DVADESET GODINA FESTIVALA ARS ORGANI SISCIAE, SISAK I OKOLICA, 3–9. svibnja
U veličanstvenom ambijentu sisačke bazilike sv. Kvirina koncertom Zvukovi svjetla i nade otvoreno je jubilarno izdanje Međunarodnog orguljaškog festivala Ars Organi Sisciae. Ovom obljetnicom festival je potvrdio ulogu važnog čuvara baštine i nepokolebljivog promicatelja kraljice instrumenata u središnjoj Hrvatskoj.
Iako su zvukovi truba i orgulja ispunili svaki kutak bazilike, najsnažniji „ton“ večeri bila je činjenica o 20. obljetnici. To postignuće neodvojivo je od imena Valentine Badanjak Pintarić, idejne začetnice i organizatorice. Njezino uvodno obraćanje bilo je emotivan podsjetnik na put od 2006. do danas. Posebno je odjeknula misao da je ovaj jubilej, unatoč velikoj brojci, tek početak. Tom je porukom dala naslutiti da festival, iako zreo i etabliran, ne gubi na svojoj vitalnosti. Kao neumorna promotorica organologije, Valentina Badanjak Pintarić uspjela je sisačku regiju pretvoriti u nezaobilazno središte glazbe, ne dopuštajući da se tradicija ugasi čak ni u najtežim
trenucima.

Krešimir Klarić za orguljama bio je središnja figura večeri u bazilici;
Razorni potresi ostavili su duboke rane na sakralnim objektima, a mnoge crkve, koje su nekad bile središta glazbenog života, i dalje su nijeme. Najbolniji je primjer upravo župna crkva sv. Marije Magdalene u Selima, poznata po jedinstvenim povijesnim orguljama i vrhunskoj akustici, u kojoj zbog teških oštećenja trenutačno nije moguće izvoditi glazbu.
Čuvanje orguljaške baštine u takvim okolnostima postaje čin kulturnog otpora i nade. Festival se prilagođava „ranjenoj“ arhitekturi, seleći zvuk u prostore koji su sigurni, dok istovremeno neumorno podsjeća na potrebu za obnovom onih instrumenata koji su zarobljeni pod skelama ili oštećenim svodovima.
Program otvaranja započeo je baroknim sjajem Georga Friedricha Händela i Glazbom za kraljevski vatromet. Uslijedio je Johann Sebastian Bach s koralnom predigrom Wachet auf koja je u bazilici zazvučala kao duhovna meditacija. Poseban ushit izazivala je Händelova Aleluja koja je u moćnom aranžmanu zvučala kao istinska oda radosti, ispunjavajući prostor pobjedničkom energijom. Kontrast je pružio Gustav Holst sa stavkom Jupiter iz ciklusa Planeti, čija je himnična melodija slavila životnu energiju, a dojmljiv aranžman otkrio nove slojeve poznatih melodija, naglašavajući vrhunsku razinu izvedbe.

Ansambl Zagreb Philharmonic Brass / Izvor Facebook Ars Organi Sisciae
Središnja figura večeri za orguljama bio je Krešimir Klarić, jedan od najistaknutijih hrvatskih orguljaša mlađe generacije. Uz njega je stao ansambl Zagreb Philharmonic Brass: Mario Lončar i Peter Firšt na trubama, Yevhen Churikov na rogu, Mario Šincek na trombonu, Krunoslav Babić na tubi te Leonardo Losciale na timpanima.
Spoj orgulja i limenih puhača bio je susret zvučnih divova koji u zajedništvu stvaraju gotovo nadnaravan doživljaj. Dok su orgulje svojim dubokim pedalama ispunjavale baziliku temeljnom snagom, blistavi tonovi truba i trombona rezali su zrak poput zraka svjetlosti. Stvoren je zvuk nevjerojatne voluminoznosti, ta čudesna i svečana kombinacija stvorila je raskošan, katedralni zvuk pretvarajući prostor bazilike u jedinstvenu rezonantnu kutiju koja je publiku ostavljala u tišini prije nego li bi se prolomio zasluženi pljesak.
I dok su ovacije nakon finala iz Druge simfonije Gustava Mahlera još odjekivale, festival je najavio svoje daljnje putovanje kroz ranjene, ali ponosne krajolike. Program se u narednim danima nastavio u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Gorama, župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Glini, župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Voloderu i Hrvatskoj Kostajnici, župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici te župnoj crkvi sv. Martina biskupa u Martinskoj Vesi. Svaka od ovih lokacija nosi svoju priču o opstanku i ljepoti, a festival je ponovno udahnuo život tim povijesnim prostorima.
840 - 21. svibnja 2026. | Arhiva
Klikni za povratak