Što (zapravo) čitaju srednjoškolci?

Čitaju i pišu Matej Androić, 

Jana Ribičić,

Vid Šušković, učenici 4. razreda XV. gimnazije, Zagreb

Ranko Marinković, Kiklop

Izd. Školska knjiga,
Zagreb

Roman Kiklop ostavio je snažan dojam na mene zbog svoje aktualne antiratne tematike i iskustva čitanja. U djelu je jasno izražena kritika vojske, a rat je poistovjećen s ljudožderskim kiklopom. To je jedna od mnogih ideja koje domišljatom simbolikom mijenjaju svjetonazor. Čitajući, nemoguće je ostati ravnodušan. Melkiorov strah i mržnja prema ratu prenose se na čitatelja. Ranko Marinković predstavlja bitne poruke koje su potresle moje razumijevanje društva, ali na posebno zanimljiv način. Roman je bogat digresijama koje su najzanimljiviji dio djela zbog svoje prožetosti intertekstualnošću i domišljatim jezičnim igrama. Zabavno je analizirati metafore i simbole kojih se Melkior dosjeti dok formira misli, ili izgubiti se u eklektičnim promišljanjima i apsurdnim logičkim dedukcijama. Marinković Kiklopom otvara oči u pogledu na rat i opće društvo suočeno s njime, ili prigodnije: otvara oko. (Matej Androić)

Anthony Burgess, Paklena naranča

Izd. Zagrebačka naklada, Zagreb, prev. M. Fančović

Jedno od najznačajnih distopijskih djela ikad napisanih roman je Anthonyja Burgessa Paklena naranča. Roman se bavi pitanjima morala, slobodne volje i nametnute ustavne kontrole, a cijeli sustav promatramo iz perspektive petnaestogodišnjeg Alexa. Uz vrlo brutalne činove nasilja, čiji detaljni opisi lede krv u žilama, Alex se od društva izolira i svojim „nadsat“ žargonom. Originalan stil izražavanja u kombinaciji s neprovociranom agresijom prema nevinima opisanom u prvom licu stvara neugodan užitak pri čitanju, jer postajemo dijelom Alexova uma. Javljaju se brojne dileme, u isto vrijeme suosjećamo s njim, gadi nam se, sažalijevamo ga kad prolazi kroz zasluženu kaznu, ne osjećamo se dobro kad mu je mozak na silu „opran“ od nemoralnih težnji. Paklena naranča visoko je kvalitetan spoj unikatnoga stila pisanja i razmišljanja, a Alexovo psihotično ludilo ostavlja trajan otisak u pamćenju. (Jana Ribičić)

Kafka, Preobrazba

Izd. SysPrint, Zagreb,
prev. Svevlad Slamnig

Pripovijetka Preobrazba Franza Kafke klasik je u kojem se čovjek doživljava kao proizvod napornog rada, a njegova vrijednost ovisi o društvenom doprinosu. Djelo je bitno sredstvo za raspoznavanje granice između otuđenog čovjeka i ljudskog bića koje pripada društvu. Na početku Preobrazbe upoznajemo protagonista Gregora Samsu koji nije zadovoljan poslom, radi bez odmora i slobodnog vremena, isključivo kako bi pomogao otplatiti obiteljske dugove. Preobrazba Gregora u kukca onemogućuje mu nastavak posla. Ljudi žive za rad, rad ih otuđuje od ljudskih vrijednosti te ljudi postaju robovi materijalne dobiti. Upravo takva komodifikacija Gregora u robu predstavlja dehumanizaciju svakodnevnog radnika. Procjenjivanje vrijednosti pojedinca po materijalnoj koristi postaje društvena norma. Ako radnik ne ispuni svoju financijsku dužnost, društvo će ga odbaciti. Kafkino djelo smatram važnim za razumijevanje života pojedinaca u sustavu koji potiskuje unutarnje ljudske vrijednosti poput ljubavi i brige. Važnost ovoga djela proizlazi iz pouke, upozorenja na svijet u kojemu materijalizam ima veću vrijednost od pojedinca s osjećajima. (Vid Šušković)