Suvremena hrvatska časopisna pozornica

U našem suvremenom književnom kontekstu, bez obzira na nove medije i izazove, časopisi za književnost, umjetnost i kulturu i dalje imaju tradicionalno prepoznatljivo mjesto kao važne platforme za objavu i razmjenu različitih autorskih pristupa i književne kritike. Okupljajući tekstove raznovrsnih poetika i generacija, oni pružaju presjek aktualne produkcije te uvid u teme i suvremene književne glasove.

Republika 11–12 kao temu broja donosi 46. Zagrebačke književne razgovore o kojima smo već opsežno izvještavali stoga je u ovome broju moguće i pročitati cjelovita izlaganja na temu distopije renomiranih književnika, novinara, istraživača i znanstvenika Dubravka Jelačića Bužimskoga, Krešimira Miška, Dušana Merca, Marija Vrbančića, Paule Rem, Jelene Šesnić, Marine Katinić Pleić, Tuge Tarle, Michaela Bauera, Marijane Bijelić, Oleksandra Irvaneca, Dubravke Brezak Stamać, Anne Boguske, Tomislava Karduma, Magdalene Mrčela, Matije Štahana i Zsolta Cziganyika. Osim toga, Božica Jelušić i Aleksandar Horvat donose hommage Edgaru Allanu Poeu naslova Nije baš da nije nikad više. Pored književne kritike, ovaj su put u Republici objavljene i odluke prosudbenih povjerenstava te dobitnici Nagrade Ksaver Šandor Gjalski (Robert Međurečan za roman Tako neka bude), Nagrade Fran Galović (Josip Mlakić za Rekvijem) te Nagrade Zvane Črnja (Boris Beck za Stroj za dušu i drugi paradoksi kulture).

Izd. DHK Ogranak Rijeka

Odjeci i sjećanja

Prve su stranice Foruma 10–12, tromjesečnika Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u znaku Dragutina Domjanića. Naime, Vanja Budišćak piše tekst povodom 150. obljetnice rođenja tog velikog pjesnika koji je, osim što je bio dijalektalni pjesnik, autor marionetne igre Petrica Kerempuh i spametni osel, a prvi dio obuhvaća i slikovnicu (što je, nažalost, danas manje poznato našem školskom sustavu, op. a.), koju je pisao pod pseudonimom Grga Vujec. Značajan dio teksta Vanja Budišćak posvećuje analizi Domjanićevih zbirki pjesama zaključivši da ne treba čekati neku drugu obljetnicu kako bi se pisalo o ovom autoru koji je zaista zadužio hrvatsko pjesništvo.

Izd. HAZU, Zagreb

Izd. DHK, Zagreb

Krešimir Nemec piše o slavistu i kroatistu svjetskoga glasa, Reinhardtu Laueru, tj. o  njegovu djelu i važnosti u tekstu In memoriam: Reinhardt Lauer (1935. – 2025.). Željka Čorak nekrolog posvećuje Csabi Gy. Kissu u tekstu Život srednje Europe (1945. – 2025.). Nadalje, višestruko nagrađivana pjesnikinja Darija Žilić piše Dnevnik intimnoga čitanja, a Marko Grčić povodom 70. godišnjice smrti Tina Ujevića donosi tekst Što je meni danas Tin Ujević? Velikim Tinom bavi se i Božidar Petrač u tekstu Danteovi odjeci u pjesništvu Tina Ujevića u kojemu je moguće pročitati razmjere slojevitosti i složenosti utjecaja Danteove poetike na Ujevićevu. Matija Štahan u Izazovima donosi pogled na suvremenu književnu scenu u tekstu Poetička korektnost. Posebno valja istaknuti književnu Nagradu Stipan Bilić-Prcić nazvanu po donatoru koji je oporučno Zakladi HAZU ostavio pozamašna sredstva te se smatra najvećim donatorom u povijesti te Zaklade. U Forumu je objavljen pregled dodijeljenih nagrada, a posljednja je dodijeljena Tomislavu Šovagoviću za roman Platonovo platno u izdanju Mozaik knjige.

Izd. Istarski ogranak DHK, Pula

Izd. Kajkavsko spravišče, Zagreb

Zanimljiv je i aktualni broj časopisa za književnost i književne prosudbe Književna Rijeka. U njemu Tin Lemac u ciklusu Bajkoviti portreti donosi tri pjesme impresivne stilistike. Spomenimo da su stilske figure šire područje ekspertize ovoga pjesnika, na čemu je i doktorirao, a nedavno je i objavio istoimenu zbirku pjesama u izdanju Jutra poezije. Nova vremena propituje i Lana Derkač u svojim pjesmama objedinjenima pod naslovom Svjetlost sve češće izbiva s chata, ovaj put u sedam pjesama, a dio njih inspiriran je i potresom. Od ostalih autora ističu se Slavko Jendričko, Ilija Aščić, Tomislav Domović, Paula Rem, Daria Lysenko i drugi.

Izd. Sisačka udruga za promicanje
alternativne i urbane kulture, Sisak

Nova Istra, časopis za književnost, umjetnost i kulturu br. 3–4, obilježila je 700 godina Istarskoga razvoda, 125. godišnjicu Društva hrvatskih književnika, 35. godišnjicu istarskoga ogranka DHK te konačno vlastitu 30. obljetnicu, a donosi, osim sjećanja na Alfija Klarića, neobjavljeni pulski razgovor iz 1993. godine s velikanom hrvatske književnosti Nedjeljkom Fabrijem Ne tražite od pisaca nemoguće. Također, značajan dio časopisa čine prikazi o stvaralaštvu Antuna Šoljana, jednoga od najvažnijih krugovaša, prevoditelja i književnika, a o njemu ovaj put pišu Sibila Petlevski, Boris Senker, Helena Peričić, Leszek Malczak i drugi. Od ostalih, vrijedi istaknuti i prerano izgubljene autore Luku Paljetka i Tonka Maroevića kojih se prisjeća Ivan Bošković u Knjizi dokumenta prijateljstva i bliskosti.

Književni susreti i sjene prolaznosti

Međunarodni časopis za književnost, kulturu i umjetnost Alternator donosi razgovor s bjeloruskim književnikom Andrejem Hadanovićem te putopis iz Ukrajine Biserke Goleš Glasnović, a od prijevodne poezije ističe se Maryna Ponomarenko. Od poezije valja spomenuti Ivana Koprića i Pavu Bilasa, dok prozu objavljuju Dora Mihanović, Lovro Brlobuš, Čedomir Janičić i Andrej Kozina. Kritički osvrt ovaj put objavljuje Željka Lovrenčić o zbirci Vanje Karkovića Armoar te donosi tekst o uglednom crnogorskom novinaru Slobodanu Vukoviću koji uspješno spaja književnost i novinarstvo te je autor 16 zapaženih knjiga. Glavni urednik Alternatora Siniša Matasović u tekstu Radost življenja uz sjene prolaznosti piše književnu kritiku haiku poezije Jose Živkovića Vremeplov, objavljene u Osijeku,  u  Slavonsko-baransko-srijemskomu ogranku Društva hrvatskih književnika.

Uredništvo časopisa Kaj za književnost, umjetnost i kulturu donosi izbor iz suvremene kajkavske književnosti Ivone Marciuš Kisela krv te Zatomljeni krik Vesne Kosec-Torjanac. U rubrici Književno-jezične korelacije Tatjana Pišković piše o razvoju pripovjednoga jezika Ksavera Šandora Gjalskoga. Posebnost je ovoga časopisa i objava 22. natječaja za kajkavske i 15. natječaja za čakavske srednjoškolske literarne radove kojima se nastoji njegovati dijalektalno stvaralaštvo i popularizacija takve vrste pisanja među mladima, a Elena Grah Ciliga donosi Polustoljetnu povijest: Az, buki, vjedi… glagolja Roč, monografiju Katedre Čakavskoga sabora Roč.

Časopis za književnost i umjetnost iz Subotice Nova Riječ br. 1–2 obilježen je književnim susretanjima. Od hrvatskih pjesnika u Mađarskoj ističu se Jolanka Tišler, Marija Fulop Huljev, Stjepan Blažetin, Angela Šokac Marković te Franjo Pajrić. Poseban dio časopisa čini i hrvatska književnost u Vojvodini (u ovom izboru možete pročitati tekstove Lajča Perušića, Mirka Ćurića, Zlatka Romića, Katarine Dinješ te vojvođansku književnu kritiku koju pišu Neven Ušumović, Darija Mataić Agičić i dr.) U konačnici valja istaknuti kako Davor Bašić Palković piše o Stipanu Milodanoviću, tj. o subverzivnoj naivnosti subotičkoga filmaša.