta. Zaključak rada je da heterogenost predstavlja ključni izazov za oblikovanje učinkovitih politika prema Hrvatima izvan domovine. Upozorava se da jedinstven pristup dijaspori često ne odražava stvarne potrebe različitih skupina, od tradicionalnih iseljeničkih zajednica do novih migranata unutar EU.

Rad Roka Uvodića i Drage Župarić-Iljića Crossing Borders, Keeping Language: Ethnolinguistic Vitality of Croatia’s Diaspora in Sweden objavljen u časopisu Sociology and Space, Vol. 62 No. 3 (231), 2024. Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu bavi se hrvatskim iseljenicima u Švedskoj s posebnim naglaskom na očuvanje hrvatskog jezika u transnacionalnom društvenom prostoru.

Autori koriste teorijski okvir etnolingvističke vitalnosti, koji analizira koliko je određena etnička skupina sposobna očuvati jezik i identitet u novom društvu. Na temelju ankete i fokus-grupa, istraživanje donosi uvid u prakse, stavove i strategije održavanja hrvatskog identiteta među iseljenicima. Rezultati pokazuju da Hrvati u Švedskoj imaju visoku razinu očuvanja jezika i etničkog identiteta, unatoč dugotrajnom životu izvan domovine. Istraživanje ističe da se hrvatske zajednice u Švedskoj ne asimiliraju potpuno, nego razvijaju transnacionalne obrasce života, održavajući veze s Hrvatskom i istodobno funkcionirajući kao povezane zajednice u zemlji primateljici.
841 - 4. lipnja 2026. | Arhiva
Klikni za povratak